BOŠKOVIĆ: PETNJICA POKAZALA DOBRE REZULTATE U BORBI PROTIV PANDEMIJE, SLIJEDI POMOĆ VOJSKE U NORMALIZACIJI STANJA

0

„Za vrijeme pandemije koronavirusa od NATO-a smo dobili tačno onoliko koliko nam je trebalo, odnosno onoliko koliko smo tražili”, rekao je za Radio Petnjicu ministar odbrane u Vladi Crne Gore Predrag Bošković prilikom posjete Petnjici.

On je time odgovorio kritičarima koji su u više navrata isticali, navodno, skroman doprinos Alijanse u borbi Crne Gore protiv COVID 19.

“Srećom, nije nam bilo potrebno mnogo više i nadam se da nam ni u buduće neće biti potrebna veća pomoć od NATO-a. Siguran sam da je ono što smo napravili u saradnji sa NATO i EU dalo dobre rezultate. NATO je organizacija sa više najvećih demokratija u svijetu, među kojima zemlje koje su bile jako pogođene pandemijom, sa mnogo više žrtava i sa mnogo većim pritiskom na zdravstveni sistem. Normalno je bilo očekivati da će NATO preusmjeriti svoje kapacitete na pomoć tim zemljama. Crna Gora srećom nije bila pogođena toliko i nadam se da nam ta pomoć neće biti potrebna”, precizirao je Bošković.

On je dodao da je virus COVID 19 novi za sve, ne samo za NATO članice, već za kompletno čovječanstvo i da tek treba da se definišu pravi i kvalitetni odgovori na pandemiju u vidu ljekova, vakcina…..

“To svakako nije uloga NATO, već Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kao i pojedinačnih medicnskih istraživačkih timova i labarotorija po svijetu i nadamo se da će se rješenje naći do kraja ove godine, kako bi onda mogli laganije da se vratimo normalnom životu, jer bojim se da to neće ići baš tako lako”, rekao je Bošković.

On je ocijenio da je Crna Gora dobro odgovorila na pandemiju.

“Bila nam je čast da budemo na usluzi građanima Crne Gore shodno preporukama i zahtjevu Savjeta za odbranu i bezbjednost. U svakoj opštini smo prisutni na razne načine, od dekontaminacije i dezinfekcije prostora koji su najrizičniji, zatim medicinskog transporta od strane naših helikopterskih jedinica, do čuvanja karantina, Kliničkog centra, gerontoloških centara, domova za stare, kako bi zaštitili najranjivije kategorije.  U ovih pedeset dana smo uradili sve na najbolji mogući način i tako ćemo nastaviti”, rekao je Bošković.

U nastavku razgovora za Radio Petnjicu, ministar Bošković se zahvalio Petnjičanima, a posebno predsjedniku opštine Samiru Agoviću na kvalitetnom odnosu prema obavezama lokalne samouprave, poštovanju mjera NKT i saradnji sa državnim organima u borbi protiv pandemije.

“Petnjica je pokazala da u oskudnim uslovima, sa dobrom organizacijom, dobrom percepcijom i dobrom disciplinom može se napravi kvalitetan iskorak. Pored velikog broja ljudi koji su došli iz inostranstva, iz rizičnih područja u Petnjici do danas nije bilo slučajeva zaraze. Nadamo se da će to tako ostati”, rekao je Bošković.

Ministar je najavio pomoć Vojske Crne Gore Petnjici u normalizaciji stanja nakon pandemije.

“Danas smo tu da zajedno sagledamo koje mogućnosti Vojska i inžinjerijska četa može u narednom ljetnjem periodu uraditi. U prethodnom periodu smo značajno podigli kapacitete inžinjerijske čete, tako da u istom momentu možemo biti na više lokacija”, rekao je Bošković.

REDAKCIJA

 

 

ZK BIHOR: CRNA GORA UNAPRIJEDILA SARADNJU SA ISELJENICIMA

Crna Gora je unaprijedila odnos prema iseljenicima poslednjih godina, ocijenili su iz Zavičajnog kluba (ZK) Bihor, navodeći da su pripadnici crnogorske dijaspore iz Luksemburga za borbu protiv koronavirusa donirali više od 82 hiljade EUR.

