NAMIK MURATOVIĆ, BUDUĆNOST LUKSEMBURŠKE I EVROPSKE KOŠARKE SA BIHORSKIM GENIMA

0

Zbog sukoba koji su zahvatili područje bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, opasnosti, siromaštva i nesigurne budućnosti, mnogi državljani nekadašnje zajedničke države napustili su svoje domove. Sreću su potražili kako preko okeana, u Americi, Kanadi, Australiji, tako i na tlu Evrope. Iako su Austrija, Nemačka ili Švajcarska prepoznate kao one u koje se selio najveći broj dojučerašnjih komšija sa Balkana, veliki broj njih došao je i u Luksemburg.

Diferdanž. Mjesto nedaleko od francusko-luksemburške granice. Namik Muratović trenira košarku u lokalnom klubu. Ima 11 godina i već je visok 1.90.

Namik je rođen u Luksembugru, ali je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a njegovi preci iz Bihora, sa Jasikovice. Košarku trenira godinama, ali sada sa svojim drugarima koji potiču iz regiona. Namik, Stefan i Leis zajedno već postižu odlične rezultate.

“On je šuter, on je centar, ja sam plej. On ima nevjerovatno ruku šuta, Namik je dobar u centru”, objašnjava Stefan Čavor ko je ko u timu.

Visina i talenat privukli su višegodišnjeg francuskog košarkaša crnogorskog porijekla da pomogne. Ali i prijateljstvo sa sinom, vršnjakom, koji takođe trenira košarku. I rezultati nisu izostali.

“Odmah su sva trojica, Leis, Stefan i Namik, nakon godinu treniranja ušli u reprezentaciju,  Luksemburga”, kaže trener ovih dječaka Predrag Čavor i ocjenjuje da dječaci imaju veliki potencijal.

Čavor je Crnu Goru napustio tako što je otišao da radi ono što najbolje zna – da igra košarku. Put ga je vodio preko Francuske, do Luksemburga, gdje je posljednjih sedam godina.

Namikov otac ipak nije bio takve sreće. On je iz Sarajeva otišao svega nekoliko dana prije prvih pucnjeva u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina.

“Put je trajao do Luksembugra pet godina. Prije Luksemburga sam živio u Njemačkoj i ovdje sam od ‘97. sve do sada”, kaže Namikov otac Mervan Muratović.

Mervan sa porodicom često posmatra trening najmlađeg od četvoro djece. Četvrtkom ne radi kao taksista, jer želi da bude uz sina, uvjeren u njegov uspjeh.

“Volio bih da ga vidim u NBA. To bih najviše volio, da ga vidim kao uspješnog košarkaša. Ali, najprije kao čovjeka… Kao Novak Đoković“, ističe Mervan.

Mervan i Predrag dio su velike zajednice bivših Jugoslovena – ne samo onih koji se tako osjećaju, već onih koji vode porijeklo iz bivše zajedničke države.

Prema zvaničnim podacima iz 2010. godine, 86 odsto stranaca u Luksemburgu su iz država EU. Najvše ima Portugalaca, potom Francuza, Italijana i Belgijanaca.

Od preostalih 14 odsto, skoro polovinu čini peta grupacija po veličini – građani nekadašnje Jugoslavije – čak 44,8 procenata, odnosno 6 odsto ukupne populacije.

A prema podacima iz 2017, pojedinačno je najviše Crnogoraca – 9.065 osoba, a potom Srba – 6.282.

Nekadašnji Jugosloveni u Luksembugru funkcionišu zajedno. Posjećuju jedni druge za rođendane, vjerske ili državne praznike. Nalaze se i po kafanama ili restoranima. Druže se i ispomažu se.

“Ovdje u Luksemburgu ne poznajemo te granice, već se nazivamo svi Jugoslovenima”, ističe Mervan.

“Više je nacionalnosti, ali ovdje na to niko ne obraća pažnju nego se čak i više družimo i jedni drugima pomažemo”, dodaje Predrag. Nostalgični su, ali svjesni da se na prostor sa koga su potekli neće vratiti.

Kako kažu, ne vide budućnost u regionu. A i Jugoslavije odavno nema.

