FOTO: DŽIPIJADA MOŽE DA KRENE
Ljubitelji jakih mašina i prirode u okviru džipijade „Beauty of Bihor“ koju roganizuje džip klub „Bihor“ i Turistička organizacija Petnjica, uz podršku opštine Petnjica, okupili su se ispred administrativne zgrade u Petnjici.
U toku je prijavljivanje učesnika, a polazak je zakazan za 10 časova.
“Ovo je manifestacija koja je već postala tradicionalna jer je zajednički organizujemo četvrti put i koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljubitelja prirode i svakako ljubitelja džip relija. Podsjetićemo da je prošle godine na Džipijadi učestvovalo više od 70 džipova sa preko 150 učesnika.
Opština Petnjica je prepoznala značaj ovakvih manifestacija za promociju naše opštine obzirom da učesnici Džipijade dolaze iz različitih crnogorskih opština, iz gradova okruženja i dijaspore, pa je već poprimila međunarodni karakter.
Pored vožnje prelijepim krajolikom Bihora, Džipijada je i takmičarskog tipa, pa će se organizovati takmičenje u 2 kategorije:
– Soft 1 do 3000 kubika
– Soft 2 preko 3000 kubika
TO PETNJICA: GRAĐANIMA NA POKLON KONCERT EKE DURAKOVIĆA ZA DAN OPŠTINE
Turistička organizacija Petnjice povodom Dana opštine, 4. avgusta, poklanja građanima koncert Eke Durakovića, našeg zemljaka koji je svoje muzičke talente već dokazao širom zapadne Evrope.
Koncert će se održati 4. avgusta, nedjelja, u 21 čas na platou ispred Centra za kulturu, a poktovitelj koncerta je opština Petnjica.
“Pozivamo sve građane da zajedno proslavimo Dan opštine”, stoji u dopisu TO Petnjica.
HRONIKA PETNJICE – AGOVIĆ: TENDER ZA KORAĆKI POTOK ZAVRŠEN, 5. AVGUSTA PONUDE ZA REKONSTRUKCIJU CENTRA, PUT DO BERANA DO KRAJA 2019.
Gost emisije “Hronika Petnjice” bio je predsjednik opštine Samir Agović, koji se osvrnuo na realizovane aktivnosti, i one čija je realizacija u toku.
Agović se nada brzoj sanaciji i završetku projekta “Koraćkog potoka”jer je tender završen. “Imali smo pritisak od građana da se preprojektuje projekat. Drugi projekat je urađen u donjem dijelu kanala, jer se dobar dio naših građana nije slagao sa onakvim rješenjem, a tiče se da ono nije moglo ambijentalno da se uklopi sa mostom koji je napravljen”, kazao je Agović.
I za rekostrkciju centra Petnjice se očekuje završetak tenderske procedure. Kako je naglasio predsjednik opštine, početak cijele procedure rekonstrukcije ulica otpočeo je još prije dvije godine, ali prilikom izbora izvođača radova utvrđeno je da projektna dokumentacija nije dobra, jer je, kako kaže Agović, nivo vode Popče iznad nivoa pozemnih radova. Prvi Čovjek Petnjici je posebno istakao problem nerazumijevanja vlasnika imovine koja se nalazi u neposrednoj blizine gdje se izvode radovi.
“Očekujemo da se ovh dana završi tenderska procedura oko odabira najbolje ponude za projektovanje i izgradnju samog centra. Očekujem da to konačno bude urađeno kako treba i očekujemo da upravo 5. avgusta bude otvaranje ponuda. Takođe, imamo određene probleme sa određenim vlasnicima. U pitanju je, svakako privatna imovina, i mora se obaviti eksproprijacija. Sve je sada u tome da građani shvate, ukoliko želimo da nešto gradimo, moramo imati i određena razumijevanja”, kaže predsjednik opštine.