ZK Bihor je udruženja koje je osnovano 2009. godine i ima oko 320 članova.

Predsjednik Esko Halilović kazao je agenciji MINA da su iz tog udruženja zahvalni na donacijama Vlade Crne Gore i Uprave za dijasporu za programe iz oblasti kulture koji se realizuju u Luksemburgu.

Halilović je rekao da je odnos Crne Gore prema iseljenicima unaprijeđen dolaskom Predraga Mitrovića na mjesto direktora Uprave za dijasporu.

Kako je naveo, ZK Bihor od osnivanja se bavi kulturom, sportom, očuvanjem identiteta, crnogorske tradicije i humanitarnim aktivnostima.

“Zajednički učestvujemo na raznim manifestacijama u Luksemburgu i Crnoj Gori. Pokrenuli smo reviju Bihor koja predstavlja svojevrsni kulturni most između matice i dijaspore”, kazao je Halilović.

On je naveo da su preko humanitarnih akcija često u kontaktu sa maticom, pogotovu sa zavičajem Bihorom.

Halilović je kazao da je dijaspora Crne Gore u Luksemburgu na različite načine pomogla pojedincima i raznim institucijama u Crnoj Gori kojima je bilo potrebno.

Prema njegovim riječima, uvijek i u svakom trenutku nastoje da prenose emociju prema zavičaju i matici i na generacije koje dolaze i rastu u Luksemburgu.

“Naša vezanost za domovinu je čvrsta i topla, pa smo kroz tu ljubav uspjeli da i djeci otkrijemo ljepote i toplinu naše domovine. Radimo i ulažemo napore kako bi naši mladi osjetili i prepoznali sebe kao dio nove, napredne, razvijene, građanske, multikulturalne, evropske Crne Gore”, rekao je Halilović.

Iz udruženja su podsjetili da je dijaspora Crne Gore u Luksemburgu uvijek, kada je bilo potrebno, pomagala pojedincima i raznim institucijama u Crnoj Gori.

Iz ZK Bihor rekli su da su pripadnici crnogorske dijaspore koji žive i rade u Luksemburgu do sada za borbu protiv koronavirusa donirali 82,85 hiljada EUR.

“Neposredno nakon pojave globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa, a prateći situaciju u Crnoj Gori i aktivnosti koje je Vlada blagovremeno preduzela, dijaspora Crne Gore u Luksemburgu nije ni trena oklijevala, već je odmah direktno pomogla domovini, kao što je to uvijek i činila”, kazali su iz ZK Bihor.

Kako su rekli, na inicijativu uspješnih privrednika i pojedinaca iz Luksemburga, porijeklom iz Crne Gore, na račun Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) prvo je uplaćeno 30,7 hiljada EUR.

„Uslijedila je inicijativa privrednika, članova i prijatelja ZK Bihor i drugih pojedinaca koji žive i rade u Luksemburgu da se obezbijedi pomoć najugroženijim porodicama u Bijelom Polju, Petnjici, Rožajama, Beranama, Plavu, Gusinju, Tuzima i Pljevaljima“, naveli su iz ZK Bihor.

Za tu namjenu, kako su kazali, otvoreni su žiro računi i prikupljeno je 52,15 hiljada EUR, što uz već ranije uplaćeni novac za NKT iznosi ukupno 82,85 hiljada EUR.

“Od početka krize svjedoci smo velikih napora Vlade Crne Gore, nadležnih tijela i zdravstvenih institucija, koje su se na vrijeme, profesionalno i odgovorno postavile u borbi da spriječe širenje koronavirusa”, rekli su iz ZK Bihor.

Kako su istakli, crnogorski iseljenici koji žive i rade u Luksemburgu, pored svih izazova sa kojima se susreću, nijesu zaboravili svoj zavičaj i domovinu.

„Svim naporima pokazano je da su svi, kako u Crnoj Gori, tako i u dijaspori, jedinstveni u nevoljama gdje god da se zadese. Iako smo malobrojni, sloga nas čini velikim”, poručili su iz ZK Bihor.

