OO SD PETNJICA: AGOVIĆ OPSTRUIRA DONOŠENJE ODLUKE O NAZIVU ULICA

0
Opštinski odbor Socijaldemokrata Petnjice kritikovao je predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića zbog, kako su rekli, “opstrukcije u donošenju Odluke o nazivu ulica u centru Petnjice.
Saopštenje prenosimo u cjelosti.
“Predsjednik Opštine je na njemu svojstven način iskoristio donošenje pomenute odluke, koja predstavlja njegovu zakonsku obavezu, da pred očima javnosti krajnje cinično uzdigne sebe i svoj rad, a da druge ne koristići se činjenicama, već floskulama, prikaže u što gorem svjetlu.
Podsjetićemo građane Petnjice, da je Skupštinski savjet za davanje imena ulicama, naseljima i trgovima, prije više od godinu dana donio nacrt odluke i istu predao Skupštini opštine na dalju proceduru.
Predsjednik Opštine je svojim javnim nastupom pokušao da kako Skupštinski savjet, tako i cijelu službu Skupštine opštine prikaže kao neodgovornu, što potvrđuje i reakcija službe SO i njihov stav da je zapravo predsjednik Opštine taj koji nije radio svoj posao i na taj način spriječio finalizaciju odluke. Savjet je navedenu odluku u sklopu svojih nadležnosti odgovorno, efikasno i blagovremeno usvojio i proslijedio je u dalju proceduru, s namjerom da se što prije nađe pred odbornicima na usvajanje.
Predsjednik se oglušio o javnu reakciju OO SD-a Petnjica, koja je ukazivala na to Petnjica treba da onako kako je zakonom, odnosno Statutom Opštine predviđeno, na dostojanstven način dobije nazive ulica koji će predstavljati i iskazivati građanski karakter naše opštine i kulturni identitet naroda sa ovog područja, iz njemu poznatih razloga nastavljajući da stopira donošenje oduke, upkos tome što njeno donošenje predstavlja zakonsku obavezu. Na ovaj način predsjednik je pokazao svima, pa i njegovim partijskim drugovima, da je ipak on neko bez koga se ne može ništa odlučiti, dajući sebi za pravo da se miješa u nadležnosti drugih opštinskih organa.
Gospodin Agović je takođe pokazao da on Opštinu, opštinske službe, opštinska preduzeća i sve institucije u Petnjici doživljava kao lično vlasništvo, zaboravljajući da su one zajemčeno ustavno pravo svih građana! Takav njegov odnos i pristup pokazuju da je on cjelokupni sistem odlučivanja u Opštini centralizovao i konzervirao razvoj opštine, čemu svjedoče činjenice koje je neadavno naš klub odbornika iznio javnosti, a na koje je predsjednik tragikomično reagovao, pokušavajući da odgovornost za loše stanje u opštini prebaci na druge.
Predsjednik koristi svaku priliku da pobjegne od odgovornosti za aktuelno stanje u Petnjici, prvenstveno kada se radi o položaju mladih koji u sve većem broju napuštaju naš kraj, ne ulažući ni najmanji trud da ponudi mjere, niti plan koji bi stimulisao mlade da ostaju u Petnjici.
Predsjednik pokušava pobjeći od odgovornosti za aktuelno lošu ekonomsku situaciju u Petnjici, pokušavajući da zanemari činjenicu da je iseljavanje stanovništva iz Petnjice, koje je najuzraženije u posljednjih 15 godina, uzrokovano isključivo lošom socio-ekonomskom situacijom stanovnika naše opštine.
Napominjemo da je Samir Agović prvi čovjek opštine od vraćanja njenog statusa 2013. godine, a da je takođe i prije bio prvi lokalni funkcioner, u vrijeme kada je Petnjica imala status mjesne zajednice u sastavu opštine Berane, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine opštine Berane. Imajuću u vidu činjenicu da je u tom periodu Petnjicu napustio najveći broj mladih zbog loših uslova života, može se zaključiti da je za takvu situaciju odgovoran isključivo kreator takve politike “razvoja”.
Socijaldemokrate su u Petnjici prepoznate kao neko ko zastupa mlade, ko daje šansu mladim ljudima da aktivno učestvuju i djeluju u društveno političkom životu. Stoga, pozivamo sve mlade, iz svih politickih partija aktivnih u Petnjici, zainteresovanu javnost, uključujući i dijasporu, na zajedništvo i koheziju, sa jasnim ciljem, da zajedno stanemo na put svakom ko ne želi dobro Petnjici. Da zajedno spriječimo da najvrijedniji resurs opštine, a to su mladi ljudi i njihove porodice, odlazi iz Petnjice.
Uvjereni smo da samo učešće mladih u sistemu odlučivanja, kao i na ključnim upravljačkim pozicijama, Petnjici garantuje bolju budućnost.
Vrijeme je da oni koji su satiričnom politikom ispisali istoriju svog decenijskog (ne)obavljanja funkcija prvih ljudi u Petnjici, pođu u istoriju i da Petnjica napokon počne da živi”, stoji na kraju saopštenja OO SD-a Petnjica.

