NVO “LIBERALNI POREDAK”: INICIJATIVA DA SE ULICI U PETNJICI DODIJELI NAZIV “JOSIP BROZ TITO”

4

Povodom inicijative koju je podnijela Crnogorska kulturna mreža da jedna ulica u Petnjici nosi naziv “21 maj”, reagovala je NVO Liberalni poredak pozdravljajući taj potez. Oni su najavili da će lokalnoj upravi podnijeti predlog da se jednoj ulici dodijeli naziv Josip Broz Tito.

 

“Kao predstavnik NVO Liberalni poredak”, reagujem u vidu podrške na inicijativu Crnogorske kulturne mreže da ulica u našoj opštini nosi naziv “21. maj”. Shodno našim ubjeđenjima i uzimajući u obzir statut gore pomenute NVO, sa ponosom sam prihvatio ovu inicijativu. Posebno me raduje što su predstavnici lokalne samouprave pozitivno reagovali. Kao opština koja stremi sveobuhvatnom unaprijeđenju, odluka da se usvoji ova inicijativa je od krucijalnog značaja, ne samo za nas, već i za cijelu Crnu Goru. Po mojem skromnom mišljenju, građani Petnjice su itekako patriotski nastrojeni, pa je i očekivano da dobijemo ulicu sa ovim nazivom. Ali, ne mogu a da ne pomenem, patriotizam nije uvjerenje, već osjećaj, što u ovoj inicijativi i reakciji lokalne samouprave može itekako da se primijeti.  Očuvanje identiteta države Crne Gore, nadam se, ubrzo će se opet primijetit i kod nas. Još jednom se osjećam ponosnim što mogu da kažem da sam iz Petnjice, a posebno ću se osjećat kad predstavnicima opštine uručim inicijativu da, pored ulice na nazivom “21. maj”, dobijemo i ulicu sa imenom sina svih narodnosti, Josipa Broza Tita. Na ovaj način ćemo još jednom pokazati da su Crnogorci još od davnina poštovali i cijenili istinske vrijednosti, kao što ćemo dokazati da ne pripadamo ni onom korpusu koji je sve vrijednosti vremena Josipa Broza brže bolje htio da uništi. Ambijent koji je stvorio Maršal, rijetko ko sa istinskim uvjerenjem može da kaže da nije bio primjeren i prijatan. Svjestan brzine kojom se sve razvija, uvjeravam sve da je neophodno da se temelji naše države, ali i temelji vrijednosti iz istorije, očuvaju i da se njima ponose i buduća pokoljenja. Stoga, napominjem da sam neizmrno ponosan na svoje sugrađane koji su podržali inicijativu Crnogorske kulturne mreže, ali se isto toliko nadam da će lokalna samouprava sa zadovoljstvom prihvatit i inicijativu koju ću ispred NVO Liberalni poredak da uručim predstavnicima opštine”, stoji u saopštenju Liona Hodžića člana NVO Liberalni poredak iz Petnjice.

DENIS BOŽOVIĆ

NAJBOLJI ĐACI BIHORSKIH ŠKOLA I OVE GODINE U LUKSEMBURGU

1
Najbolji đaci devet OŠ sa područja Bihora i ove godine su, u aražmanu ZK „Bihor“ – Luksemburg posjetili Luksemburg. Na taj način ovo udruženje doseljenika iz Crne Gore, mahom sa područja Bihora, odaje zahvalnost i priznanje učenicima koji su marljivo radili i učili i postigli atribut najboljeg. To su oni učenici od kojih se očekuje, koji će sjutra završiti visoke škole i biti od koristi široj društvenoj zajednici.
Ovo je već deveta godina kako ZK Bihor iz Luksemburga, u okviru širokog spektra svojih aktivnosti, organizuje i ovo druženje. Djeca se, tokom svog boravka u Luksemburgu, osim druženja sa članovima udruženja u prostorijama kluba, odvode na najznačajnije destinacije u Luksemburgu, a posjete još neke značajne turističke destinacije u zemljama u okruženju.
ZK „Bihor“ čini sve da što više pomogne zavičaju i svojoj domovini Crnoj Gori. Ubijeđeni su da to čine i na ovaj način, a djeca su se i ovim putem uvjerila da  učenje i zalaganje ne ostaju neprimijećeni.
 Ove godine u posjetu Luksemburu bili su:
1. ELZA  Ramčilović  OŠ „Mahmut Adrović“, Petnjica
2. EROL  Šabotić  OŠ – Tucanje
3. ŠABAN  Adrović  OŠ  „25. maj“ – V rbica
4. MINELA Hodžić OŠ – Trpezi
5. ANISA  Šabotić  OŠ – Savin Bor
6. ILHAN  Šabotić  OŠ – Goduša
7. ZERINA  Spahić  OŠ – Lozna
8. ELMA  Smakić  OŠ – Sušica
9. BELKISA  Sijarić OŠ – Godijevo
 U njihovoj pratnji bili su i njihovi nastavnici: Mejra Vesković iz OŠ „Rifat Burdžović – Tršo“ Lozna i prof. Izet Adrović iz OŠ „25. maj“ u Vrbici.
Zajedno sa njima doputovali su i glumci petnjičkog pozorišta „Divan“ na čelu sa svojim predsjednikom prof. Rehom Ramčilovićem, koji su, na zadovoljstvo prepune sale centra za kulturu u Rumelanžu, izveli svoju predstavu „Čovjek za sve“ koju režijski i scenaristički potpisuje prof dr Dragan Koprivica.
    U pozdravom govoru predsjednik udruženja ZK „Bihor“ dipl. maš. Ing Remzija Hajdarpašić zahvalio se učenicima na njihovom uspjehu, te naglasio da se u svim prilikama, i ma gdje to bilo, rad i trud se isplati.
 „Vi ste svjesni da ćete sjutra biti  važne poluge  i nosioci razvoja društva“, naglasio je Hajdarpašić.
 Osim njih u posjeti ZK „Bihor“ i Luksemburgu bio je i predsjednik nevladine organizacije „Lica sa invaliditetom“ iz Petnjice – Denis Ramdedović kojemu je za ovu organizaciju ZK „Bihor“ uručio značajnu finansijsku pomoć.
    I ovaj put rukovodstvo udruženja, kao i veliki broj članova maksimalno su se založili da gostima iz Crne Gore prirede što bolji doček i da se u svoj Bihor i Crnu Goru vrate sa novim iskustvima i lijepim uspomenama.
    Valja napomenuti da su poznati ugostitelji porijeklom iz Crne Gore Vahid Adrović kao i Sabahudin i Sanela Rastoder velikodušno u svojim restoranima ugostili učenike i njihove pratioce.
 I ove godine, kao i svih prethodnih, Ernad Ero Muhović  i Elvis Eko Duraković, te Raif Adrović bili su  sponzori tokom boravka učenika u restoranima Luksemburga.
                                                                                                                                        F. SOFTIĆ

