Sva sela u Bihoru imaju makar po jednu legendu vezanu za kraj ili ljude koji žive u njima. Legende se prepričavaju, prenose sa koljena na koljeno, a jedna od njih je i priča iz Kruščice. Ali krenimo redom.

Kruščica je selo udaljeno nekih 30 kilometara od centra Petnjice. Nalazi se između planina Kruščica i Klisura i u njemu postoje dva zaseoka. U jednom nema stanovinka , a u drugom samo 10. Prije samo dvije decenije u Kruščici je živjelo više desetina ljudi. Većina njih se odselilo na jug Crne Gore, a neki su u inostranstvu.

Kruščica je ime dobila po stablu kruške koje su mještani više puta sjekli ali nijesu mogli da ga unište. Legenda kaže da su svi pokušaji seljana da stablo uklone ostalo bez efekta, a da je ono svakog jutra bilo sve veće. Međutim, nije to jedino drvo koje ima svoju priču. Na samom vrhu sela nalazi stablo “molike”. To je jedna vrsta četinara koje raste na nadmorskoj visini od 600 do 2000 metara i vijek joj je od 200 do 300 godina.

http://www.radiopetnjica.me/2018/02/17/djulsa-muhovic-ako-nema-srce-siroko-covjek-ne-moze-biti-dobar/

Ljudi iz ovog sela kažu da je ta “molika” oduvijek bila takva – ni manja ni veća. Ni vjetar, ni kiša, a ni čovjek joj ništa nijesu mogli. Ko god je pokušao da je posječe i uništi je nastradaoje. Svako ko je htio da je zapali je povrijeđen, a neki su, kaže legenda, čak i poginuli. Priča se, takođe, da je tu već šest vjekova. Niko ne zna kako se tu stvorila, niti kada je tačno nastala, ali priče kažu, a i seljani sada misle da je to “drvo ubica”.

ALMINA ŠABOTIĆ

Odjeljenje za poljoprivredu opštine Petnjica obavijestilo je građane, poljoprivredne proizvođače, da je izašao Javni poziv za dodjelu sredstava podsticaja poljoprivrednim proizvođačima za razvoj lanaca vrijednosti kroz Komponentu 1 RCTP projekata za 2019. godinu.

Ovaj poziv se odnosi za nabavku sitne mehanizacije, grla stoke, nabavka sjemenskog krompira i ostalog. Za sve dodatne informacije, zainteresovani građani mogu da dobiju u kancelariji Odjeljenja za poljoprivredu u zgradi opštine, svakog radnog dana od 8 do 16 časova. Poziv traje 21 dan od dana objavljivanja. 

D.B.

Kulturno umjetničkom društvu  ‘’Bihor’’ iz Petnjice je u subotu 23. 02. 2019. godine  dodijeljena jubilarna plaketa, a za predsjednika Skupštine UFACG  izabran je Sinan Tiganj, predsjednik KUD-a “ BIHOR “ Petnjica .

,, U godini obilježavanja dva jubileja – 10 godina UFACG i našeg jubileja, 40 godina postojanja KUD-a BIHOR. Ovo je veliko priznanje, kako za naš ansambal tako i za mene kao predstavnika društva . Ovo priznanje je potvrda naše dosljednosti i njegovanja duge tradicije narodnih igara i očuvanja kulturne baštine od donošenja odluke o osnivanju društva 1979.  pa do danas. Zasluge pripadaju svima onima koji su obiježili dosadašnji rad našeg društva i doprinijeli afirmaciji naše sredine, onima koji su pomogli prilkom osnivanja, svim bivšim i sadašnjim članovima koji su sa ponosom bili dio tima kao i svima onima koji su na bilo koji način pomogli naš rad, a bilo ih je mnogo, jer je KUD Bihor bio najbolji promoter i ambasador naše opštine, posebno u godinama vraćanja statusa opštine . Posebno mi je ovo priznanje drago jer dolazi od stručnih ljudi koji se bave očuvanjem kulturnih vrijednosti naše multikulturalne Crne Gore. Biti predsjednik Skupštine ove instistucije poslije velikih ljudi kao što su bili Ibiš Kujević, pokojni Hasan- Cano Đečević i Lazar Božović obaveza je time veća”, riječi su novoizabranog predsjednika Skupštine UFACG .

U prvom dijelu sjednice povodom desetogodišnjice rada UFACG dodijeljene su jubilarne PLAKETE kulturno umjetničkim društvima : “BIHOR “ Petnjica , “BOKA “ Tivat, “ NJEGOŠ “ Cetinje , “LJUBO BOŽANOVIĆ “ Piperi,” ALUMINIJUM“ Podgorica , “ ZAHUMLJE “ Nikšić , AKUD “ MIRKO SRZENTIĆ “ Podgorica I “ FA KIC-A “ Podgorica .