VIJESTI: BAŠTINA U POLIMLJU ODLAZI U NEPOVRAT

0

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta pokazala se najbolje na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su pojedini mještani umalo u potpunosti uništili praveći seoski put

Piše: Tufik Softić

Od 120 potencijalnih spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke, a posljedica ignorisanja istorijskog, kulturnog i arehološkog bogatstva je da se na tim lokalitetima i aheološkim nalazištima može raditi šta kome padne na pamet.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta pokazala se najbolje na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine,koje su pojedini mještani umalo u potpunosti uništili praveći seoski put.

Arheolozi iz Berana su potom uspjeli da saniraju oštećenja i izvrše dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema dovoljno novca.

Poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac objašnjava da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom, odnosno utvrđenjem nadomak Petnjice, 15 kilometara od Berana, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz doba eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, između trećeg i drugog milenijuma prije nove ere.

On podsjeća da su na tom lokalitetu već ranije pronađeni ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika, figurine i slično.

“Umjesto da selo Radmanci i čitav kraj postanu turistička atrakcija, ovaj lokalitet je zamalo potpuno uništen”, kaže Lutovac.

Sa lokaliteta Torine u međuvremenu je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike. Nerijetko i u inostranstvo, gdje su se ljudi čudom čudili kako je moguće nesmetano do toga doći, i po poljanama, kao poljoprivredni proizvod, kupiti arheološke artefakte stare i do osam hiljada godina.

Ni za ovo nalazište i arheološki lokalitet Uprava za zaštitu spomenika kulture još nije izdala odobrenje i nije ga proglasila zakonom zaštićenim, iako je Polimski muzej to odavno zatražio.

Kada su se nedavno iz Polimskog muzeja javno požalili da Ministarstvo kulture disrkiminiše ne samo tu ustanovu, već čitav sjever države, moglo se doznati da je Polimski muzej deceniju unazad slao dopise i zahtjeve da se pojedini lokaliteti proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali da je do danas zaštićeno tek nekoliko.

Oni su kazali da od 2008. do 2019. godine Polimski muzej prosljeđuje Upravi za zaštitu kulturnih dobara spisak lokaliteta i spomenika kulture na sjeveru za koje se traži status kulturnog dobra.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara”, tvrde iz Polimskog muzeja.

Lutovac navodi da je Polimlje u arheološkom pogledu izuzetno bogato.

“To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja”, kaže Lutovac.

On, međutim, ukazuje na činjenicu da nedostatak finansijskih sredstava ozbiljno dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj takvih starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja”, kaže Lutovac.

Direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić objašnjava da je samo posljednjim dopisom od nadležne državne institucije kulture zatraženo da se zaštite utvrđenje Gradac kod Mojkovca, lokalitet Bijedići kod Bijelog Polja, lokalitet Gradac u Budimlji kod Berana, memorijalni spomen kompleks Jasikovac kod Berana, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice,utvrđenje Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, lokalitet Torine kod Petnjice, kao i uvrđenje Tumbarice Donja Ržanica kod Berana.