NAJBOLJI UČENICI IZ BIHORA, KORDINATORI I PREDSTAVNIK ZK BIHOR, GOSTI RADIJA PETNJICA

0

Povodom gostovanja najboljih učenika završnih razreda devet osnovnih škola iz Bihora Zavičajnom klubu „Bihor“ iz Luksemburga, u petak 1. juna u okviru Jutarnjeg programa Radija Petnjica, biće emitovana specijalna emisija  sa početkom u 9:15 časova.

Pored učenika koji su posjetili Luksemburg, gosti radija biće i dva nastavnika koji su bili u njihovoj pratnji ­– Mejra Vesković i Izet Adrović, kordinatori, za Donji Bihor Enver Rastoder, za Gornji Bihor Sabaheta Hasanagić, kao i sekretar ZK Bihor Hamdija Rastoder.

“HRONIKA PETNJICE”: PERSPEKTIVA ŠKOLOVANJA U PETNJICI

U emisiji „HRONIKA PETNJICE“ o obrazovanju i značaju Srednje mješovite škole govorili su najkompeteniji iz tih oblasti. O afirmisanju obrazovanja i dosadašnjih primijenjenih aktivnosti i projekata govorili su predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, direktor Srednje mješovite škole Muhamed Adrović, profesorica iz istoimene škole Vesna Bubanja, savjetnica u kancelariji za mlade Nermina Muratović, rukovodilac u odjeljenju za poljoprivredu i ruralni razvoj Adis Ličina, poljoprivredni proizvođač, dobitnik bespovratnog kredita Armin Muratović, kao i dva učenika Srednje mješovite škole Amra Agović i Abid Osmanović.

PRIVILEGIJA JE ŠKOLOVATI SE U SVOM MJESTU

„Zadovoljstvo mi je što u ovoj prvoj emisiji govorimo o obrazovanju. Obrazovanje kao najvažniji segment jednog društva je svakako u fokusu pažnje lokalne uprave i kada smo utvrđivali i naše politike, na visokoj ljestvici je bila i politika prema obrazovanju. Naravno, lokalna uprava kada je obrazovanje u pitanju nema najveću nadležnost, ali ima zainteresovanost da obrazovanje u našoj sredini bude na visokom nivou. Uspostavili smo dobru saradnju sa resornim Ministarstvom  i naravno sa Srednjom mješovitom školom i sa svim osnovnim školama sa područja petnjičke opštine, svjesni toga da je obrazovanje najpotrebnije čovječanstvu. Svjesni smo da i mi u Petnjici imamo potrebu za školovanim kadrovima koji su spremni da se bave nekim važnim poslovima od onoga što danas imamo, pa smo odlučili da se uključimo pa kroz sponzorisanje ove emisije valorizujemo i podižemo neke standarde u obrazovanje u onoj mjeri koliko je to moguće kroz ovu emisiju i koliko to možemo u partnerskom odnosu sa Srednjom školom. Drago mi je što imamo ovu školu u Petnjici, jer je suštinski važno za ovo područje da djeca imaju tu privilegiju da se školuju u svom mjestu. To sam i kazao da mi starije generacije nijesmo imali tu mogućnost i da smo se školovali u dosta teškim uslovima, a  to se danas promijenio. Kada je u pitanju obrazovanje mi idemo uzlaznom putanjom. Čini mi veliku čast i zadovoljstvo to što sada kada imamo ovu školu u određenoj mjeri koliko je to dozvoljeno , možemo da utičemo na politiku zanimanja, organizovanju nastave i usvajanja znanja koja su potrebna našoj omladini i jako sam ponosan što imamo odjeljenje poljoprivrede, gimnazije, veterine i ekonomske tehničare jer su to sve atraktivna zanimanja. Želja nam je da u saradnji sa školom i Ministarstvom vidimo da li možemo još neki novi program imati ovdje za srednjoškolsko obrazovanje na nivou naše opštine. Tržište rada je veoma zahtjevno i ono traži određeno znanje i bez toga ne možemo biti konkurentni.

ZA NABAKU KOMBIJA ZA ĐAKE 10.000 EURA

Dualno obrazovanje pridaje kvalitet obrazovanju koji istovremen znači praksa i učenje i po mom mišljenju će se tako učenici bolje osposobiti. Drago mi je i što je veliki broj roditelja shvatio da je ovo dobro mjesta za školovanje svoje djece i težimo da regulišemo prevoz učenika, koji je jedan od faktora koji ne čine ovu školu privlačnom pa smo ove godine budžetom predvidjeli 10.000 eura za nabavku kombija za prevoz učenika sa udaljenih mjesta. Dodatni hendikep je što ne postoji dovoljno interesovanja prevoznika da se prijave za linijski prevoz, osim za liniju Savin Bor – Petnjica. Svjesni toga, na kreativan način smo pomogli učenicima koji nijesu imali prevoz. Intencija nam je da prevoz djece bude što bezbjedniji pa smo radili na putevima u ruralnim područjima i mogu reći da napredujemo kada je u pitanju ruralna infrastruktura. Kada je u pitanju školska infrastruktura i tu smo napredovali, pa ćemo ove godine raditi na sanaciji školske sale, takođe na sanaciji sportskih terena. Pomažemo socijalno ugrožene, srednjoškolce i studente i koristimo kapacitete škole u Petnjice. Ova škola je ugledna i zahvaljujući tome Petnjica je bogata stručnim znanjem u oblasti poljoprivrede, jer je oko sedam inženjera poljoprivrede odavde izašlo, a među njima je aktuelni direktor Muhamed Adrović.