Da su zahtjevi građana uzeti u obzir govori i činjenica da je do sada relizovan veliki broj aktivnosti, kad je u pitanju elektromreža, ali veliki broj tek treba da se realizuje. Lokalna samouprava je uputila zahtjev CEDIS-u za izgradnju elektrane u opštini Petnjica. Takođe, planirana je izgradnja i sedam stubnih trafostanica. Dinamika izvođenja radova zavisi isključivo od raspoloživih sredstava CEDIS-a i njihovih planova.
“Uputili smo prema CEDIS-u zahtjeve u smislu da Petnjica treba da ima i trafostanicu na 35 KV. To je nešto što je za biznis i za razvoj grada veoma važno, a naravno da ćemo raditi i stubne trafostanice. 7 trafostanica je predviđeno da se radi na teritoriji naše opštine. Koja će biti dinamika, zavisi isključivo od raspoloživih sredstava i planova koje CEDIS iz godine u godinu donosi. Očekujem da CEDIS konkretno izađe sa planom aktivnosti i da nam saopšti kada i u kojoj dinamici će biti, ovi zahtjevi koje prema njima imamo, relizovani.”
Kada je u pitanju putna infrastruktura, radovi na magistralnom putu Petnjica -Berane, odnosno na drugoj dionici, teku zadovoljavajućom dinamikom. Mehanizacije je pojačana, a sve zarad uvjererenja da će, ukoliko vremenskim uslovi budu pogodni, radovi biti završeni do kraja godine. A kada je u pitanju put Bioča – Petnjica, očekuje se zaključivanje ugovora za izradu tehničke dokumentacije.
“Izvode se radovi na ovoj dionici od Police prema Beranama u zaista velikom intezitetu. Mehanizacija je pojačana na samoj trasi puta i imamo uvjeravanja da će do kraja godine, ukolike vremenske prilike budu povoljne, biti završena ova dionica puta. Kada je u pitanju put Bioča – Petnjica, ovih dana treba da se objavi i da se zaključi ugovor sa najboljim ponuđivačem za izradu tehničke dokumentacije za put Bioča -Petnjica”, saopštio je Agović.
Da lokalna samoupravda ulaže i u kulturu, govore realizovanje aktivnosti i aktivnosti čija je realizacija u toku. Bihorsko kulturno ljeto je prilika da se ostvare svi ciljevi, a sve sa željom da se očuva identitet Bihora, afirmiše kulturno nasleđe i svi oni koji su dali nemjerljiv doprinos u polju kulture.
“Afirmišemo naše kulturno nasleđe, afirmišemo mlade stvaraoce, afirmišemo ono što je, kada je u pitanju Bihor, najvažnije, a to je da afirmišemo naše velikane koji su dali nemjerljiv doprinost u polju kulture i književnosti, jer se radi o jednoj izuzetnoj plejadi naših ljudi, koji su ivdje, ali i u drugim sredinama pokazali da je književnost ta koja nije strana našim ljudima, da je ta književnost itekako prepoznata i od naše publike, i od kritične publike, i od lajičke publike. Sama činjenica da je ovdje došao veliki broj poznatih ljudi, da smo prije nekoliko imali priliku da naša publika upozna Ibrahima Hadžića. Takođe, tokom ove godine, ali i tokom prethodnih godina, veliki broj ljudi je došao u Petnjica i sama činjenica da dolaze tako značajne ličnosti, dovoljno govori da Bihorsko kulturno ljeto jeste privlačno i za njih. Sve što se relizuje u toku Bihorskog kulturnog ljeta, pomaže u očuvanju i afirmaciji kulturnog nasleđa, i u tom pogledu, siguran sam da smo napravili mnogo toga”, smatra Agović.
Da Petnjica prati trendove govori činjenica da su sve češće prilike kad Bihorci imaju priliku da isprate pozorišne predstave i filmska ostvarenja koja su popularna, ne samo u Crnoj Gori, nego i u zemljama bivše Jugoslavije.
“Imamo i sadržaja koje se tiču pozorišnih predstava i projekcije filmova. Iz godine u godinu sve je više takvih sadržaja. Toliko je sadržaja da je to za svaki respekt. Ali ne samo u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, nego se trudimo da imamo kulturne sadržaje i nakon završetka Bihorskog kulturnog ljeta, a to upotpunjujemo sa filmskim projekcijama i pozorišnim predstavama”, dodao je između ostalog predsjednik opštine.
