POSTAVLJENE KUĆICE ZA PROMOCIJU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

0

Radnici preduzeća “Jela-komerc” iz Rožaja uveliko rade na postavljanju kiosk kućica na prostoru nekadašnje pijace

Kiosk kućice su namijenjene za potrebe poljoprivrednih proizvođača iz opštine Petnjica, za prodaju i promociju poljoprivrednih proizvoda kao što su med, mliječni proizvodi, proizvodi od mesa.

Petnjica će dobiti, kako je već najavljeno pet objekata koji će biti locarni na prostoru nekadašnjeg pijace.

Podsjetimo, loklana uprava u Petnjici sa opštinom Plav, u pratnerskom odnosu, aplicirali su za sredstva koja je opredijelila Vlada Norveške kroz projekat – Norveška za vas.

Vrijednost projekta iznosi  oko 50 hiljada eura, odnosno 25 hiljada eura biće investirano na području opštine Petnjica.

ENKO KORAĆ

RADNICI KOMUNALNOG PREDUZEĆA SANIRALI PUTEVE NA PONORU

0

Na zahtjev grupe građana sa Ponora, radnici Komunalnog preduzeća su u prethodnom peridou sanirali putni pravac od seoske škole do mjesta zvanog Metaljka u dužini od oko 500 metara, kao jedan dio kod Kožarskog groblja na pravcu prema Boru.

Komunlano preduzeće je ovu dionicu u potpunosti saniralo i osposobilo za neometano odvijanje saobraćaja.

“Na naš zahtjev ekipa lokalnog preduzeća iz Petnjice se bez oklijevanja uputila se put sela Ponor da nam pomogne, da naš život bude malo rahatniji, bar sto se tiče tih putnih pravaca. Na ruku nam je bilo jesenje zimsko lijepo vrijeme. Ovim putem želimo da iskažemo iskrenu zahvalnost opštini Petnjica, Komunalnom preduzeću i rukovodiocu ovih aktivnosti Irfanu Adroviću”, istakli su  mještani sela Ponor.

ENKO KORAĆ

FOTO PRIČA: POGLED SA HAMOVE KULE NA PETNJICU OKOVANU MAGLOM

0

Gusta magla je u prethodnim danima okovala centar Petnjice i tokom cijelog dana se ne povlači i tako sunčani zraci ne dopiru do užeg jezra opštine.

Na oko 1100 metara nadomorske visine, sunčevi zraci obasjavaju zidine Hamove kule već od ranih jutarnjih časova i tokom cijelog dana. Pogled sa Hamove kule dostiže i do Bjelasice.

Takodje sunčani zraci u toku dana obasjavaju Bihorske planine.

Mještani kažu da nijesu zapamtili da je magla na ovaj način i u ovoliko dugom vremenskom intervalu okovala centralni dio opštine.

Snijeg bi ranije pao i ona bi se povukla, dok to nije slučaj ove godine.

ENKO KORAĆ

OPŠTINA FINANSIRA PROJEKAT ZA VODOVOD ZA MZ MUROVAC, JAVOROVA I POROČE

0

U cilju rješavanja problema sa vodom za piće, mještani MZ Murovac, Javorova i Poroče formirali su režijski odbor kako bi riješili ovaj krucijalni problem za opstanak malobrojnog stanovništva na ovom području.

Tragajući za izvorištem i kvalitetnom vodom, došli su do rješenja da vodoizvorište bude sa područja MZ Kruščice jer zadovoljava kako tehničke tako i tehnološke uslove. Međutim, prema pouzdanim inforamcijama do kojih je došao portal radija, iskrsao je problem oko realizacije budućeg vodovoda jer  jedan dio mještana iz sela Kruščice osporava eksploataciju vodoizvorišta sa svog područja.

Prema našim saznanjima, petnjička lokalna uprava se uključila ne bi li se ovaj novonastali problem riješio. Kako saznaje portal radija, lokalna uprava je preuzela na sebe da finansira izradu projekta za vodovod.

U narednim danima, na portalu radija čitaoci mogu pratiti da li je došlo do rješavanja ovog problema koji bi značio da mještani ova tri planinska sela na području opštine Petnjica ne moraju vodu za piće da koriste iz bunara.

DENIS BOŽOVIĆ

I HLADNO VRIJEME ISPRAZNILO PETNJICU

0

Hladno vrijeme učinilo je da pazarni dan u Petnjici bude bez mnogo građana.

Prodavač voća i povrća Adis Čoković iz Berana, koji već godinama ne odustaje i pored toga što je sve manja prodaja, da petkom Petnjičanima ponudi svježe plodove.