PREUZETO: N1

http://rs.n1info.com/Vesti/a546624/Bivsi-Jugosloveni-u-Luksemburgu.html?fbclid=IwAR0ByxzTYCSoiOA06VQtKz2kEYjJlJespl1vUqu9IOuWj4aiJUDnpHsX24U

MLADI POLJOPRIVREDNIK AMAR MURATOVIĆ: IMA POSLA I U BIHORU, A OVDJE DIŠEM PUNIM PLUĆIMA

0
Mladi Bihorac Amar Muratović jedan je od mladih iz Petnjice koji se bave poljoprivredom. Ovaj poljoprivredni inžinjer je, i pored ponuda da ode u “bijeli svijet”, ostao da radi u na svom imanju u Petnjici.
“Počeli smo 2016. godine sa podizanjem voćnjaka na 50 ari zemljišta, naredne godine sa malinjakom, jer on brže vraća novac. Malinjak beremo već treću godinu zaredom, dok je mladi voćnjak ove godine donio prve plodove šljive i kruške. Imamo i starije voćnjake sa više vrsta voća, koji rađaju dosta dobro, sa obzirom na to da se sve radi u okviru organske proizvodnje“, kaže Muratović.

Takodje na gazdinstvu Muratovića imamo krave i ovce, uz to i plastenike, zatim tridesetak društava pčela.

„Ranije smo imali jednu ili dvije krave, onda smo krenuli da se širimo. Danas imamo pet krava i petnaestak ovaca. U sezoni kad nastupi berba voća, sakupljanje sijena i slično, svi se uključimo, a vrlo često i uzmemo radnike“, ističe Muratović

„Počeli smo sa preradom voća u džemove, pravimo tradicionalni pekmez od šljiva, džem, sirup i slatko od malina. Plasman proizvoda je većinom u inostranstvu, ali takođe smo ukljuceni u projekat Regionalne razvojne agencije preko kojih ćemo proizvode plasirati prema Podgorici i primorju.
Ove godine očekujemo da nam stignu mašine za proizvodnju hladno cijeđenog soka od jabuka, kruške i mnogih drugih vrsta voća, ali i povrća, kaže bihorski poljoprivredni inžinjer.

Gazdinstvo Muratović je učesnik sajmova, gdje god može da stigne. Naredni je sada 14. februara u Delta City u Podgorici.

„Imamo pretenzije da radimo i da se proširujemo.  Dodatno uz poljoprivredu održavamo i imanja iseljenika iz Bihora, počev od Petnjice, Ponora, Trpezi, Vrbice, ali najviše u selu Lagatore, tako da oni kada dođu na odmor sve im bude uredno i svima bude lijepo.

„Bilo je i ponuda za posao, ali pošto nisu bili u mojoj struci više sam volio da krenem samostalno, zaposlimo par ljudi, još pogotovo kada krenemo sa hladnim cijeđenjem sokova, umjesto pečenja rakija, smatramo da je korisnije voće iskoristiti i iscijediti u zdrave sokove“, ističe Muratović.

„Imamo jake ambicije i ovdje sam odlučio da ostanem. Bitno je šta čovek želi, jer nije sve u novcu. Da sam htio zbog novca da idem sigurno ne bih ostao ovdje. Ali volim svoje rodno mjesto i sve ljude u njemu, prirodu i sve sto imamo u Bihoru, to je nešto što nema cijenu, ovdje dišem punim plućima“, kaže Muratović.

Muratović su dobili traktor i rotacionu kosačicu u vrijednosti od oko 22 000 eeura i to iz projekta IPARD.

„Aplicirali smo za IPARD još na proljeće 2018 godine za traktor i rotacionu kosačicu, IPARD je pomogao 70% dodatnih sredstava, kad platiš PDV i ostale troškove to izađe 55% do 60% sredstava pomoći.
Traktor je 2019. godište, nov, posjeduje servo volan, prednju kašiku za utovar stajnjaka. Kosačica može dosta posla da odradi i umnogome će mi olakšat poslove. Traktor će nam služiti za sve i veliko olakšanje će nam biti pri oranju, frezanju, pripreme za sjetvu, utovara, prskanja voća, prevoz drva i uz to planiramo da dobavimo dodane priključke za traktor.

Narednih pet godina obaveza nam je da moram držati grla koja smo prijavili. Pet grla krupne stoke i da nastavimo da se bavimo poljoprovredom. Traktor ćemo svakako koristiti na najbolji mogući način“, zaključuje Muratović.

ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
http://www.radiopetnjica.me/2020/01/26/binasa-zverotic-kupicemo-ferari-a-koliko-ce-biti-star-zavisi-od-broja-ovaca-koje-se-oblizne/

PETNJIČANI BRILJIRALI U TUTINU

0

Ekipa Petnjice osvojila je treće mjesto na turniru u malom fudbalu, održanom u Tutinu pod pokroviteljstvom Stranke pravde i pomirenja.

U okviru susreta u Tutinu održan je i šahovski turnir na kojem je Almir Ramdedović zaauzeo drugo mjesto.

E.K.

PROČITAJTE JOŠ:

NADŽIP KOČAN: IZ BIHORSKE DIREKTORSKE FOTELJE U NOVOPAZARSKI MUZEJ “RAS”

 

NADŽIP KOČAN: IZ BIHORSKE DIREKTORSKE FOTELJE U NOVOPAZARSKI MUZEJ “RAS”

0

Nadžip Kočan, bivši direktor Osnovne škole Trpezi, jedan je od rijetkih koji je u Crnoj Gori napustio direktorsku fotelju i otišao. Živi i radi u Novom Pazaru i Viši kustos je u muzeju Ras. Nadžip ima 65. godina i sledećeg ljeta će otići u zasluženu penziju. Nioje zaboravio zavičaj i njemu boravi tokom ljetnjih mjeseci.

Završio je učiteljsku školu u Peći 1975/76. zatim upisao iste godine istoriju u Prištini, na kojoj je diplomirao.

“Pretežno sam radio u razrednoj nastavi kao učitelj, pola radnog vijeka sam proveo kao direktor škole u Trpezima. Iz Petnjice sam otišao u maju 2002. godine. Vezan sam za Petnjicu, a starije generacije znaju da sam se puno ugradio u Petnjici. Naročito u izgradnji vodovoda, eliktrifikacije, izgradji puteva.
Bio sam predsjednik odbora za izgradjnu puta Lješnica-Bioča. Dnevno bi po trideset ljudi izveli na akcije da bi čistili prije i poslije buldožera i u kraktom roku put probili i uspostavili za saobraćaj.

Početak izgradnje tog puta je bio 1999.godine. Posjedujem cjelokupnu dokumentaciju vezano za izgradnju tog puta, počevši od režijskih odbora, ko je dovodio buldužeristu, ko je ručkove donosio, ko je učestvovao bilo kojim putem, donacije koje su bile, naročito iz Švajcarske. Dva mosta koja su rađena, dvije ploče koje smo radili, tako da svaki dan sam bio prisutan u realizaciji”, kaže Nadžip.

“Kad smo počeli realizaciju tog puta, kao jedno udruženje građana, bilo je svima, počevši od države čudno da li to može. Čak su govorili – tri države su radile taj put pa su propale, stara Crna Gora, Austrougarska i Turska. Svi su pokušali da naprave taj put Bioča-Petnjica ali nisu uspeli zbog težine dionice. Kad su skočili građani to je bilo odozdo od Bioče, Lješnice, pa do Kalice komplet čitavo područje Petnjice. Svi su učestvovali u davanju prihoda i radu. Već kad se situacija uozbiljila, uključila se lokalna samouprava, naročito veliki doprinos nam je dao Tiho, tada Direktor fonda za lokalne puteve. Misin Adrović je tad bio potpredsjednik opštine”, sjeća se Kočan.

On takođe podjeća da je bio predsjednik odbora za izgradnju puta od Kutnjeg brda do Plandišta, te da je bio član režisjkog odbora za uvođenje fiksnih telefona.

“Kroz Godočelje da ne pričam, svaka aktivnost u tamo išla je preko mene. Bili smo najaktivnije selo tada u Crnoj Gori. Prvo selo koje je imalo deponiju, to je bilo Godočelje”, zaključuje Nadžip.

Da li vam se Petnjica odužila?

“Najviše mi se narod odužio. Jer ja kad odem u Petnjicu i bilo koje selo svi me znaju, i rado bi me videli da se vratim. Svi građani znaju da kad se most gradio u Ljesnici trebalo je 5000. maraka. Uspjeli smo da vratimo četiri a ostalo sam ja dao iz svog džepa.
Građani su stekli povjerenje u mene. Ja se ne osjećam da sam otišao, jesam fizički ovde ali stalno sam tamo”, govori Nadžip Kočan.