Još jedan od trendova koji su Bihorci sa zadovoljstvom prihvatili, jesu brastvenički skupovi. Pored učvršćivanja brastveničkih veza, ovi skupovi djeluju na više polja.
“Ono što su nekada bili tradicionalni vašari, danas su to brastvenički skupovi. Veliki broj naših građana iskoristi tu priliku za međusobno povezivanje, upoznavanje i naravno, tu se stvaraju nove ideje. Posebno se stvaraju ideje kada je u pitanju infrastruktura i potrebe mještana. Na skupovima bilo kojeg bratstva, kandiduju se ideje,a to daje efekat za razvoj naše opštine. Takođe, motiviše mlade ljude da se međusobno upoznaju”, rekao je Agović.
LION HODŽIĆ
U NEDJELJU 4. AVGUSTA FUDBALSKI MEČ: FK PETNJICA – FK EVROPA
U nedjelju, 4. avgusta na stadionu u Gusarama će se odigrati četrnaesti tradicionalni fudbalski susret između FK Petnjica i FK Evropa ( dijaspora ).
Fudbalsku utakmicu organizuje fudbalski klub Petnjica u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, a pod pokroviteljstvom opštine Petnjica.
Organizator je uputio poziv svim ljubiteljima fudbala da dođu i da sportskim navijanjem i atmosferom, upriliče i ovaj tradicionalni susret.
Utakmica počinje u 17 časova.
NAGRADA ZA NAJBOLJEG PROFESORA SVIJETA MIRSADI ŠABOTIĆ
Poslije brojnih uspjeha na polju obrazovanja i književnosti, Mirsada Šabotić, profesorica u Gimnaziji ,,30.septembar” u Rožajama svoje uspjehe je krunisala nagradom Global Teacher Award- Svjetska nagrada za nastavnika, koju će joj kompanija Alert Knowledge Services ASK dodijeliti u Nju Delhiju 15. septembra 2019.
Alert Knowledge Services je svjetska kompanija i ima za cilj da aktivno dopre do svih krajeva svijeta i da identifikuje i prepozna izvanredne nastavnike, koji su dali poseban doprinos u svojoj profesiji kroz rad sa učenicima, zatim, rad u zajednici i državi iz koje dolaze.
AKS je pokrenuo ovu najprestižniju nagradu i prvu takvu vrstu priznanja izvrsnih nastavnika iz svih regija i zajednica svijeta i istakao njihov doprinos u izgradnji zajednica i pomaganju u stvaranju boljeg društva nadahnjujućim podučavanjem.
Za nagradu su se kandidovali nastavnici iz 70 država svijeta, a dodijeljeno je 100 nagrada nastavnicima svijeta. Pored Mirsade, u Crnoj Gori, ovu nagradu je dobilo još pet nastavnika.
Mirsada Šabotić (rođena Bibić), književnica, književni kritičar, profesorica Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti ( Gimnazija ,, 30. septembar” Rožaje, Crna Gora) rođena je 1966. godine u Peći.
Ambasador je obrazovanja ispred Crne Gore u Foremost Fondaciji sa sjedištem u Pakistanu.
Suosnivač Asocijacije najboljih nastavnika na prostorima bivše Jugoslavije.
Nominovana je za nagradu Global Teacher Prize 2018, nagrada za najboljeg nastavnika svijata, poznata kao Nobelova nagradu za nastavnika.
Njen nastavnički rad je prepoznatljiv ne samo u Rožajama, već i državi i svijetu, pa je ova nagrada potvrdila njenu nastavničku praksu.
Dobitnica je nagrade Najbolji profesor na prostorima EX YU- Asocijacija najboljih nastavnika na prostorima bivše Jugoslavije
Nagrada za kontinuirano unapređenje prosocijalnih vještina na lokalnom državnom i međunarodnom nivou u okviru projekta Erazmus- plus u Skoplju 2019.