ZA POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA 25. 000 IZ BUDŽETA

 Cilj nam je da osnažimo i pomognemo ljude koji se bave poljoprivredom, pa smo u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede oformili Agrobiznis centar gdje smo aktivirali dva mlada inženjera. Zagovornik sam tradicije, ali u drugim oblastima, ne u poljoprivredi jer treba koristiti savremenu mehanizaciju. A dobitnici kredita su primjer da se može solidno živjeti na svom imanju, u svom selu od svog rada. Sa nivoa lokalne  uprave izdvojili smo 25.000 eura za direktna pomaganja poljoprivrednim prozvođača jer osnažuje i pomaže poljoprivredne proizvođače. Mladi teže odlasku sa naših prostora, a mi imamo iskustva pa možemo reći da je teško početi novi život tamo negdje. Sve je ovdje lakše, jer na svojoj zemlji mogu sve lakše pokrenuti ako se radi kao tamo. Kad ljudi odu tamo i uspiju javi im se želja za povratkom, ali iz principa realizacija je nikakva, odje imaju uslova da ostanu, budu uspješni i budu od koristi sredini. Ako nema interesovanja džaba naša volja da sve to podrživo, džaba napori ministarstva, džaba entuzijazam profesora, zato apelujem da iskoriste povoljnosti i prednosti škole“, kazao je predsjednik Opštine Samir Agović.

DOBRI USLOVI ZA ŠKOLOVANJE U SVOM MJESTU

O radu srednje škole i zašto baš ona kao prioritetna govorio je direktor Srednje mješovite škole u Petnjici Muhamed Adrović.

„ Naša škola zagovara i preporučuje školovanje u  Petnjici zbog onoga sa čime raspolažemo. Uglavnom smo zadovoljili potrebe jer svake godine sprovodimo ankete u osnovnim školama sa učenicima i sa roditeljima i na osnovu toga pravimo listu pripriteta upisa, tako smo i ove godine radili anketu i na osnovu toga se bazirali na ono što se najviše traži i za šta se učenici opredjeljuju, ali nijesmo mogli uticati na to što se traži medicinska škola, ali takođe se opredeljuju za opštu gimnaziju. Ove godine će vjerovatno učenici imati upis za: opštu gimnaziju, ekonomski tehničari, tehničari prodaje, veterinarski tehničari i poljoprivredni tehničari, a za učenike slabijeg predznanja tražili smo dva zanimnja iz oblasti trećeg stepena: ratar – povrtar i za populaciju nježnijeg pola jer možda jedna od kombinacija bude zanat prodavača. Ovdje se sada teži na primjeni novog sistema dualnog obrazovanja, a to je predviđeno na sledeći način, gdje će učenici imati i praksu i teorijski dio i to je stimulans zato što će imati stipendije od Ministrastva dvije godine, a treću godinu na teret poslodavca. Signali od Ministartsva su pozitivni, potrebno je samo interesovanje učenika koje nije na zadovoljavajučem nivou još kod nas, ali od Ministarstva u saradnji sa lokalnom upravom imamo razumijevanja da se formiraju odjeljenja sa manjim brojem učenika, ovo je i prednost jer se učenici mogu školovati u svom mjestu  sa manje troškova, jer ne moraju da putuju. Tražićemo od Ministarstva da nam omogući primjenu dualnog obrazovanja, a zainteresovanost od poslodavaca već imamo, posebno u oblasti poljoprivrede, stočarstva, dok je za zemljoradničke poslove zainteresovana kompanija u Vrbici“, kazao je Muhamed Adrović.

UČIMO UČENIKE DA BUDU INOVATIVNI I PRIHVATAJU RIZIKE 

O smjerovima koji su zastupljeni u Srednjoj školi govorila je Vesna Bubanja, profesor u pomenutoj.

„U srednjoj školi postoji obrazovni program ekonomskog tehničara i teničara prodaje što se tiče ekonomske struke. Po završetku školovanja iz oblasti „ekonomski teničar“ učenici stiču zvanje stručne kvalifikacije, kada je u pitanju knjigovodstveni, bankarski, finansijski sektor i sektor osiguranja. Po završetku srednjeg stručnog obrazovanja imaju mogućnost zaposlenja i bez fakulteta i to u različitim privrednim društvima, a i postoji mogućnost za pokretanje,  osmišljavanje, sprovođenje i realizovanje samostalnog biznisa. Kada su u pitanju poljoprivredna gazdinstva ovdje bi se mogla uspostaviti korelacija između učenika stručnog obrazovanja i poljoprivrednog proizvođača. Imaju šansu da upišu fakultet i da se oprobaju u privatnim biznisu, čime ih mi i obučavamo da budu inovativni, prihvataju rizike i da znaju da upravljaju sa njime. Ove godine za svršene polumaturante u  ponudi je ekonomski tehničar i tehničar prodaje kao četvrti stepen, a stepen prodavači kao treći stepen.

OMILJENI PREDMET BANKARSTVO

O aktivnostima škole i o profesorima učenice srednje škole učenici nijesu naročito polemisali, ali kao omiljeni predmet istakli su bankarstvo. Abid Osmanović će u pisati fakultet, ali još uvijek nije opredijeljen, dok će Amra Agović ove godine pauzirati.