On kaže da se zbog porodice preselio u Novi Pazar.
“Negdje 1999. godine sam upoznao sadašnju suprugu u Igalu, tada je bila direktor Doma zdravlja i vezana je za Novi Pazar. Meni je lakše bilo sam da se pomjerim nego njoj. Napustio sam prosvjetu, počeo sam da radim u muzeju, a prije toga sam morao ponovo da polažem stručni ispit za kustosa”, priča Nadžip.

Povratak samostalnosti države Crne Gore i statusa opštine Petnjica ste dočekali u Novom Pazaru.

“Mislim da je Crna Gora pravo uradila što je povratila status države.
Što se Petnjice tiče ja imam dosta radova izdatih na tu temu i rodni kraj sam opisao, naročito sela, gotova sva, u našim zbornicima ovdje, onda u Glasniku Bihora”, kaže bivši direktor škole u Trpezima.

Kako gledate na Sandžak kao prekograničnu regiju u kulturološkom i ekonomskom smislu? Da li ćete dati svoj doprinos putnog povezivanja Petnjice, Tutina i Novog Pazara? Još je Petnjica, sa te tačke gledišta, slijepo crijevo.

“Bio sam član delegacije iz Petnjice kad se probijao put od Tutina do Petnjice. Održali smo sastanak u mjestu Ramoševo sa delegacijom opštine Novi Pazar.

Mi smo bili generacija koja je pokušala te 2001. godine da probije taj putni pravac.
Potrebno je da se tu otvori granični prelaz.
Petnjica ima krak prema Beranama, ima prema Bijelom Polju, preko Goduše i prema Rožajama. Još je potreban prema Tutinu.
Granična linija ne može biti problem zbog kulturološke saradnje, mentalitet je sličan, istorijski istim stazama je taj narod prošao. Milsim da se to neće ispotaviti kao neizvodljiva realizacija.

Često sam u zavičaju. Predsjednik Agović sa delegacijom uvijek dođe kod mene i svi koji me znaju posjete me”, govori nam Nadžip.

Dugo godina radite u muzeju Ras. Recite nam nešto o njemu.

“U muzeju nema eksponata iz Petnjice, on pokriva okolinu Novog Pazara, Tutina i Sjenicu. Svaki eksponat ima istorijsku ili umetničku vrijednost. Mi imamo ovde eksponate koji su prije 6000. godina prije nove ere. Od praistorije do sredine dvadesetog vijeka.
Iz arheologije svi nose zub vremena. U istoriji predmeti materijalne prirode ili da su pisani dokumenti nose pečat tog vremena.
Ne bi smo mogli da izdvojimo neki vrijedan eksponat. Svaki eksponat je sam za sebe vrijedan”, zaključuje Nadžip.

Postoji li mogućnost otvaranja muzeja u Petnjici?

“Radmanska klisura je značajna ne samo za Petnjicu nego za Balkan.
Zašto ne bi mogao jedan muzej da se napravi u Petnjici, zbog etnologije, arheologija, domaće radinosti, jer muzejska delatnost radi na prikupljanju, obradi da je dostupno posetiocu što čini istoriju toga kraja”, ističe Kočan.

On se ponosi što je jedini Bihorac u Novom pazaru koji vozi auto sa petnjičkim registarskim tablicama .

“U Novom Pazaru ima gotovo koliko u Bihoru ljudi. Svi su se uspješno uklopili, ima doktora, političara, biznismena.
Udruženja iz Petnjice ovdje nema. Ima jedan drugi način okupljanja, a to su skupovi brastava – prednjače Ličini. Kad sam došao u Novi Pazar bilo je 40 kuća Ličina. Ovdje su svi vezani za Bihor”, kaže Nadžip.

Da ste sada u Crnoj Gori kojoj političkoj partiji bi pripadali?

“Još sam član SDP, nijesam se odjavljivao iz Petnjice i žao mi je što je u toj partiji došlo do podjele. Inače sam bio 40 godina u politici – Glavnom odboru SDP-a Crne Gore, ranije sam bio član Komiteta, partijski sekretar dugo vremena…..”, završava priču Nadžip Kočan.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

FRANCUSKA PENZIJA ZA VRŠEVSKE DANE – ARIF AJDARPAŠIĆ: “DA SE OVDJE RADI KA’ TAMO MI BI ŽEŠĆI BILI”

PETNJIČKA SLUŽBA ZAŠTITA I SPAŠAVANJA POMOGLA BOLESNOJ FATIMI LIČINI

0

Služba zaštite i spašavanja juče je intervenisala i pomogla da se Fatima Ličina iz Radmanaca, preveze do bolnice u Beranama.