Dobitnica nagrade za talente Ministarstva prosvjete Crne Gore 2018
Dobitnica je nagrade Najžena 21. vijeka iz oblasti obrazovanja na prostorima bivše Jugoslavije u 2018.- Agencije Airli nivo
Dobitnica je Plakete za poseban doprinos u obrazovanju 2011., koju joj je dodijelio Žiri za dodjelu Opštinske nagrade,,30. septembar” u Rožajama , zatim, dobitnica je Iskre , nagrade za indivindualni doprinos u filantropiji, koju joj je dodijelio Fond za aktivno građanstvo u Crnoj Gori 2015. , a kruna njenog obrazovnog i vaspitnog rada je Oktoih, državna nagrada za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti obrazovanja i vaspitanja, koju joj je dodijelilo Ministarstvo prosvjete Crne Gore 2016. Dobitnica je Zlatne plakete za preduzetništvo u obrazovanju i kulturi 2017. koju joj je dodijelio Univerzitet u Travniku. Dobitnica je nagrade Šantićevo pero za umjetničko dostignuće i iskazani talenat u promovisanju mladih učenika- literara 2017. na Festivalu,, Šantićevi dani” u Beogradu .
Autorica je(tekstopisac, scenograf i režiser) dvadeset i pet pozorišnih predstava, zbirke pjesama ,, Žad”), zbirke dramskih tekstova ,,Drame”, romana ,,Majko zašto?” (dva izdanja), romana, zbirke priča,, Nemiri”), romana,, Majko, zašto?(drugi dio) i zbirke poetsko-proznih radova ,,Ajšina suza“ . Objavila je brojne recenzije, romansirane biografije poznatih ličnosti, priče, pjesme, te analitičke i istraživačke radove obrazovnog i vaspitnog sadržaja u časopisima i zbornicima u zemlji i inostranstvu.
Dobitnica je Književne nagrade za kratku priču ,, Đula” na Festivalu kratke priče,, Zavičajne staze 2014.” kao i za kratku novinsku priču,, Vriska” koju joj je dodijelio ,,Posvjetni rad “2015. Žiri na Međunarodnom pjesničkom susretu,, Krilata Seošnica 2016.” dodijelio joj je Povelju za književno stvaralaštvo .Na Međunarodnom konkursu poezije i video-poezije „Glas pjesnika“ na temu mira – Dignite se na noge graditelji mira(Italija 2016.) pjesma Srđanu Aleksiću osvojila je prvu nagradu. Udruženje slobodnih umjetnika Australije dodijelilo joj je Povelju za osvojeno prvo mjesto za pjesmu,, Ne vjeruj istini” 2017. Njena pjesma,, Pod orahom ja slušam tišinu” nagrađena je Plaketom za snagu lirskog izraza na Petom međunarodnom pjesničkom susretu ,, Orfej na Dunavu 2017” u KostolcuDobitnica je i specijalne nagrade za autentično pripovijedanje,, Bihorska venera” za priču ,, Selimov nur”na Festivalu priče,, Zavičajne staze” 2017. u Petnjici. Na Međunarodnom književnom konkursu Cita dell Galateo”u Italiji 2017” priča ,,Taraba” je zavrijedila pru nagradu, a pjesma,, Život je početak umiranja” drugu. Priča ,, Nijesu me htjeli” na Međunarodnom konkursu,, Sezione narrativa estra”, Italiji 2018. zavrijedila je prvu nagradu. Na Šestom meunarodnom pjesničkom susretu ,,Orfej na Dunavu” u Kostolcu 2018. nagrađen je Plaketom za njegovanje ljubavne poetike.
Udata je i majka je četvoro djece. Živi u Rožajama.
.
ALDIN MURATOVIĆ (BS) PORUČIO DIJASPORI – “RADITE NA OČUVANJU BOŠNJAČKOG IDENTITETA”
Odbornik Bošnjačke stranke u petnjičkom parlamentu Aldin Muratović, poželio je dobrodošlicu bihorskoj dijaspori.