Oni su pohvalili Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore koje sa diplomatskim konzularnim predstavništvima i počasnim konzulima ulaže napore i pomaže crnogorskim građanima koji su se zbog epidemije zadesili u inostranstvu.

UNIŠTAVANJE ZAJEDNIČKOG DOBRA: DO VIDIKOVCA SA HAMOVE KULE KROZ SMEĆE I POSJEČENO GRANJE

0

Na jednom od najpoznatijih šetališta i vidikovaca u Bihoru, na putu do Hamove kule, na više od dvadeset lokacija kroz šumu, prema Gradcu i vodi Lukači neodgovorni građani sjeku stabla hrastova i dovoze džakove smeća. Ovim nesavjesnim činjenjem se devastira šuma i zagađuje izuzetna prirodna ljepota.

Kad ovome dodamo da životinje u potrazi za hranom, dovezeno smeće raznose na sve strane, jasno je kakav užasan prizor čeka putnika namjernika.

Brdo iznad sela Johovice koje spaja nekoliko sela Godočelje, Tucanje, Vrševo i Radmanci je raskršće u kojem su ljudi koji žive u tim mjestima čuvali stoku. Kako kaže mještanka, grla bi tokom dana bila u šumi, stoka se sama čuvala, odbijala se i sama dolazila i nikada nije smeća bilo po brdu.

„Godinama se stoka hranila na tom brdu, dok danas, kad gotovo i nema stoke, ali to što ima, vrlo često nailazi na razbacano smeće. Pri tom šuma, koja je bila česta, sad je rijetka zbog nesavjesnog uništavanja.  Uzimaju samo debla, a ostalo se baca sa strane pa često i po putu“, kaže mještanin.

On dodaje da se najčešće smeće dovozi, a drva odvoze kultivatorima.

“Time se zagađuju i lokalni izvori vode i imanja kao i cijeli lokalitet šume”, jada se stariji mještanin ovog kraja.

Mjesšani apeluju na sve da prekinu sa dosadašnjom praksom sječe stabala i dovoženja smeća i da se sačuva ovaj bihorski dragulj.

ENKO KORAĆ

 

ZATVOREN JAVNI POZIV 15 DANA PRIJE ROKA: VIŠE OD 70 LJUDI SE PRIJAVILO ZA KUPOVINU PLASTENIKA

0

Javni poziv za dodjelu plastenika koji je raspisala Opština Petnjica, zatvara se danas, 15 dana prije roka, zbog velikog interesovanja Bihoraca za ovaj podsticajnu mjeru lokalne administracije.

Prema informacijama iz sektora za poljoprivredu opštine Petnjica, do danas se prijavilo 70 ljudi koji su iskazali želju da na ovaj način dođu do plastenika.

“U narednih desetak dana obići ćemo svakog aplikanta i utvrditi valjanost prijava. Prednost će imati mladi nezaposleni, lica koja se prvi put prijavljuju za ovu mjeru kao i lica koja su iz Petnjice”, rekao je Adis Ličina rukovodilac Odaljenja za poljoprivredu u Opštini Petnjica.

Opština Petnjica je raspisala Javni poziv za raspodjelu plastenika kojim je određeno da će refundirati 70% za plastenike koji koštaju do 300 eura.

SAMIR AJDARPAŠIĆ – ŠARO: IMA POSLA, A POSEBNO ZA ONOG KO HOĆE DA RADI

0

Samir Šaro Ajdarpašić, već pune dvije decenije održava čistoću ulica, prvo Berana a od kada je Petnjica povratila status opštine, i centar zavičaja.

Otac četiri odrasla sina, svakog jutra iz svog Vrševa dolazi u Petnjicu i obavlja poslove iz svog djelokruga, jer je jedini zaposleni u sektoru “Čistoće”.

“Ima posla dosta, a posebno za onog ko hoće da radi. Jutros čistim ovo oko ivičnjaka, počela je i trava, a i ove zemlje ima dosta”, kaže Šaro.