O angažovanju i aktivnostima koje sporvode po pitanju obrazovanja iz kancelarije za mlade govorila je Nermina Muratović, savjetnica u istoimenoj kancelariji u Petnjici.

DOBRA SARADNJA OBRAZOVNIH INSTITUCIJA I ŠKOLA U PETNJICI

„ Obrazovanje je ključ uspjeha u svim velikim sredinama i velikim metropolama pa i naše male Petnjice. Ono što Opština Petnjica radi svih ovih godina pa do danas je promocija obrazovanja, podizanje kvaliteta obrazovanja i pružanja raznih programa formalnog i neformalnog obrazovanja mladih iz naše opštine, a dokaz tome je i otvaranje kancelarije mladih u Opštini Petnjica. Čime možemo da se pohvalimo je saradnja sa obrazovnim intitucijama i svim školama na području Petnjice. Mi se trudimo da sve sadržaje koji imaju mladi u susjednim opštinama imaju i mladi u Pertnjici, pa težimo na promovisanju talenata iz naše opštine kao što su sportisti,  glumci, recitatori, a prošle godine smo učestvovali na „MOSI“ igrama, učestvovali na manifestaciji „Crna Gora u ritmu Evrope. Sa UNICEFOM smo obavili javni razgovor „Zaustavimo nasilje nad djecom“ čime su predstavnici UNICEFA otišli zadivljeni jer je događaj bio dobro posjećen. Pohvalila bih saradnju sa učeničkim parlamentom Srednje škole jer smo imali  nekoliko zapaženih akcija počev od čišćenja Petnjice, pošumljavanje, obilježavanje dana volontera, kao i akcije za prevenciju bolesti i zavisnosti, kao što je prevencija narkomanije i alkoholozma“, kazala jeNermina Muratović.

REALIZOVALI AKTIVNOSTI U POLJOPRIVREDI U VRIJEDNOSTI OD 80 000 EURA

O poljoprivredi i značaju odjeljenja za poljoprivredu u Opštini Petnjica govorio je Adis Ličina, rukovodilac u odjeljenju za poljoprivredu i ruralni razvoj.

„Poljoprivreda je strateška grana razvoja naše opštine. U proteklom periodu realizovali smo aktivnosti u vrijednosti od oko 80.000 eura u smislu direktnih plaćanja, a tu prije svega mislim na elektrifikaciju katuna, nabavka solarnih panela, nabavka kontinentalnih voćnih vrsta i podrsticaj u stočarskoj proizvodnji. U prethodnoj godini smo imali oko 111 zahtjeva za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnju, preko 90% katuna omogućili nabavku solarnih panela, a najvažnija je rekonstukcija puteva koji vode do katuna oko 200.000 eura. U saradnji sa Turskom organizacijom TIKA vršilo smo nabavku plastenika, tako da smo imali oko 50 zahtjeva pa danas pod plastenicima imamo skoro 1ha povšine. Najveći uspjeh je što imamo 23 mlada poljoprivredna proizvođača koji isu ostali u Petnjici da se bave poljoprivredom jer su dobili podsticaj od strane Ministarstva“, kazao je Ličina.

Dobitnik podrške za pokretanje poslova mladih poljoprivrednika Armin Muratović govorio je o svom opredeljenju za poljoprivredu.

BOLJE U SVOM MJESTU NEGO U INOSTRANSVU

„Posjedujem dva plastenika i težim na plasteničkoj proizvodnji. Želio sam da proširim farmu pa sam aplicirao za bespovratni kredit za nabavku grla i mašine kultivator. Ideja da se bavim stočarstvom proističe iz toga što sam završio srednju poljoprivrednu školu i to mi se sviđa, a takođe i mislim da možemo da uspijemo u svom mjestu da ne bi išli u inostranstvo“, kazao je Muratović

U drugim krugu pitanja prvo pitanje upućeno je prvom čovjeku Opštine, predsjedniku Opštine Agoviću o pomacima i projektima koje Opština nudi u svom obrazovanju i pokretanju biznisa kako bi ljudi ostali u ovom kraju.

INFRASTRUKTURA VAŽNA ZA RAZVOJ BIZNISA

„Ono što je veoma važno je stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj biznisa bez obzira da li se radi o poljoprivredi ili nekom drugom dijelu, a naša Opština je stvorila pretpostavke za razvoj infrastrukture. To je veoma važan uslov za stvaranje biznisa, jer ako prije svega nemate dobre uslove za život ne možete ponuditi nikome nešto što bi ga privuklo da se bavi proizvodnjom. Mi dosta radimo na tome i mislim da je to vidljivo, jer su rezultati rada očigledni. Ono što posebno želim da istaknem je činjenica da želimo da svako naše selo ima pitku vodu i da najviše sredstava sa nivoa Ministarstva i lokalnog nivoa upravo povlačimo za izgradnju vodovoda Murovsko vrelo, pa ćemo i ove godine uložiti značajna sredstva za nastavak ovog projekta. Više od 100 000 eura je izdvojeno za ovaj vodovod, ali istovremeno radimo na vodovodima u Višnjici, Savinom Boru i u mnogim izvorima u zaseocima. Stalno smo u poslednje vrijeme sprovodili aktivnosti na izgradnji i modernizaciji puteva, tako da danas iza nas imamo oko desetak kilometara koje smo asfaltirali, preko 150 kilometara nekategorisanih, kategorisanih i makadamskih puteva koje smo sanirali i upristojili za  neometano odvijanje saobraćaja, akcenat nam je da približimo svaki katun dobrom putu i da naši poljoprivredni proizviđači mogu lako doći do svojih katuna.