“Kao odbornik Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu želim da vam iskažem dobrodošlicu, jer je čovjek najsretniji kada se vraća kući, a Bihor je vaša kuća. Želim vam lijep boravak sa najmilijima. Uz to želim da vam poručim da radite na očuvanju identiteta (nacionalnog, vjerskog i jezičkog), s obzirom na to da je bihorska dijaspora u skoro stoprocentnom odnosu bošnjačka i islamske vjeroispovijesti. Važno je da tu poruku prenesete budućim generacijama da znaju govoriti svojim BOSANSKIM jezikom”, saopštio je Aldin Muratović, odbornik BS u parlemntu SO Petnjica.
OSTATI ILI OTIĆI: TRIBINA O EKONOMSKIM MIGRACIJAMA U PETNJICI
Tribina pod nazivom “Ostani ili otići” biće održana danas u 20 sati i 30 minuta u Centru za kulturu Petnjica u okviru dvanaestog festivala priče “Zavičajne staze – Bihor 2019”.
U okviru tribine, kako navode iz NVU Centar za kulturu Bihor, razgovaraće se o jednom od najznačajnijih izazova savremenog crnogorskog društva, pitanju ekonomskih migracija.
“Iako pitanje migracija nije specifičan izazov crnogorskog društva, zbog ograničenih ljudskih resursa u sredinama kao što je Crna Gora, ovaj problem značajno ozbiljniji. Prepoznajući važnost ovog izazova odlučili smo se za organizovanje javne debate u okviru koje ćemo problematizovati pitanje migracija iz Crne Gore, obim tog procesa, ako i strukturu migranata i razloge zbog kojih sve više ljudi odlazi”, navodi se u saopštenju.
Poseban fokus tribine ,kako su kazali, biće na samom fenomenu migracija, posljedicama globalizacije i ekonomske zaostalosti na te procese.
“Takođe, razgovaraće se i o uticaju migracija na očuvanje kulturnog, jezičkog i nacionalnog identiteta, i povezanosti migracija sa modernim doživljajem identiteta”, navodi se u saopštenju.
Na tribini će govoriti: Prof. dr Gordana Đurović – profesorica Ekonomskog fakulteta, Boris Raonić – građanski aktivista, prof. dr Jahja Ferhatović – Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, dok će raspravu moderirati dr Adnan Prekić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
ŠTA ĆEŠ DA BUDEŠ KAD PORASTEŠ?
Nije bilo davno, ali sam pregrmio ono pitanje „šta ćeš da budeš, kad porasteš?“ Kad razmislim, stavljali su me u takvu situaciju ka’ da su se trudili da se što više dvoumim. Glavni problem je što za većinu rabota nijesam znao da postoje. Meni su poznate bile direktor, policajac i ona snaha što je kuvala od 19 časova prije crtanih i dnevnika na RTCG. Čini mi se da je bila lijepa, pa sam htio da budem ona.
Sada stremim samo ka onome što mogu da ostvarim. Mada, veliku zaslugu za moje neznanje imaju majka i tajo, zato što me nijesu naučili koje zvanje donosi najviše deviza. Doduše, u startu su me zeznuli, nijesam naknadno mogao da postanem Cecin sin.
Pomenuo sam prije – u mojem okruženju se maštalo o nekim staromodnim stvarima. Niko nije uticao na nas. Sad čujem za nekog čovjeka, poznata ličnost (!) zato što je bivši muž Goce Tržan.
– Čime se baviš?
– A, evo bivšemužujem Goce Tržan.
Izvinite, molim vas, vip ličnost, skraćeno od „veliki i poznati“. A ćerka srpske majke iz uvoda je uticajna figura mode. Zapravo, ona nije modna blogerka, nego je Cecina kći i takva bi mogla da bude i astronaut. Nego, nijesu oni krivi, mi ih pratimo, mi smo fiziološkoispotrebisali motku.