Fatima se nalazi u teškom zdravstvenom stanju a živi sa sinom Selminom čije je zdravlje takođe ugroženo.

“Na ovaj način služba je pokazala svoju humanost i da je to dio društvene odgovornosti i brige koju između ostalog služba zaštite obavlja na području naše opštine. Dakle, ne radi se samo o tome da se interveniše kada nastanu požari ili neki drugi hazardi, već se i u ovakvim uslovima služba aktivira i pruži pomoć svim građanima kojima je to neophodno”, saopštili su iz kabineta predsjednika opštine za portal radija.

Fatimina ćerka, koja živi u Bijelom Polju, kontaktirala je lokalnu upravu i iznijela u kakvom je stanju njena majka. Lokalna uprava je odmah reagovala i uputila nalog službi zaštite da interveniše a na brzu i adekvatnu reakciju, ćerka je uputila iskrenu zahvalnost.

DENIS BOŽOVIĆ

OBJAVLJEN KONKURS ZA DODJELU LINIJA ZA JAVNI PREVOZ U OPŠTINI PETNJICA

0

Sekretarijat za lokalnu upravu, opštine Petnjica, objavio je  Konkurs za dodjelu linija za javni prevoz putnika u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju na teritoriji opštine Petnjica

“Plan o minimalnom broju polazaka u javnom drumskom, linijskom, gradskom i prigradskom saobraćaju, na teritoriji opštine Petnjica, sa utvrđenim polascima na linijama može se preuzeti u Sekretarijatu za lokalnu upravu”, saopštavaju iz tog Sekretarijata.

U zavisnosti od saobraćajno tehničkih karakteristika puta kao i potreba za prevozom putnika na svim linijama prevoz bi se vršio malim autobusima. Na konkurs se mogu javiti pravna lica i preduzetnici, koji su registrovani u Centralnom registru Privrednog suda i imaju licencu za obavljanje javnog prevoza u gradskom i prigradskom saobraćaju. Prevoznik može ponuditi veći broj polazaka od minimalno utvrđenog broja Planom polazaka na linijama u gradskom i prigradskom saobraćaju na terenu opštine Petnjica.

Uslovi konkursa:

-prijava sa tačnim nazivom i adresom ponuđača;

-dokaz da je prevoznik registrovan za obavljanje djelatnosti linijskog prevoza putnika(CRPS)

– licencu za obavljanje djelatnosti prevoza putnika u gradskom i prigradskom prevozu;

-potvrdu, odnosno drugi akt nadležnog organa da prevoznik koji je registrovan za obavljanje gradskog i prigradskog prevoza u periodu od dvije godine prije  objavljivanja Konkursa, nije osuđivan za krivično djelo i da mu nije izrečena mjera zabrane  obavljanja djelatnosti javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju  (dokazi ne smiju da budu stariji od šest mjeseci)

-potvrdu da vozila ispunjavaju posebne uslove za prevoz putnika (izdate od ovlašćene institucije);

-izvod licence za svako vozilo, saobraćajne dozvole, polise osiguranja vozila, polise osiguranja putnika od posledica nesrećnog slučaja, ugovori o zakupu ili lizingu- ovjerene kopije;

-podatke za vozače (vozačke dozvole i rješenja o radnom odnosu- ovjerene kopije);

-dokaze da imaju u vlasništvu prostor, uređaje, opremu i zaposlene radnike mašinske ili   saobraćajne struke za održavanje vozila i za obavljanje dnevnih preventivnih tehničkih pregleda ili je obavljanje tih poslova putem ugovora povjerio ovlašćenom licu;

-izvod Plana linija;

-rok za prijavu na Konkurs;

-vrijeme i mjesto dostavljanja  ponuda;

-vrijeme i mjesto otvaranja ponuda;

-rok za donošenje Odluke Komisije i

-druge uslove utvređene Zakonima i podzakonskim aktima.

Vrijeme i mjesto podošenja ponude

Ponuđači dostavljaju ponude svakog radnog dana od 09h do 13 h na šalteru pisarnice opštine Petnjica.