U svom Vrševu ima imanje, stoku i kaže da je obavio to što je mogao za ovo doba godine.

“Posadio sam krompire i sve to što treba. Ostala mi je boranija i pasulj a i to ću ovih dana”, kaže ovaj Vrševac.

Ne žali se puno ali kaže da mu je jedini problem što mu je sin, diplomirani veterinar bez posla.

“Diplomirao je i sad radi potpuno druge poslove koji nijesu njegova struka. Ali šta ćeš, valjda bude bolje”, reče Šaro i nastavi sa svojim poslom.

 

NAKON PISANJA PORTALA RADIJA PETNJICA: POLICIJSKA PATROLA KONTROLIŠE SAOBRAĆAJ U NASELJU PLANDIŠTE

0

Policajci iz stanice policije u Petnjici od jutros kontrolišu saobraćaj u naselju Plandište. Nakon pisanja portala Radija Petnjica, o brzoj vožnju na tom dijelu puta Petnjica – Berane, službenici stanice policije iz Petnjice zaustavljaju vozače automobila i kontrolišu saobraćaj.

Međutim, saobraćajni policajci i dalje nemaju radar pa je “odokativno” utvrđivanje brzine kretanja automobila jedina mjera koju imaju. Ipak, samo prisustvo policije dovoljno je bilo da vozači uspore i ponašaju se u skladu sa propisima.

Ograniičenje na ovom dijelu puta je 40 kilometara na sat.

 

PRIMARIJUS DOKTOR IZET BRALIĆ I RADIO PETNJICA: ŠTA MEDICINA KAŽE O POSTU

0

Piše: Primarijus dr Izet Bralić

Dosta mojih pacijenata mi je ovih dana postavilo isto pitanje.

Doktore smijem li ja kao trudnica da postim?

To me je navelo da sa vama podijelim svoje viđenje i iskustvo vezano za post.
Da bih dao kompletan odgovor na ovo pitanje u današnjem tekstu ću napraviti
kratak uvod uopšteno o postu ,a u nastavku ću govoriti o učinku posta na zdravlje.

Post u islamu

-(arapski saum) u prevodu znači odricanje. Potpuno odricanje od hrane,pića, pušenja, polnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i lošeg mišljenja, govora i ponašanja od zore do zalaska sunca,u ime Alaha (Boga). Post u toku devetog mjeseca islamskog kalendara,Ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana, je obavezan za sve fizički i psihički zdrave i punoljetne muslimane i muslimanke (u islamu se pod punoljetstvom podrazumijeva pubertet). Postoje dva obroka u Ramazanu, sufur (lakši obrok prije početka posta) i iftar (obilniji obrok nakon završetka posta). Post se započinje i prekida prigodnim dovama(molitva)najčešće uz vodu i hurmu,slijedeći praksu (sunnet) Poslanika Muhameda.

Post u Hrišćanstvu

Post je voljno uzdržavanje od hrane i pića. Uglavnom traje određen vremenski period, a može biti potpun ili djelimičan.Potpun predstavlja potpuno uzdržavanje od jela, a djelimičan predstavlja uzdržavanje samo od neke vrste hrane. U pravoslavlju post je danonoćan tokom perioda posta, a kod muslimana se upražnjava u određeno doba dana.
Post kod pravoslavnih hrišćana predstavlja takođe uzdržavanje od svakog oblika grešnih djela, misli i želja.Isus Hrist je utemeljitelj posta jer je on sebe okrijepio dugotrajnim potpunim postom uoči stupanja u podvig iskupljenja ljudskog roda.

Prema vjerskom učenju smisao posta je u ljudskoj bogobojaznosti.

Ja se tom temom neću baviti ,ostavit ću da to rade bolji poznavaoci .Ja ću se uovom i narednim tekstovima baviti isključivo korisnim medicinskim učincima posta na naše tijelo .
Osim posta koji se upražnjava kao vjerska obaveza postoji i medicinski post koji se upražnjava radi detoksikacije organizma zbog raznih bolesti.Danas se post nerijedko koristi i kao dijeta ,ali je on lišen ,duhovne komponente te je dijeta vjerski daleko od posta.
Ciceron najveći govornik je davno izjavio da je više ljudi poginulo od proždrljivosti nego od mača.
U novijem vremenu sve je više javne diskusije,okruglih stolova i naučnih radova na ovu temu.