Nijesam kriv samo zato što pripadam društvu koje se osjeća inferiornim u odnosu na osobe koje sam pominjao, nego zato što vazda moram još gore da tražim. I ne zeznem se, uvijek nađem. Zamisli, imaš ljude koji se nacionalno ili etnički osjećaju kao Srbi ili Bošnjaci, a imaš ljude kojima je to zanimanje. Nastaviću sa ovim drugima, a ljude koji se osjećaju istinski nemaju razlog ni u jednom slovu da se pronađu. Zapravo, trebaju da cijene zato što sam ukazao na koji način im skrnave ideologiju. Mada, ideologija odavno nije ideologija, opet zbog ovih drugih.
Nego, žao mi je. Pričali su mi kući da se do prije nekoliko godina gledalo šta si od škole završio. Jednom mjeri, dvaput sjeci. Ustvari, obratno, nego ovako opisuje mene. Da nastavim – budući studenti bi viđeli koje zvanje ima najveći prosperitet, pa bi upisali fakultet vezan za to. Danas, princip je isti, samo što se gleda kakva ideologija obećava budućnost. Bogme, vrijeme je takvo, moram da budem Srbin, pa ću kad Miloševića ne bude bilo da postanem Crnogorac.
E, tad je sve otišlo na ono mjesto koje kad hoćete da navedete, morate da iskoristite broj tri i pojam „materine“. Dvadeset i kusur godina kasnije, demokratija je uvelike uplovila i u naše odaje, pa kako pravoslavci tako i muslimani imaju više izbora.
Ako nema mjesta za tebe ka Crnogorca, ima kod ovih što im trebaš ka Bošnjak, a i parlament je pun Crnogoraca, možeš malo da budeš Srbin, pa preko leđa onih koji istinski vjeruju u tu ideologiju, ti malo svoje džepove da pripuniš. Ne bi me čudilo da dres-kod takve „elite“ uskoro postanu džeparke. Ipak su džepovi veći, a i više ih ima.
Kasnije, kad se predstaviš kao takav, iskoristiš i situaciju kakva je bila prije onih dvadeset i kusur godina koje pomenuh, pa im kreativno stvoriš sliku atmosfere, a ljudi napaćeni, željni boljeg sjutra, iako ne umiju od goreg juče nikako da pobjegnu, povjeruju tebi kao najglasnijem patrioti.
Ponoviš to još nekoliko puta, pa zakuvaš kad se ukinu naknade majkama sa troje ili više đece, zato što je bolje, je li, da raspravljamo jesam li ja veći Bošnjak ili ti veći Srbin i obratno, nego što ćemo da razmislimo hoćemo li sjutra da budemo gladni. Kad se ukaže slična prilika, znaš šta ti je činjet. Nakon nekoliko ponavljanja, svi oni će da naviknu da srbuju i bošnjakuju čak i gladni.
Ne, više ne postoji preduslov da budu siti da bi palamudili. Ali stani, to tebi odgovara. Kad pregladne, tako nezahtjevne sa manje ćeš da ih najedeš. A i znaju koliko moraju da se potrude da bi opet jeli, tako da će još lojalniji da ti budu. A ti vremenom postaješ još pametniji. Što su oni lojalniji, ti im manje daješ, kao što to rade ovi Crnogorci koje kad ne slijediš postaneš neprijatelj države. Nakon nekoliko ponavljanja i kad ih ostaviš bez ičega, teško da će za tebe da bude „zime“.
A u slučaju da prođe sve, da više ne budeš imao koristi kao Srbin/Bošnjak, nikad nije kasno da postaneš Crnogorac. A ako je sve ovo slučaj tebe ka Crnogorca, princip je isti, samo što kad nestane nirvana, uvijek možeš u Srbina/Bošnjaka da se pretvoriš.
Dok ti uživaš u svojim blagodetima, da ponovim još jednom da u svemu ovome imaju razloga da se pronađu isključivo oni koji su „unovčili vjeru za večeru“, nikako neko ko istinski vjeruje u svoj put i ne korača istim zato što ima koristi od istog.
LION HODŽIĆ