Ponude(1 original) dostaviti u zapečaćenom kovertu sa naznakom „ne otvaraj“ prije zvanične sjednice komisije za otvaranje sa naznakom „Konkurs za dodjelu linjia za prevoz putnika“.

Vrijeme i mjesto otvaranja ponuda

Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači biće održano sat vremena nakon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda u prostorijama Opštine Petnjica(kancelarija br. 20).

Za ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nisu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati.

Rok za donošenje izvještaja komisije

Učesnici na konkursu će biti obaviješteni o ishodu istog u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda.

Sekretarijat za lokalnu upravu, opštine Petnjica na osnovu predloga komisije o najpovoljnijem ponuđaču, donosi rješenje o dodjeli linija za prevoz putnika u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju koje važi 5(pet) godina.

Uz prijavu na konkurs se prilaže red vožnje usklađen sa minimalnim brojem polazaka iz izvoda Plana linija i cjenovnik usluga.

Konkurs je otvoren 15(petnaest) dana, od dana objavljivanja na zvanicnom sajtu opstine Petnjica, u dnevnom listu „Dnevne novine“ kao i na oglasnoj tabli.

Sve potrebne i bliže informacije možete dobiti u Sekretarijatu za lokalnu upravu.

PROČITAJTE JOŠ:

NAŠI MLADI TALENTI: KERIM BABIĆ, BORAC SA BIHORSKIM PEČATOM

 

 

TEŠKO PREKO TRPEŠKOG BRDA, BLOKIRAN SAOBRAĆAJ, DJECA NE IDU U ŠKOLU

0

Zbog jake mećave koja je zadesila prethodne večeri petnjičku opštinu, putni prevoj na Trpeškom brdu u jutarnjim satima je bio neprohodan za auta.

Kako su saopštili za portal radija mještani koji su jutros morali pješke na posao, visina nameta je i do jednog metra, a djeca sa tog područja jutros su izostala sa nastave.

Očekuje se ekipa Komunalnog preduzeća da očisti ovaj prevoj i tako ga osposobe za odvijanje saobraćaja.

PROČITAJTE JOŠ:

PETNJICA: GOMILE SMEĆA NA SVAKOM KORAKU – JESMO LI OVO MI?

KOMUNALNA POLICIJA UPOZORILA PRAVNA LICA: OBAVEZNI STE DA ČISTITE SNIJEG ISPRED VAŠIH OBJEKATA

0

Komunalne policija Opštine Petnjica obavjestila je preduzeća, druga pravna i fizička lica da su dužna da očiste snijeg sa prilaznih puteva i staza koje koriste, kao i da ih posipaju odgovarajućim materijalom u slučaju poledice i to počev od kolovoza pa do svojih objekata, kojima ti prilazni putevi služe.

“Fizička i pravna lica (korisnici komunalnih usluga) koji koriste stambene i poslovne zgrade, staraju se o uklanjanju snijega i posipanju prilaznih staza i trotoara odgovarajućim materijalom u slučaju poledice ispred i okolo tih zgrada do kolovoza, kao i uklanjanju snijega i leda sa krova zgrade ako snijeg, odnosno led predstavlja opasnost za prolaznike ili samu zgradu. Ako u prizemlju stambene zgrade postoji poslovna prostorija, o uklanjanju snijega i posipanju trotoara odgovarajućim materijalom ispred objekta u njegovoj širini do kolovoza, stara se korisnik, odnosno vlasnik tih prostorija.

Za uklanjanje snijega i leda oko montažnih objekata privremenog postvljenih na dijelu javne površine u širini do 5 metara, odgovorno je lice kome je odobreno postaljanje tog objekta.

Za uklanjanje snijega i posipanje trotoara odgovarajućim materijalom ispred objekta izgradnji odgovoran je izvođač radova i investitor. Za uklanjanje ledenica sa spoljnjeg dijela zgrade koji je u sastavu određenog stana ili drugog posebnog dijela zgrade, a koji je dostupan za uklanjanje, odgovoran je vlasnik odnosno korisnik tog dijela zgrade. Pri uklanjanju snijega i leda sa krova zgrade mora se voditi računa da se vidno upozore prolaznici i da se ne oštete vazdušne instalacije i vodovi, da se ivičnjaci i slivnici ne zatrpavaju i da se snijeg deponuje tako da ne ometa saobraćaj na kolovozu i prolaz pješaka trotoarom.