Dr Alan Cott u svojoj knjizi „Post kao način života“ ističe da post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema, a francuski biolog, dobitnik nobelove nagrade Dr Alexis Carrel kaže: „Tokom posta u tijelu se dešavaju složeni pozitivni procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispira sve organe u organizmu i mijenja ih“. Takođe amerikanac Dr Herbert M. Sherlton kaže: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis, kamena u mokraćnim putevima i žuči itd.“ Dugo se post nepravedno držao za strogo religijsku stvar.

Savremeni čovjek postom može najbrže očuvati ili povratiti zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. Danas brzo i stresno živimo i neredovno se hranimo i to hranom bogatom raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima,steroidima…
Najbrže čišćenje od tih otrova iz hrane postiže se suzdržavanjem od hrane .
Hronični umor,glavobolja, nadutost,loše varenje, razdražljivost, su znaci da je naše tijelo puno toksina i da traži predah. Najjeftinije i najefikasnije prirodno rješenje je post.
Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za varenje, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i podmladiti.Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.

Gubitak apetita u toku bolesti je signal koji nam tijelo šalje da mu je potrebna detoksikacija i čišćenje od nagomilanog otpada.

I medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju organi za varenje treba da ograniči unos hrane. Post je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu između sagorijevanja hrane i dotoka kiseonika,baš kao i kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.U tom smislu postoji i narodna izreka:“ ako jedeš dok si bolestan, hraniš svoju bolest“.

Koji su efekti posta?

Medicinski, post ima dva efekta:tjelesni i mentalni ili psihički.
Danas ću govoriti o tjelesnom uticaju posta.
Metabolički sindrom je pratilac savremenog čovjeka ,a posljedica je pogrešnog stila života, posebno ishrane koja uključuje povećanu koncentraciju masnoće i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost.Ova četiri faktora djeluju udruženo protiv zdravlja.Medicinski je dokazano da ishrana ima presudan uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, i na našu kilažu.
Unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe tijela.
Gojaznost nastaje prekomjernim unosom hrane u odnosu na njenu potrošnju.

Kako i kada počinje dejstvo posta?

Post počinje svoje djelovanje 8-10 sati nakon jela. Na početku gladovanja tijelo prvo troši zalihe glikogena –ugljenog hidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane u toku posta tijelo počinje trošiti rezerve iz tkiva. Organizam to čini inteligentno,tako da prvo troši nepotrebne masne naslage. Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne masne
materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd).

Post snižava krvni pritisak

Povišen krvni pritisak je opasnost za nastanak arterioskleroze krvih sudova i kardiovaskularnih oboljenja, ali i slabljenja srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, što povećava pritisak unutar krvnih sudova.Dijeta je pored lijekova osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.

Post snižava nivo šećera u krvi

Dijabetes, je bolest izazvana nedostatkom insulina ili njegovim slabim dejstvom .Dijabetes dovodi do oštećenja unutrašnjeg sloja krvnih sudova,a to predstavlja prvi korak u nastanku arterioskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, izazvan postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se u stvari prevenira nastanak dijabetesa.

Masnoće i Arterioskleroza

Arterioskleroza predstavlja nakupljanje masnih naslaga na unutrašnjem zidu arterija.Osnova za njen nastanak su povišene masnoće u krvi, uz ostale navedene riziko faktore. Arterioskleroza napredujući dovodi do začepljenje arterija a to je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog.
Post upravo smanjuje nivo masnoće u krvi, holesterola i triglicerida i direktno sprečava infarkt ,koronarne arterijske bolesti,cerebrovasularne bolesi,moždani udar,periferne arterijske blesti poput gangrene.
Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo kardiovaskularne bolesti. Veoma interesantno, ali i istinito: Ljudi se najviše boje raka, a ustvari najviše umiru od kardiovaskularnih bolesti.