“Taj dopis smo poslali prije dvije godine.Tada nam je odgovoreno da je kulturnim dobrom i zakonom zaštićen proglašena Hajdar-pašina džamija u Radulićima. Nešto ranije je zakonom zaštićen i Berankrš kod Berana. Zaštićeni su još manastiri Đurđevi stupovi i Šudikova u Beranama”, objašnjava Folićeva.

Takođe je zakonom zaštićen i takozvani Rimski kastrum u selu Lužac kod Berana, za koji arheolozi kažu da ne znaju gdje se nalazi, kao i neki spomenici NOB-a.

“Još nemamo odgovor šta je sa Spomen-kućom vojvode Gavra Vukovića u Beranama, kao i šta je sa Bihor gradom”, kaže direktorica Polimskog muzeja.

Lutovac: Osnovni uslov je zaštita države

Lutovac na arheološkom nalazištu Torine

Lutovac je nabrojao samo neke od utvrđenih gradova koji su do sada otkriveni u Polimlju Tumbarice u Donjoj Ržanici, Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića, kao i Gradina u Rožajama.

“Sve ove naseobine potiču uglavnom iz srednjeg bronzanog doba i korišćene su kao prirodna utvrđenja. Neke od njih su korišćene i u gvozdenom dobu, sa dolaskom i dominacijom Rimljana. S obzirom na strategijski značaj, opasane su moćnim bedemima. Predstoji veliki posao njihovog potpunog otkopavanja i zaštite”, priča Lutovac. On dodaje kako su arheolozi Polimskog muzeja iz Berana, koji ima ambicije da preraste u regionalnu instituciju kulture, za sada uspjeli da konzerviraju tek manji broj gradina. “Potrebno je prije svega da se one proglase kulturnim dobrom i da se zakonom zaštite, da se ne bi nigdje ponovilo ono što se jednom dogodilo na Torinama, odnosno Radmancima kod Petnjice”, kaže Lutovac.

PREUZETO: VIJESTI

PROČITAJTE JOŠ:

BIHORSKI UMJETNIK ŠEKO ŠABOTIĆ: “STVARAM NA ONOM ČEG’ SE PRVO LATIM”

OD APRILA U PETNJICI ŠKOLA FUDBALA ZA DJEČAKE I DJEVOJČICE

0

Sljedećeg mjeseca u Petnjici počinje sa radom škola fubala za djevojčice i dječake za uzraste od 10. do 15. godina i 15+ godina.

U toku su razgovori izemđu predstavnika ŽFK Cvetex, FK Petnjica i opštinom Petnjica o formiranju škole fudbala.

“Naišli smo na razumijevanje i nadamo se da ćemo uspjeti”, saopštili su iz ŽFK Cvetex.

ŽFK Cvetex, jedni ženski fudbalski klub iz Berana takmiči se u Prvoj ženskoj fudbalskoj ligi Crne Gore i okuplja djevojčice iz sedam gradova, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Andrijevica, Plav, Gusinje i Petnjica.

Obajveštenja za upis će biti postavljena u svim školama na teritoriji opštine Petnjica.

„U našem klubu trenirala su Alisa Rujović, koja sada igra u Rumuniji, Ramčilović reprezentativka A selekcije Crne Gore, Lejla Tiganj koja je na studijama, Prentić koja živi u Švajcarskoj i Melida Muratović. Trenutno imamo tri igračice iz Petnjice“, ističe Rade Lutovac.

„ŽFK Cvetex se ovom prilikom zahvaljuje ljudima iz crnogorske dijaspore Švajcarske na čelu sa direktoricom Danijelom Levingston, Šabotiću Ernadu koji je zadužen za saradnju sportista sa crnogorskom dijasporom. Zahvalio bih se ljudima iz Luksemburga, organizaciji „Together“ Montenegro, gospodinu Vujoviću i Adroviću koji su donirali trenerke našim djevojčicama i uspostavili saradnju sa nama.