Kada nije moguće ukloniti snijeg i led sa krova zgrade vlasnik ili korisnik stambene jedinice dužan je da blagovremeno postavi odgovarajuće znake upozorenja o opasnosti od odronjavanja snijega i leda sa zgrade ako snijeg odnosno led predstavlja opasnost za prolaznike ili samu zgradu a na osnovu Odluke o komunalnom redu Opštine Petnjica “SI.List CG- Opštinski propisi” . br. 11/2015 i član 29  ove odluke.

Ukoliko odgovorna preduzeća, druga pravna i fizička lica, ne izvrše svoje obaveze utvrđene ovom odlukom, pa zbog toga nastupi šteta na tijelu ili imovini trećih lica, ista će u cjelosti za nju odgovarati po principu objektivne odgovornost.

Članom 101 ove odluke u tački 12 , predvidjena je novčana kazna od desetostrukog do stostrukog minimalne zarade u Crnoj Gori za prekršaj pravnog lica,odnosno nadležno preduzeće ako ne ukloni ledenice sa spoljnjeg dijela zgrade a za odgovorna lica u preduzeću ili pravnom licu kao i fizička lica predvidjena je kazna od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori”, stoji u saopštenju Komunalne policije.

PROČITAJTE JOŠ:

PETNJICA: NA POSAO 13 PRIPRAVNIKA

 

ŽENSKA ALIJANSA DPS PETNJICA IZABRALA PREDSTAVNICE ZA DRUGU KONFERENCIJU ŽAD-A CRNE GORE

0

U susret drugoj konferenciji Ženske alijanse DPS Crne Gore (ŽAD) koja će se održati marta tekuće godine, nedavno je  održana sjednica ŽAD-a  Petnjica, na kojoj je po preporuci predsjedništva ŽAD-a, izabrano dvadeset delegatkinja i pet kandidatkinja za članice Glavnog odbora ŽAD Crne Gore. Na istom sastanku je predložena Predsjednica ŽAD-a na nivou države i zamjenica predsjednice.

“Uključivanje žena i na ovom polju je bilo neminovno od osamostaljivanja OO DPS Petnjica, znajući da su žene pokazale i dokazale da im pripada centralno mjesto u porodici i društvu uopšte, kada je u pitanju upornost, istrajnost, odgovornost i posvećenost svim poslovima kako u okviru porodice tako i na svim drugim poljima od opšteg interesa za društvo.

Tako i na ovom polju je očekivana aktivnost i učešće žena, a sve u cilju podrške najjačoj partiji čiji su rezultati svakim danom sve bolji na svim poljima.

Ovo je samo nastavak aktivnosti ŽAD Petnjica, koje će se većim intezitetom nastaviti i u narednom periodu.

Sjednici je prusustvovao i predsjednik OO DPS Petnjica Mehmed Adrović, koji je potencirao značaj uključivanja žena u organizaciju kakva je ŽAD i obećao punu podršku svim njihovim narednim aktivnostima.

Ovim putem pozivamo sve drage dame koje dijele naše mišljenje da nam se pridruže, gdje pored radnog dijela obećavamo i razna druženja koja smo planirale u narednom periodu”, saopštila je koordinatorka ŽAD-a Petnjica Elmaza Muratović.

PROČITAJTE JOŠ:

DELEGACIJA PETNJICE U NOVOM PAZARU: DOGOVORENA SARADNJA, PUTEVI PRIORITET

SELO BARE OD SINOĆ BEZ STRUJE, CEDIS: ZBOG NEVREMENA PUNO KVAROVA, EKIPE NA TERENU

0

Mještani sela Bare od sinoć su bez elektične energije, javljaju slušaoci Radija Petnjica i čitaoci našeg portala iz tog sela.

Iz CEDIS-a su portalu saopštili da je nevrijeme koje je zahvatilo sjever Crne Gore pa i bihorski kraj uslovilo niz sitnih kvarova.

“Naše ekipe su na terenu, daju svoj maksimum i vjerujemo da će otkloniti kvarove vrlo brzo”, kažu iz CEDIS-a.

VIŠE OD 20 CENTIMETARA SNIJEGA U BIHORU, KOMUNALNO NA TERENU