Post povećava lučenje endorfina

Nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili hormona sreće.Endorfin stvara naš mozak a djeluje slično opijumu.Poznato je da se povećano izlučuje u ženskom tijelu za vrijeme i nakon porođaja.Endorfini pored umanjenja bola, stvaraju osjećaj zadovoljstva,smirenosti i samopouzdanja.

Jačanje imuniteta

Neka istraživanja ukazuju da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi se nakon posta njihov broj povećao, konačni rezultat je ustvari zamjena starih leukocita za nove koji su efikasniji. Imuni sistem ima zadatak da se bori protiv raznih materija i klica stranih našem organizmu ,koji velikim dijelom unosimo putem hrane.Zbog toga za vrijeme posta naš imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije djeluje u otklanjanju displazija i prekanceroza.

Povećano lučenje kortikostroida i interferona

U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde,koji imaju snažno protivupalno dejstvo.Takođe je dokazano povećano lučenje interferona, posebne materije koja je značajna u borbi protiv virusnih infekcija.

Podsticaj organizma na samoizlječenje

Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne naučni dokazi da se aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka.
Ono što vam mogu poručiti nakon više od tri decenije praktičnog medicinskog rada ,post je operacija bez noža.

RAMAZANSKI TOP NAJAVLJUJE IFTAR U BIHORU

0

U toku mjeseca Ramazana ispaljivanje zvučnog signala iz topa kojim se obilježava prestanak perioda posta i početak iftara postao je tradicija u Bihoru

https://www.facebook.com/bkcs.petnjica/videos/270243867330752/?t=0

“Kao i prošle godine nastavljamo se oglašavanjem topovskim hicem za vrijeme iftara uz ezan, koje već prelazi u tradiciju koja se prekinuta, ali je ponovo oživjela”, kažu u Upravi Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak u Petnjici.

ENKO KORAĆ

BREZE I POLITIKA U PETNJICI: “ŠTO SI, SESTRO MILA, SVEHLA TAKO RANO…”

0

Zasađujući tri breze na javnoj površini uz zgradu Centra za kulturu u Petnjici, akteri nisu ni slutili da će doskočice, koje su razmjenjivane tog dana, simbolično oslikati političku situaciju na lokalnom nivou.

U proljeće, 2008. godine, Petnjičanin koji je opčinjen ljepotom breze, donosi tri mlada stabla sa svog katuna, da ih zasadi u neposrednoj blizini svog radnog mjesta, pored zgrade Centra za kulturu. Okuplja malu, ali odabranu ekipu ljubitelja prirode i zelenih površina, a protivnika asfalta i betona. Karakteristično za tu malu grupu jeste to što su pripadali i bili simpatizeri različitih političkih subjekata. Dovoljan razlog da se prilikom iskopavanja rupa i sađenja breza šale na taj račun.

Tri breze su podijelili na tri političke partije. Onu prvu odozdo su nanijetili/namijenili BS-u, drugu DPS-u, a malo dalje iznad, treću su namijenili SDP-u. Godinama nakon toga su ih zalijevali i izvodili šale na račun toga koja breza bolje napreduje, u želji da simbolično predstave napredovanje političkih partija.

“Vidi ove DPS-ovske kako je buknula da raste”…”Bože, kako se ova BS-a razgranala”…”Ova SDP-a u krošnja sporo napreduje, ali je zato u korijenu jaka”….

Danima i godinama su se mogle čuti ovakve i slične šale kada bi se akteri susreli pored svojih “miljenica”. Kako je vrijeme odmicalo, a Petnjica se razvijala, sudbina one SDP-ovske breze je bila zapečaćena. Morala je da se ukloni. I to je bio momenat kada bi druge dvije, zajedljivo, zapjevale dobro poznatu pjesmu “Što si, sestro mila, svehla tako rano”?

Tako ostaše samo njih dvije, DPS-ovska i BS-ovska. Nastavile da rastu, da se razvijaju, što je opet bilo i povod i prilika za zbijanje šala.