Dobili smo čvrsta obećanja za sredstva da prisustvujemo na jednom od turnira i zahvaljujemo se na ponudi“, kaže za portal Radija Petnjica trener, rukovodilac i vlasnik ŽFK Cvetex Rade Lutovac.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

MILAN ŠĆEKIĆ – MUSLIMANI IZ NOVOOSLOBOĐENIH KRAJEVA CRNE GORE U PRVOM SVJETSKOM RATU (1914-1916)

INICIJATIVA OO BS PETNJICA: OBILJEŽITI DAN KADA JE U PETNJICI UBIJENO DEVET NEDUŽNIH LJUDI

0
Opštinski odbor BS Petnjica, predao je “Inicijativu za obilježavanje važnog datuma” predsjedniku opštine Samiru Agoviću i predsjedniku Skupštine Mehmedu Adroviću.
OO BS Petnjica predlaže da se ova Inicijativa uvrsti u Odluku za davanje imena spomenika i spomen obilježja.
U Inicijativi se navodi da su italijanske okupacione snage 4.11.1941. godine mobilisale 70 Bošnjaka iz petnjičkog kraja i angažovale ih u Ribarevinama kod Bijelog Polja, što je, kako tvrde iz OO BS, bio zajednički plan četnika i Italijana kako bi određen broj sposobnog stanovništva povuklo sa tog prostora i tako 8.11.1941. godine omogućili četnicima nesmetan pohod na Petnjicu gdje su opkolili i zapalii veliki broj kuća i zvijerski ubili devet nedužnih ljudi.
“Ovaj napad se desio u periodu bezvlašća, odnosno u vrijeme kada je italijanska vojska okupirala veći dio Crne Gore, Berane i Petnjicu. Napadači su se vješto maskirali, obukli bošnjačku tradicionalnu nošnju – na glavi čalme bijele boje da ih mještani Bihora, odnosno Petnjice ne bi prepoznali. Tada su ubili braću Muratović Sadriju i Bida. Bida su izmasakrirali, sjekli su mu od tijela parče po parče. Zito Muratović je sutradan nađen mrtav nedaleko od svoje kuće, sa lijeve strane rijeke Popče u Petnjici. Zumber Muratović i njegov sin Hakija ubijeni su na pragu njihove kuće. Nemša Talević je izrešetana rafalima na pragu kuće mjesnog imama Mula Osmana Rastodera. U neposrednoj bizini objekta Opštine Petnjica ubijeni su: Rastoder Šefkija, Rastoder Aziz-Bako i Ramdedović Nazif. U kasnijem periodu rata većina napadača je nastavilo svoje djelovanje kroz četničke formacije dok je manji dio septembra mjeseca 1943. godine pristupio partizanima”, piše u Incijativi.
OO BS Petnjica smatra da “šehidi našeg kraja zaslužuju sjećanje, jer su položili svoje nevine živote za bolje sutra i bolje generacija koje dolaze”.

 

Spomen ploča šehidima Petnjice, ubijeni od strane četnika 8.11.1941. godine postavljena je na mezarluku – groblju u Petnjici kao pamćenje i sjećanje. Na spomen ploči su ispisana imena:

  1. Talević (Bajramova) Nemša (1883 – 1941), Trpezi
  2. Muratović (Bahtov) Zumber (1879 – 1941), Petnjica
  3. Muratović (Zumberov) Hakija (1918 – 1941), Petnjica
  4. Muratović (Šućov) Bido (1920 – 1941), Petnjica
  5. Muratović (Šućov) Sadrija (1915 – 1941), Petnjica
  6. Muratović (Halemov) Zito (1910 – 1941), Petnjica
  7. Rastoder (Hadrov) Šefkija (1918 – 1941), Savin Bor
  8. Rastoder (Hakov) Aziz-Bako (1913 – 1941), Radmanci
  9. Ramdedović (Eminov) Nazif (1891 – 1941), Lagatore

“Ovo je važan datum za ovaj kraj kada je odbranjena Petnjica, koji je potrebno obilježavati, nikako zaboraviti jer svaki zaborav je smrtna presuda svima nama.

Ovim prijedlogom ne optužujemo nikoga niti podstičemo mržnju, ali ne treba nevino ubijene ljude prepustiti zaboravu jer na to nemamo pravo. Obilježavanjem ovog datuma dokazali bi da znamo i umijemo da razumijemo prošlo i sadašnje vrijeme.