EPCG ĆE IZDVOJITI 250.000 EURA ZA REKONSTRUKCIJU MREŽE

Težimo na uspostavljanju saradnje sa CEDIS-om gdje ćemo nadam se  ove godine bili u mogućnosti da realizujemo jedan projekat kod katuna na Pločnika i u Crnom Vrelu. Najavljeno je da će Elektroprivreda 250 000 eura uložiti na rekonstrukciji visokonaponske i niskonaponske mreže na ovom području. Pored ovoga što konkretno govorimo o infrastrukturi, mi se trudimo da naši mladi ljudi imaju taj „zaviđajni patriotizam“ i da na neki način probudimo svijest o potrebi ostanka na ovom području i tu nije dovoljno da se radi samo sa nivoa lokalne uprave već moramo konkretno društvo uključiti u to. Najveći trenutni problem je problem migracije stanovništva i sve što možemo mi činimo da stvorimo realan sektor za zapošljavanje naših ljudi, a u protekle četiri godine u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i Investiciono razvojnim fondom omogućili 150 radnih mjesta u sektoru poljoprivrede. Pomažemo preduzetnike i rešavamo njihove određene probleme u oblasti infrastrukture.

PRIVLAČNA PORESKA POLITIKA

Imamo vrlo privlačnu poresku politiku prema ljudima koji se bave biznisom, a svi ljudi koji planiraju da otpočnu neki biznis u Petnjici imaće punu podršku sa nivoa lokalne uprave, sa jako liberalnim uslovima. Od osnivanja opštine desetak firmi se osnovalo u Petnjici, a to su prije svega porodični biznisi, ali se ubijeđen da će to poslovati i dalje i da će to poslovati do nivao malih preduzeća. Preduzeća „TREF“, „LA VISTA“ I „RADMANCI“ su veoma uspješna preduzeća koja pokazuju da se može uspješno baviti biznisom na ovom području. Zanimljivo je da ljudi po prirodi, koja po meni nije baš razumljiva vole poslove u državnoj i lokalnoj upravi i ja mislim da to nije dobar izbor. Bez obzira što se mnogi odlučuju za te poslove i što se učini da je atraktivno raditi u državnoj ili lokalnoj upravi ja mislim da je ovo vrijeme vezano za ekonomiju i sve ono što radimo veže se za ekonomski interes. Ja vjerujem da afirmacijom poljoprivrede možemo postići da naši ljudi budu proizvođači zdrave hrane. Mi ovdje imamo određene usitnjene posjede, ali suština svega je zdrava ekološka hrana. Nema te destinacije, turističke prije svega pa i svake druge, đe ne možete prodati zdravu hranu, jer mi u Crnoj Gori  težimo na razvoju elitnog turizma koji zahtijeva zdravu hranu i svjesni smo da ljudi sa velikom platežnom moći zahtijeva takvu hranu. Naša područja su čista i nezagađenja, a naš proizvođač „AGROKOPERATIVA“ u Vrbici je veoma prisutan na tržištu Crne Gore. To je dokaz da se može biti uspješan i proizvoditi zdravu hranu. Ja vjerujem u to da mi možemo da ostvarimo, jer zahvaljujući određenim potencijalima kadrovima u poljoprivredi u oblasti stočarstva, voćarstva, povrtarstva dajemo vidljive rezultate, a na to ukazuje sama činjenica da su oni kao mladi i obrazovani ljudi več počeli biznis na svom imanju.

INTERESOVANJE 52 POLJOPRIVREDNIKA ZA PLASTENIKE

Pomenuću Suada Agovića, sombol mladog obrazovanog čovjeka koji je ostao ovdje i bavi se voćarstvom i sa namjerom da se nametne kao proizvođač voća. Ono što on primjenjuje na svom imanju je čista nauka. Mi smo u saradnju sa Turskom organizacijom TIKA mnogo radili na zastupljivanju plasteničke proizvodnje i svake godine imamo donaciju, ali i sa nivoa lokalne uprave reagujemo. Ove godine imamo zainteresovano 52 poljoprivrednika za plastenike tunele što dokazuje da je plastenička proizvodnja dobrobit za domaćinstvo“, kazao je Agović.

„Kada je u pitanju obrazovanje težimo da poboljšamo uslove jer mislim da tu nijesmo dovoljno postigli i trebamo u saradnji sa Ministarstvom da omogućimo da svako dijete ima pravo na vrtić, bez obzira da li se radi o ruralnom području ili užem gradskom jezgru i to se mora unaprijediti. Kada su u pitanju osnovne škole moramo pohvaliti napore Ministarstva i Džudo saveza Crne Gore da sve više ljudi uključujemo od malih nogu u sport, jer kroz razvoj sporta i razvoj sportske stukture mi vežemo ljude da se bave sportom i tako daju doprinos sedini.

MALINARSTVO U SARADNJI SA ALBANIJOM

Suština je da se ukine tradicionalan način bavljena poljoprivredom i da se koriste Mjere Ministarstva, da se omasovi upotreba mehanizacija posebno ona koja je prilagodljiva za brdsko planinska područja. Razvili smo prekograničnu saradnju sa Albanijom, pa će preko 300 hiljada biti obezbijeđeno za malinarstvo, jednu značajnu granu koja ima perspektivu jer su ova područja Bogom dana za razvoj baš ove grane. Tako da nadam se da ćemo kroz razvoj ovih projekata postati nezavisni od inostranog tržišta i da ćemo uspjeti da ovdje u Petnjici napravimo jednu hladnjaču i da valorizujemo sve resurse. Agroturizam je nešto što mislim da može da zaživi u Petnjici, što pokazuje i džipijada koju organizujemo u Bihoru. Tako da moramo probuditi poljoprivrednike da servisiraju i sluće hranu na katunu za sve koji se ukjljuče u džipijadi. Svi koji završe školu u Petnjici imaju priliku da nastave školovanje pa smo imali i posjetu Skopskog Univerziteta gdje imamo pravo da pošaljemo 5 studenata sa pravom na stipendiju, a ovo znači da koristimo svaku priliku da promovišemo naše učenike i sredinu, tako da u srednjoj školi težimo na osposobljavanje ljudi za radnom snagom“, kazao je Agović.