Zahvalnice su takođe dobili Svetozar Perović , Vasilije Rogošić , Predrag Šušić , Željka Moskov , Rašo Mušović , Mirsad Ademović I Lazar Božović .

“Kulturno umjetničko društvo “ Bihor “ je članica ove organizacije od osnivanja i jedino društvo sa sjevera koje je svih ovih godina davalo nesebičan doprinos radu udruženja. Za to su nagrađeni i domaćinstvom i suorganizacaijom Festivala izvornog stvaralaštva koji se u opštini Petnjica održava od 2015. godine svake druge godine . Dodjela organizacije ovog festivala je podrška mladoj lokalnoj upravi na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem, koji daje nesebičnu finansijsku i logističku podršku uspješnoj organizaciji ovakve manifestacije”, izjavio je dosadašnji predsjednik Skupštine i Izvršni direktor UFACG Lazar Božović.

ALMINA ŠABOTIĆ

Mladi bihorski sportista Adnan Gagi Mehović ovi dana kreće u pripreme za nove pobjede. On trenira u Baru za predstojeći meč u julu sa turskim borcem.

“Nemam tremu i da radim naporno. Nadam se pobjedi. U svemu ovome imam ogromnu podršku Opštine Bijelo Polje i poznatog sportiste Alimira Cecunjanina“, rekao je Mehović.

Isljam Ćeman, novi je direktor osnovne škole “25 maj” u Vrbici odlučilo je Ministartsvo prosvjete, a saznaje Radio Petnjica.

Ćeman je predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokrata Petnjica i dugogodišnji je nastavnik.

Proteklog petka poljoprivredni proizvođači iz Petnjice, imali priliku da se informišu o bližim uslovima i kriterijumima za ostvarivanje podrške koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede  i ruralnog razvoja putem javnih poziva Agrobudžeta.

Izuzetno veliko interesovanje proizvođača na ovoj prezentaciji  potvrda su spremnosti za dalja ulaganja u razvoj poljoprivrednih gazdinstava i rast konkuretnosti, u cilju ostvarivanja većih prihoda na domaćinstvima i razvoja seoskih područja.

Poljoprivrednici iz Petnjice izrazili su najviše interesovanja  za proceduru nabavke mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje kroz istoimenu mjeru. Poljoprivredna gazdinstva koja su uredno registrovana u Registru poljoprivrednih gazdinstava na ovaj način mogu ostvariti do 50% podrške od prihvatljivih troškova investicije za nabavku mehanizacije i opreme u vidu bespovratnih sredstava, a maksimalno do 2.500 eura po zahtjevu.

Veliku pažnju ove godine izazvala je mjera podrške preradi mlijeka na gazdinstvu, koja je kreirana u cilju podizanja nivoa konkurentnosti domaćih tradicionalnih mlječnih proizvoda, ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava za proizvodnju mlijeka i uvođenju standarda bezbjednosti hrane na gazdinstvima na kojima se vrši prerada primarnih proizvoda.

Poljoprivredni proizvođači koji se bave stočarstvom, informisani su da podršku kroz ovu mjeru Agrobudžeta, mogu iskoristiti oni proizvođači koji su registrovani u Registru registrovanih objekata u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, i pri tome imaju 3 i više uslovnih muznih grla. Podrška se daje u vidu premije od 0,06 eura po litru prerađenog mlijeka.

Kao i prethodnih godina, mladi poljoprivrednici iz Petnjice, koji imaju završenu srednju poljoprivrednu/veterinarsku školu ili poljoprivredni fakultet, imaju mogućnost da uz bespovratnu podršku od 10.000 eura, započnu agrobiznis i time riješe problem nezaposlenosti, ostanu na svom imanju i bave se poljoprivredom, čime daju pozitivan primjer ostalim mladim ljudima da ostanu na selu i prepoznaju poljoprivredu kao granu u kojoj se mogu ostvariti značajni rezultati.

Prezentaciji su  prisustvovali i  predstavnici lokalne samouprave, koji su izrazili zadovoljstvo na značajnoj podršci za razvoj poljoprivrede koja je obezbijeđena kroz ovogodišnji Agrobudžet.

Rukovodilac odjeljenje za poljoprivredu mr. Adis Ličina  zahvalio se predstavnicima Ministarstva na izuzetnoj saradnji. Ličina je pozvao sve poljoprivredne proizvođače da u slučaju bilo kakvih nejasnoća oko javnih poziva obrate se Odjeljenju za poljoprivredu koje će kao i do sada svima izaći u susret.

DENIS BOŽOVIĆ

Trenutna temperatura u Petnjici -5 stepeni ispod nule, sunce grije, ali je ono, kako kažu starijki “zubato”. Takozvani subjektivni osjećaj govori da je temperatura mnogo niža.