Predlažemo da se ovaj važan datum uvrsti u kalendar Opštine, da delegacija Saveza boraca antifašista opština Petnjica i rukovodstvo Petnjice polože cvijeće i na spomen ploču šehidima Petnjice”, piše u Inicijativi koju je OO BS Petnjica uputio čelnicima petnjičke opštine.

PROČITAJTE JOŠ:

BIHORSKE LEGENDE: LEDNJAČA – OD PEĆINE ZA SKRIVANJE DO PRIRODNOG FRIŽDERA

 

PETNJICA: MJEŠTANI ZASEOKA “JOŠE” ZADOVOLJNI AKCIJOM LOKALNE UPRAVE

0

Mehdija Lilična iz zaseoka Joše zadovoljan je zbog radova lokalne uprave na putnom pravcu Joše – Koraći.

„Lokalna uprava je u više navrata nama, mještanima ovog zaseoka, izlazila u susret. Evo, i ovaj put su nam učinili dobro samim tim što su nam nasuli put od Joša do Koraća. Pošao sam sa zahtjev za nasipanje puta kod predsjednika opštine, Samira Agovića koji je odmah odobrio i poslao naše komunalno preduzeće da nam naspu i uravnaju put. Teško smo se kretali, jer je voda nanijela štetu. Sada je već druga priča. Moram napomenut da lokalna uprava razumije probleme i uvijek izađe u susret našim zahtjevim. To su pokazali i veliki broj puta kada je u pitanju i čišćenje snijega“, istakao je za portal radija Mehdija Ličina, mještanin i organizator akcija posipanja puta u zaseoku Joše.

D.B. 

PROČITAJTE JOŠ:

(VIDEO+FOTO) TUFO AJDARPAŠIĆ: SEOSKI TURIZAM JE ŠANSA PETNJICE

JAVNA RASPRAVA O POREZU NA NEPOKRETNOST

0

Sertetarijat za loklanu upravu opštine Petnjica dono je PROGRAM JAVNE RASPRAVE o Nacrtu odluke o POREZU NA NEPOKRETNOST U OPŠTINI PETNJICA

Pozivajni su zainteresovani predstavnici političkih partija, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, građani, privredna društva  da uzmu učešća u razmatranju ovog plana i to:

17.03.2020.god. za mjesne zajednice i građane u 09.30h

17.03.2020.god. za  privredna društva i  nevladine organizacije  u 11.30h

17.03.2020.god. za političke stranke u 13.30h

Sa predlozima navedenih odluka  zainteresovani  učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za lokalanu upravu opštine Petnjica, radnim danima  u vremenu od  10 do 15 časova.

Predlozi, primjedbe, sugestije i  mišljenja na predlog Nacrt Odluke o POREZU NA NEPOKRETNOST Opštine Petnjica, mogu se saopštiti usmeno ili predati u pisanoj formi u  prostorijama Sekretarijata za lokalnu upravu opštine  Petnjica.

Nacrt odluke možete preuzeti sa sajta opštine Petnjica:      www.petnjica.co.me

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO: BIHORSKA NACIONALNA KLASA U TRPEZIMA

 

PUT “KOKA-KOLE” KROZ BIHORSKE GUDURE

0

Kroz istorijske epohe poznati su karavanski putevi. Bilo je tu puteva svile i kadife, puteva kafe, soli, tamjana iz Arabije do Sredozemnog mora, putevi Marka Pola i sl. Svi ti putevi su dobili naziv po proizvodima koji su se prenosili.

I Bihor ima svoj put, put koka-kole, Tutin – Đerekare – Bihor.

Ekipa portala Radija Petnjica je obišla, u zimskim uslovima, jedan od više njih na ovom području.  Shodno epohi, bihorski put koka-kole je specifičan zbog prevoznih sredstava.

Nema kamila, nema konja, ali zato, posebno zimi, ima traktora i to duplaka. Sagovornik portala je jedan od „korisnika“ ovog puta, koji ističe da traktori bolje prolaze kroz snijeg od snjegočistača.

Interesovalo nas je i gdje roba završi, a dobili smo šeretski odgovor.