DIREKTOR ĆE UPISATI SVOJE DIJETE

O vrsti obrazovanja u Srednjoj stručnoj školi govorio je direktorškole Muhamed Adrović.

„Škola u Petnjici nudi sledeći opseg obrazovanja koji podrazumijeva gimnazijalce na nivou opšteg obrazovanja koje je prošle godine pohađalo 16 učenika. Ove godine Ministarstvo još nije upisalo konkurs, ali biće opet zastupljena gimnazija pa ja pozivam sve svršene osnovce da upišu ovu školu. Nema potrebe da idu u drugim školama, jer sve ovdje imaju jer radimo na osavremenjavanju prostorija i kabineta. Najbolji primjer da ova škola ima prednost je što ću svoje dijete upisati u gimnaziju. Od ove godine Ministarstvo upisuje kvote, pa oni koji ne budu zadovoljavati kvote ne mogu se upisati na četvorogodičnjem nivou. Za sve nivoe posebno su određene kvote. Naravno da poslije trogodišnjeg stepena, svi imaju pravo na četvrti stepen kroz sticanje uslova za isti. Po novom sistemu imamo horizontalno učenje, što podrazumijeva kada stekne određena dodatna saznjanja nastavlja sa četvrtim stepenom uz polaganje diferencijalnog ispita. Ove godine imali smo novu generaciju poljoprivrednih tehničara koja je izašla sa novim programom obrazovanja, a to je modalerizovani obrazovni program i mi smo sve programe sproveli i naše diplome će moći da se nostrifikuju u zemljama Evrope jer su programi usklađeni sa Evropskim standardima. Poljoprivrednici su kroz tri nivoa stekli ove klasifikacije, jer je školovanje podijeljeno na tri modula. To je novina i prednost u školovanju. U Srednjoj školi  sproveli smo i valorizovali u saradnji sa Ministarstvom prosvjete program za ekonomske tehničare, a ove godine po mom saznjaju će biti još 11 programa, nastava orijentisana na učenika i po mjeri učenika i više se ne svodi na to „šta učenik zna da priča, već šta zna  da radi“ tako da će učenici biti spremni da odgovore uslovima tržišta rada. Ono što je bitno da u obrazovanju u oblasti poljoprivrede imamo interesovanje u razgovoru sa Centrom za obrazovanje, jer je naša zamisao da ovo bude regionalni centar poljoprivredne škole, jer smo mi prvi počeli sa ovom školom pored Bara i nadam se da ćemo to i uspjeti da stvorimo i to bi mnogo značilo za Petnjicu“, kazao je Muhamed Adrović.

PUTOKAZ ZA OSNOVCE

Preko 66 učenika je zavrilo osnovnu školu, pa je ova škola perspektiva za određene zanate i sektore.

„Pozivam sve svršene osnovce da upišu ovu školu, ali i da upišu ono što vole. Mi smo prezentovali u svim školama i svi učenici su vidjeli našu školu, a i roditelji su upoznati sam tim da treba upisati školu u svom mjestu i to je uslov da kreiramo biznis i vežemo se za Petnjicu. Uz to će imati i podršku lokalne uprave jer će se riješiti problem prevoza na relacijama daljih područja“, kazao je Adrović.

O aktivnostima kancelarije za mlade govorila je je Nermina Muratović, savjetnica mladih u Opštini Petnjica.

POMOĆ STUDENTIMA

„Što se tiče normativnih akata koje je Opština Petnjica donijela, donijeta je Odluka o studentskoj nagradi koju već nekoliko godina dodjejujemo najboljim studentima Opštine na centralnoj proslavi Dana opštine. Na SO Petnjica donijeta je i Odluka o stipendiranju studenata čiji je predlagač Sekretarijat za lokalnu upravu i kancelarija za mlade tako da ćemo ove godine po prvi put imali stipendiste iz Opštine. U izradi je Lokalni akcioni plan za mlade, prvi strateški dokument za mlade u ovoj opštini koji obuhvata sve aktivosti koje se tiču života mladih kao što su : obrazovanje, zdravlje, informisanot, mobilnost, zapošljavanje, sport, ljudska prava, kultura i sve ono što se odnosi na njihov život i svi zainteresovani se mogu javiti sa predlozima za izradu predloga, kako bi taj dokument zaista bio strateški dokument koji doprinosi mladinama. Nagrađivaće se najbolji i promovisaće se njihovi uspjesi, jer njihovi uspjesi si i naši i mi smo ponosni na njih“, kazala je Muratović.

„Jedan sam od učenika koji je završen srednju poljoprivrednu i upisao fakultet 2004. godine i u tom periodu samo imali jedan kultivator, ali naša generacija je bila najbolja i svi iz te generacije su skoro završili fakultet. Ali uopšte nijesmo zaostajali sa znanjem za drugim učenicima iz drugig gradova. Sada škola ima svu mehanizaciju koja je otrebna za učenje, posebno za kontinentalna područja. U zadnje dvije godine 23 poljoprivredna proizvođača su poslije završetka srednje škole ostvarili pravo na bespovratne kredite“, kazao je Adis Ličina.

ALDIJANA NOVALIĆ

INICIJATIVA CKM: PETNJICA DOBIJA ULICU “21 MAJ”

0

Crnogorska kulturna mreža je uručila inicijativu predstavnicima opštine Petnjica Samiru Agoviću i Memedu Adroviću da opština na čijem su čelu dobije ulicu 21. maj.

Predstavnici opštne Petnjica su predstavnika CKM-a upoznali da je u toku procedura da njihova opština dobije nazive ulica, tako da će ulica u centru grada nositi ime “21. maj”.

Agović je istakao da su sa zadovoljstvom prihvatili inicijativu CKM-a, i da na taj način žele da izraze poštovanje prema tekovinama Dana nezavisnosti, u čijoj obnovi je doprinos dala i opština.