Provejava snijeg, a tanki bijeli pokrivač je već pokrio ulice. Duva hladan i oštar vjetar. Hladnoća se uvlači pod kožu. Zima očigledno ne popušta.

ALMINA ŠABOTIĆ

• 

• 

• 

• 

Centar za kulturu „Bihor“ raspisao je konkurs za za priču inspirisanu  BIHOROM/ZAVIČAJEM

Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora da zapišu ili izmaštaju priču za literaturu.

Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2019 – dodjeljuje se za: neobjavljenu priču inspirisanu BIHOROM-ZAVIČAJEM.

Poželjno je da dužina priče ne prelazi pet strana u Wordu (veličina slova 12). Sve do sadašnje zbirke odabranih priča  izvale su pažnju čitalaca i stručne kritike.

Prošlog ljeta žiri je pohvalio 32 priče koje će se, za koji dan pojaviti  iz štampe, pod naslovom Bihorske sumnje.

 “Ovaj izbor priča čitaocu omogućava uvid u jedno od književnih polja na kojem obitava zavičaj sa svim svojim posebnostima, ali i osobinama svijeta uronjenog u vrijeme koje predstavlja vječiti usud, i koje ga oblikuje i formira shodno spletu istorijskih, kulturoloških i drugih vrijednosti. Zavičaj se ovdje manifestuje ne samo kao realna odrednica, već – kroz festival kratke priče – postaje i relevantna književna odrenica”, zapisao je knjiženik Bogić  Rakočević.

Konkurs, za novu zbirku priča i Festival,  otvoren do 21. maja 2019. godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2019, u terminu od 2. do 8. avgusta ove godine u Petnjici. Prispjele rukopise ocjenjuje žiri u sastavu: Šaban Šarenkapić, Mile Stojić, Ethem Mandić.

Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 400 eura, II – 300 eura, III – 200 eura.

Priče se šalju u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče.

U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, email adresa.

Organizator Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2019

NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica

Email: [email protected] Kontakt telefon/fax: +382(0)51 238 – 261, 069 061 003

Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica, 84312, Petnjica, Crna Gora

sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2019.

Konkurs je anoniman.

ALMINA ŠABOTIĆ

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija, nastavlja sa podsticajima mladim ljudima u sektoru pčelarstva. U skladu sa agrobudžetskom linijom za 2019. godinu – Program unapređivanja pčelarstva, danas je objavljen Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za podršku za mladog pčelara početnika za 2019. godinu.

Kroz javni poziv mladi ljudi koji su nezaposleni, starosti od 18 do 30 godina, imaju mogućnost da dobiju po pet košnica sa pet pčelinjih rojeva na ramovima, čime im se pruža šansa da započnu posao u oblasti pčelarstva. Sve informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefon Ministarstva 020/482-292 ili u kancelariji službe za poljoprivredu opštine Petnjice svakog radnog dana od 8 do 16 časova.

Rok za prijavljivanje na javni poziv je 22 mart 2019. godine.

DENIS BOŽOVIĆ

Nijesu svi mladi Bihorci otišli “trbuhom za kruhom” preko granice. Ima i onih koji vjeruju u to da je život u Bihoru od svog rada isplativ i najbolji. Jedan od njih je i Merlin Muratović, koji se bavi stočarstvom i učestvuje u porodičnom radu na farmi goveda i ovaca. 

‚‚Od malih nogu se bavim poljoprivredom. Prije toga se moj deda bavio tim, pa moj otac i sada ja. Ja sam tu sa ocem, majkom i suprugom i uzajamno pomažemo jedni drugima. Ima dosta posla, jer imamo oko 60 ovaca i 15 krava. Za nekih mjesec ćemo na katun u Konjsku rijeku, nekih 25 km udaljenog od Petnjice. Bićemo gore makar tri mjeseca. Gore kosimo livade i spremamo oko 4 – 5 hiljada bala sijena. Ljeti zapošljavamo dva ili tri čobanina koji nam pomažu. Planiram da proširujem svoje stado, a za par mjeseci i da kupim novi traktor. Sad trenutno imam skoro sve mašine potrebne za rad. Imam i kosačicu, traktor, plastilicu, kamion i ostale”, kaže dvadesetrogodišnji Merlin.

Kaže da ljeti i ljudi iz dijaspore kupuju njihove proizvode, a najviše sir.

‚‚Kravlje mlijeko prodajemo mljekari, a ovčije preradjujemo u sir. Ljeti ima najviše posla, ali je i zarada najbolja. Čak i ljudi koji dodju iz inostranstva dolaze kod nas da kupuju naše proizvode. Najviše kupuju sir i to u velikim količinama. Za sada nam dobro ide ali planiramo da se i dalje proširujemo” kaže za portal radija Petnjica Merlin Muratović.

ALMINA ŠABOTIĆ

• 

• 

• 

• 

•