„Sigurno ne u Petnjicu. Ponaduvali bi se i popucali da sve ostane kod nas. Sve to ide dolje, u južne kraje“, ističe sagovornik.

Niska nabavna cijena, roba oslobođena poreza i bez akciza, napravi toliku razliku da se put koka-kole preko bihorskih planina itekako isplati.

Dobra organizacija na terenu, sa jedne strane i mali broj ljudi koji su zaduženi za bezbjednost i čuvanje granice sa druge strane, doprinijela je da ishod pobjednika se unaprijed zna, a to su akteri zbog kojih i postoji bihorski put koka-kole.

Ima tu i drugih proizvoda iz susjedne Srbije, ali dominantno mjesto zauzima koka-kola.

Obilazeći švercersku rutu, imali smo sreću ili nesreću, da se ne sretnemo sa akterima, a sve što smo mogli da primijetimo to su tragovi traktorskih guma u snijegu. Stiče se utisak da je ovdje zakazalo nadležno ministarstvo.

Očigledno je da nijesu u dovoljnoj mjeri sagledati posljedice koje država Crna Gora trpi kada je u pitanju privredni kriminal.

Jer da jesu, zasigurno bi u Petnjici postojao sektor granične policije sa više uposlenih, koji bi tehnički – tehnološki bili bolje opremeljeni.

DENIS BOŽOVIĆ/ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

POJAČANJE SA BIHORSKIM ŠMEKOM: DINO ISLAMOVIĆ U NAPADU SOKOLA

PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: NOVA PONUDA RESTORANA “MERAK”

0

Restoran Merak u Petnjici od nedavno je počeo da dostavlja kuvana jela po porudžbini na teritoriji opštine Petnjica.

“Odlučili smo da po porudžbini pravimo, spremamo, serviramo,  poslužujemo i na kućnu adresu dostavljamo hranu za dženaze. Sa ovim činom smo htjeli da zaokružimo našu ponudu”, saopštili su iz tog restorana.

Restoran Merak organizuje razne svečanosti, rođendane, veselja, bankete, poslovne ručkove kao i ostale aktivnosti za potrebe gradjana Petnjice.

Za više informacija možete pozvati na brojeve:

068-625-947
069-089-680
067-856-668

PROČITAJTE JOŠ:

RASTODER: BITI PROTIV NEČEGA NE ZNAČI BITI ZA NEKOGA

PETNJICA: POČELO POSTAVLJANJE RASVJETE PREMA RADMANCIMA

0

Juče su započeti radovi na postavljanju rasvjete na putu prema Radmancima. Urađen je najteži dio, iskopan je kanal i postavljen kabl u dužini od 100 metara na početku.

“Mještani su organizovano akcijama radili na postavljanju kabla za rasvjetu. U narednim danima će se privesti kraju realizacija projekta i biće prikačena rasvjeta. Radilo se i u noćnim satima da ne bi ometali saobraćaj u dnevnim terminima.

Zbog radova ulice su bile nečiste pa smo se obratili potpredsjedniku opštine Petnjica Musliji Kaliću kojem dugujemo zahvalnost zbog toga što je uputio vozilo Službe zaštite i spasavanja koji su oprali ulice da bi se nesmetano odvijao saobraćaj.

Naredni radovi se očekuju ovih dana kad prestanu padavine”, kaže za portal Radija Petnjica Enver Rastoder.

 

PETNJICA: KIŠA ZAMUTILA VODU ZA PIĆE

0

Obilna kiša koja je u protekla 24 časa padala na području petnjičke opštine, zamutila je vou za piće.

Sa slavina petnjičkih domaćinstava koja se snabdijevaju vodom sa lokalnog vodoizvorišta, umjesto da teče bistra i pitka voda, jutros teče voda braon boje.

Komunalno preduzeće čeka izvještaj sa Instituta za javno zdravlje koji, shodno dogovoru, jednom mjesečno dolaze po uzorak vode, osim u slučaju ako se pokaže bakteriološka neispravnost ili ako budu velike količine kišnih padavina kada dva puta mjesečno dolaze po uzorak.

D.B.