On je izrazio očekivanje da će svaka crnogorska opština dobiti ulicu sa nazivom ovog važnog datuma za Crnu Goru.

Predsjednik Skupštine Mehmed Adrović je kazao da su građani Petnjice oduvijek iskazivali odgovoran odnos prema državi Crnoj Gori što je pokazao referendumski rezultat u njihovoj opštini 2006. godine.

Adrović je pozvao predstavnike CKM-a da u narednom period partnerski realizuju kulturno-zabavne događaje u Petnjici, kojih bi trebalo da bude više.

Predsjednik CKM-a Aleksandar Damjanović se zahvalio predstavnicima opštine Petnjica što su prihvatili njihovu inicijativu, i na taj način izrazili poštovanje prema Danu nezavisnosti.

Damjanović je istakao da mu je zadovoljstvo što lokalna samouprava Petnjice vodi posebnu brigu o mladima,na način što im uz pomoć Ministarsva poljoprivrede pruža podršku za otpočinjanje sospstvenog biznisa.

“Zajednički je konstatovano da će projekti Vlade Crne Gore koji se odnose na izgradnju putne infrastukture i turizma na sjeveru doprinijeti poboljšanju kvaliteta života građana Petnjice, a posebno će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta”, saopšteno je iz CKM-a.

IZVOR: PORTAL RTCG

MURATOVIĆ: BUDIMO JEDINSTVENI KAO KADA SMO SE BORILI ZA POVRATAK STATUSA OPŠTINE

0

Mijaz Muratović, odbornik SDP u petnjičkom parlamentu je za portal radija Petnjica rekao da je prije pet godina Petnjica povratila status Opštine i ono što ne može niko osporiti ka tom cilju je bilo sveopšte jedinstvo svakog građanina Petnjice i Petnjičana širom kako naše države tako i onih u dijaspori.

“To jedinstvo za povratak naše Opštine je predvodio i na svu sreću svih Petnjičana do kraja izveo naš Rifat Rastoder, za kojeg nije bilo razlike političke, verske ili bilo kakve druge. Jedini cilj je bila Opština Petnjica. Tako danas građani Petnjice imaju lokalne i državne institucije u Petnjici u kojima rade većinom Petnjičani, što je i bio jedan od ciljeva povratka statusa Opštine.
 Iako smo bili uvjereni da ćemo krenuti ka stvaranju boljih uslova za život u Petnjici, dinamika tih uslova ide sporo. Bili smo ubijeđeni da ćemo zaustaviti iseljavanje Petnjičana kao jednog od najvećih resursa naše Opštine. Nažalost to se nije desilo. 
Naša Opština i nakon pet godina nema jasan plan razvoja. 
Ne znamo koja je to privredna grana koja bi trebalo da bude pokretač razvoja.
 Nemamo još ni jednog ozbiljnog investitora koji bi uložio kapital i otvorio radna mjesta. 
Donacije u našoj Ostini su planiranim budžetom za 2018. svedene na nulu. To je dokaz koliko poverenje uživa naša Opština. Za ovih pet godina predstavnici Opštine nijesu iskoristili nijedan euro od evropskih fondova.
 U poljoprivredi nema pomaka
 iako su neki poljoprivredni proizvočaci dobili nekoliko plastenika od Tike i Opštine neki su dobili i bespovratna sredstva od min.poljoprivrede stanje u poljoprivredi nije promijenjeno. 
Osim pogona sirare Radmančica, koja proizvodi sir u našoj Opštini nemamo brendiranih proizvoda. 
Ni u turizmu nije bilo nekih značajnijih pomaka.
Nijesmo u proteklom periodu imali registrovanih turista. 
Niti je bilo šta urađeno na poboljšanju smještajnih kapaciteta. 
Ništa nije ozbiljnije urađeno na iskorištavanju našeg prirodnog resursa šume tj.drvoprerade, ono što bi bez sumnje trebalo biti jedna od razvojnih grana naše Opštine. 
Osim što se iz budžeta naše Opštine izdvajaju sredstva u iznosu od 25.000e godišnje za odvoženje komunalnog otpada ništa nije ozbiljnije urađeno na očuvanju životne sredine. Imamo komunalno preduzeće, ali i dalje imamo divljih deponija na sve strane, pa čak i u našim rijekama koje bi trebale biti naši biseri. 
Lokalna putna infrastruktura je i dalje u lošem stanju i takva se nedovoljno održava. 
I pored obećanja kako sa lokalnih tako i državnih adresa za otvaranje stanice hitne pomoći stanje u zdravstvenoj zaštiti je i nakon pet godina nepromijenjeno.
 Nista nije urađeno ni na uređenju užeg gradskog jezgra, vodosnabdijevanje je nepromijenjeno u našoj Opštini. 
Tako i voda sa postojećih vodovoda u većini nije za piće. 
Osim jedne međugradske linije prema Beranama javni prevoz ne postoji. Petnjica i danas nema banku, 
pijacu, 
stočnu pijacu,
veterinarsku ambulantu
, autobusku stanicu”, re
kao je odbornik SDP u SO Petnjica Mijaz Muratović. On je na kraju pozvao sve građane, kako one u Petnjici tako one u dijaspori, da naprave jedinstvo kao kada je trajala borba za povratak statusa naše Opštine.

S.R.