“SDP-ovsku smo prebrinuli, šta ćemo sa ovom DPS-ovskom, da joj vr’ o'kinemo, krenula je nešto naglo da raste”, između ostalog bi govorila ona donja, BS-ovska breza, na šta bi DPS-ovska breza šeretski zapjevala svoju verziju pjesme “Plači, brezo b'jela, i ti si sa mnom”, a bilo je momenata kada bi  nadmeno odgovor davala u pjesmi “Rasti, rasti, bela rado, još si mala”.

Bilo je tu i onih momenata kada bi akteri merkali brezu suprotnog političkog tabora i naglašavali kako je dobra za vilu za sijeno.

Ove godine, da li je to korona virus ili je rivalski niski udarac, BS breza još nije krenula sa vegetacijom, tačnije, sve indicije su da će da se osuši. Za razliku od nje, DPS-ovska lista, cvjeta, razvija se i raste. Evidentno je da su se oba tabora zabrinula sa BS-ovsku brezu. Pominje se okopavanje, zalijevanje, sve samo da ona opet krene da se razvija.

Razlog zašto fanovi DPS-a žele to BS brezi nijesmo saznali. Jedan od mogućih je i taj da bi se nestankom BS breze ugrozio opstanak i one DPS-a, pošto joj prijete da će da je pretvore u vile. Kada izvedemo rezime, SDP breza je relativno brzo uklonjena, BS breza, poslije izvjesnog vremena počela da se suši, a DPS je pustila duboko korijenje i raširila grane u svim pravcima. Ako je ne zadesi sudbina i postane alat za sijeno, osta ona još dugo, da pravi hladovinu u centru čaršije.

Slučajnost ili ne, rekli bismo da je preslikana sudbina političkih partija na lokalnom nivou. I na kraju, ne možemo a da ne pomenemo, da bude dana kada onu najveću i najrazvijeniju brezu svi prisvajaju. Svi bi htjeli nju, a gle čuda, a u čuda ne treba vjerovati, i na političkoj sceni je tako.

DENIS BOŽOVIĆ

NAJLJEPŠA KANCELARIJA U PETNJICI: RADNI PROSTOR KATASTRA KAO BOTANIČKA BAŠTA

0

Kada bi se birala najljepša kancelarija opštinskih i državnih ustanova, prostorija Uprave za nekretnine u Petnjici, ako ne na prvom mjestu, sigurno bi bila u top 5.

Naime, pored redovnih radnih obaveza i aktivnosti, zaposleni ove kancelarije su uspjeli da odvoje vrijeme i svoj radni prostor oplemene različitim vrstama saksijskog cvijeća.  Ovo je svojevrsni dokaz da se može spojiti posao i zadovoljstvo, kao i da ne mora da važi ustaljeno mišljenje da su sve kancelarije u znaku strogo poslovnog enterijera.

Kada klijent zakorači u prostorije Uprave za nekretnine, ne može se oteti utisku da se našao u nekoj mini botaničkoj bašti. Odmah na ulazu, osim osmijeha i dobrodošlice osoblja kancelarije, dočekaju ga različite vrste cvijeća, koje oplemenjuju ovaj prostor i čine ga još toplijim i gostoprimljivijim.

Evidentno je da zaposleni ulažu dosta ljubavi i truda u gajenje ovih biljaka, čineći svoj radni prostor veoma prijatnim ambijentom, kako za njih same, tako i za klijente koji dolaze da bi ispunili svoje obaveze u Upravi. Opšti utisak je teško opisati, jer sami ambijent djeluje veoma pozitivno na duh i osjećaj posjetioca i lako se da pomisliti, gledajući hortikokulturu ovih prostorija, da bi tu uspjelo čak i palmino drvo.

Kako smo nezvanično saznali, glavni “krivac” za botaničku kancelariju je službenik Ibro Rastoder.

Još jedan dokaz da se, uz malo truda, volje i osjećaja za lijepo, može oplemeniti svaki prostor, bez obzira na njegovu prvobitnu namjenu.

DENIS BOŽOVIĆ