MONSTAT: SAMO PETNJICA NEMA KORISNIKA MATERIJALNOG OBEZBJEĐENJA, INVALIDNINE, NJEGE I POMOĆI, DJEČIJEG DODATKA…

1
Podaci Monstata pokazuju da je najčešće korišćen oblik materijalnih davanja bilo materijalno obezbjeđenje, pa je tako ovu pomoć u prosjeku mjesečno koristilo 7.987 porodica i 24.586 članova porodica. Pravo na ličnu invalidninu imalo je 2.343 lica, pravo na njegu i pomoć ostvarilo je 14.539 lica, dodatak za djecu koristilo je 6.200 nosilaca prava na dodatak za djecu i 11.715 djece koja su koristila ovo pravo.
Najveći broj korisnika materijalnog obezbjeđenja po opštinama u 2017. godini bio je u Podgorici, gdje je ovu pomoć koristilo 1.882 porodice i 5.996 članova porodica, zatim u Nikšiću (1.228 porodica i 3.777 članova), Beranama (947 porodica i 3.051 članova) i Rožajama (806 porodica i 2.901 član).
Materijalno obezbjeđenje se najmanje koristilo u Budvi (40 porodica i 80 članova), Šavniku (36 porodica i 64 članova) i Plužinama (33 porodica i 59 članova), dok u Petnjici nije bilo nijednog korisinka ovog materijalnog davanja.
Interesantno je da u ovoj opštini nije bilo korisnika ni lične invalidnine, njege i pomoći, kao ni dodatka za djecu.
Ličnu invalidninu su koristili najviše građani Podgorice (649), Bijelog Polja (251) i Nikšića (247), a najmanje građani Šavnika (9), Plužina (13) i Žabljaka (16).
Najviše korisnika njege i pomoći bilo je u Podgorici (4.117), Nikšiću (1.568) i Bijelom Polju (1.306), a najmanje u Šavniku (55), Gusinju (90) i Plužinama (91).
Dječji dodatak se najmanje koristi u Šavniku
Podgorica prednjači i po broju korisnika dječjeg dodatka, pa je tako prošle godine u ovom gradu bilo u prosjeku mjesečno 1.669 nosilaca prava na dodatak za djecu i 3.203 djece korisnika. Veliki broj korisnika ove pomoći bio je i u Nikšiću (985 nosilaca prava na dodatak za djecu i 1.801 djece), Beranama (676 nosilaca prava na dodatak za djecu i 1.333 djece), Rožajama (589 nosilaca prava na dodatak za djecu i 1.212 djece). Mali broj korisnika ove pomoći bio je u Šavniku (11 nosilaca prava na dodatak i 22 djece), Žabljaku (12 nosilaca prava na dodatak i 16 djece) i Plužinama (13 nosilaca prava na dodatak i 21 dijete).
“Podaci u ovom saopštenju dobijeni su od Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore i odnose se na prosječan mjesečni broj nosilaca prava na materijalno obezbjeđenje, ličnu
invalidninu, pomoć i njegu i dodatak na djecu u toku 2017. godine”, saopštili su iz Monstata.
Kako podsjećaju, pravo na materijalno obezbjeđenje, kao osnovno materijalno davanje iz socijalne zaštite ostvaruje porodica, odnosno pojedinac ako je nesposoban za rad ili sposoban za rad pod uslovima propisanim Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Za ličnu invalidninu po 180,42 eura mjesečno
Visina materijalnog obezbjeđenja za porodicu koja nema prihoda u 2017. godini iznosila je mjesečno od 66,68 eura za pojedinca, do 126,77 eura za porodicu sa pet i više članova.
Pravo na ličnu invalidninu imaju lica sa teškim invaliditetom. Visina lične invalidnine iznosi
180,42 eura mjesečno.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima lice kome je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć da bi imalo obezbijeđen pristup zadovoljavanju potreba. Visina dodatka za njegu i pomoć iznosi 66,17 eura mjesečno.

SASTANAK SA POLJOPRIVREDNICIMA – KAKO DO KLASTERA I POMOĆI

0

Sjutra će se u skupštinskoj sali u zgradi Opštine održati radni sastanak organizovan za poljoprivredne proizvođače sa početkom u 12 časova.

„Na radnom sastanu će predstavnici Ministarstva poljoprivrede upoznati poljoprivredne proizviđače  sa područja naše opštine o načinu apliciranja za Javne pozive, kao i o načinu pravljenja klastera – udruženja poljoprivrednih proizvođača. Ovo je šansa da poljoprivredni proizvođači saznaju kako najlakše da apliciraju za Javne pozive i dodatno se informišu o uslovima istih“, kazali su savjetnici u i Agrobiznis centru u Petnjici.

ALDIJANA NOVALIĆ

VIDEO: “HRONIKA PETNJICE” – OBRAZOVANJE

https://youtu.be/rPllPt4YT0k     part I

https://youtu.be/qdPUopM6Vpg      part II

https://youtu.be/JdVhoGFNC2s     part III

https://youtu.be/ONbp7P7xoGM     part IV

https://youtu.be/hIuDLrq2WYg     part V

MURATOVIĆ (SPP): PRISJETIMO SE CRTE ISPOD KOJE NE SMIJEMO IĆI

0

Odbornik Stranke pravde i pomirenja u petnjičkom parlamentu Almir Muratović je za portal Radija Petnjica rekao da danas kada se prisjećamo 28.05.2013 godine poželjno je i sjetiti se jedinstva i zajedništva tog perioda.

 

“Namjerno ovo ističem jer sve političke razlike tog perioda su imale svoj jedan zajednički cilj i  “crtu” ispod koje niko nije htio ili smio ići. Naravno uvijek će biti priče ko je bio manje, a ko više zaslužan i pokušavat će politički profitirati na ovoj ili bilo kojoj drugoj temi. Jedno je u ovom trenutku veoma bitno, a to je da se uvijek držimo neke ” crte” ispod koje neće predstavnici naroda ići, bez obzira kojoj političkoj organizaciji pripadali. Odgovornost je na nama svima, a uvijek najviše na one koji su na vlasti i trebali bi neke projekte ažurnije realizovati, je vrijeme prolazi, a sada se ne možemo služiti izgovorima da nam “tamo neko drugi” ometa razvoj”, rekao je Muratović uz čestitke povodom dana povratka Opštine svim građanima, dijaspori,  predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine opštine kao i kolegama i koleginicama odbornicima uz poruku da se uvijek prisjetimo “crte” koju moramo imati.

S.R.