Na tezgi Adis ima paradajz koji košta 1.30 eur kilogram. Mandarinu koja se prodaje veoma dobro, 3 kg košta 2 eura. Klementina, 1 euro kilogram. Zatim kruška 1.50, nar 1.50 kilogram. Banana veoma aktuelna 1 euro kilogram, spanać je prošle sedmice bio 1.5 sad je 2eura. Pasulj 2.5 eura prošlogodišnji. Brašno domaće 1.5 eur kilogram, jabuka 0.70 centi.
Adis uponudi ima krompir,  japansku jabuku, suva smokva, suva šljiva, narandža, crni luk koji je 0.80 centi, bijeli luk 5 eura domaći.
Limun košta 1 euro. Paprika 1.50 kilogram cijena joj je skočila. Kupus 0.30, kilogram kestena 3 eura uvozni je i nema više domaćeg.

Trudimo se da uvijek održavamo svježinu i u ponudi imamo najkvalitetnije voće i povrće“, kazao je Adis Čoković.

STRANKA PRAVDE I POMIRENJA PETNJICA: OSNOVATI OPŠTINSKI STAMBENI FOND ZA IZGRADNJU STANOVA ZA MLADE

0

Stranka Pravde i Pomirenja odbor Petnjica(SPP) ce predložiti da se u budžetu opštine Petnjica za 2021. god i u narednim godinama nadje i stavka “stambeni fond”

Migracije stanovništva u Bihoru prestavljaja veliki problem kako za sadašnjost tako i za budućnost naše opštine.

Član opštinskog odbora SPP Petnjica Ermin Muratović nam je kazao da će SPP predlažiti lokalnoj samoupravi  da osnuje opštinski stambeni fond, kako bi se iz toga fonda igradili stambeni objekti (kompeksi) za mlade u Bihoru.

“Smatramo da ovakvim pristupom pomažemo  rešavanju problema mladim ljudima da brže dođu do svojeg doma i motivisat za povratak mladih ljudi koji su otišli iz Bihora. SPP se od samog svojeg formiranja pa i na poslednjim izborima kada je učestvovala pod imenom BDZ svom snagom zalaže ZA život u Bihoru, što će i u budućnosti raditi”, rekao je Muratović.

 

OSVRT DRAŠKA DOŠLJAKA NA MONOGRAFIJU KUD-A “BIHOR”

0

Povodom 40 godina postojanja KUD-a Bihor, nedavno je iz štampe izašla MONOGRAFIJA KUD-a  „BIHOR“ u izdanju Centra za kulturu Petnjica. Autori su dr Salija Adrović i Sinan Tiganj. Tim povodom, za portal radija, dao je osvrt prof. dr Draško Došljak.

Konsultanti pri pisanju ove knjige bili su: dr Osman Hadrović, Misin Ličina, Nihad Kršić, Reho Ramčilović, Rifat Ramčilović i Rešad Šabotić, recenzenti su: prof. dr Izet Šabotič, mr Sait Š. Šabotić i Safet Hadrović-Vrbički, lektorka  mr Dijana Tiganj, a dizajn korica potpisuje Alma Rastoder. Knjiga je štampana u bjelopoljskoj štampariji „Pegaz“ Zorana Loktionova.

Autori ove luksuzno opremljene i vrijedne knjige, dr Salija Adrović i Sinan Tiganj su istu koncipirali, pored predgovora i uvoda od 16 poglavlja, a to su: Osnovne karakteristike opštine Petnjica, Osnivanje KUD-a“Bihor“, Organi KUD-a, Članovi KUD-a, Nastupi KUD-a, Prihodi KUD-a, Priznanja koja je KUD „Bihor“ dobio, Priznanja koja je KUD „Bihor“ dao, Koreografije KUD-a, Repertoar nošnji KUD-a, Sjećanja bivših članova KUD-a, Riječ sadašnjih članova, Riječ bivšeg predsjednika KUD-a,  Riječ sadašnjeg predsjednika KUD-a, Drugi su rekli o KUD-u. Ovako koncipirana monografija daje cjelovit i pregledan uvid u 40-to godišnji rad ovog vrlo uspješnog kolektiva.

Preporučujući za štampu monogrfiju, recenzent prof. dr Izet Šabotić ističe: „Kulturno-umjetničko društvo ‘Bihor’  je najznačajnija kulturna ustanova Gornjeg Bihora. Više od 40 godina na najbolji mogući način promoviše kulturu, običaje i tradiciju ovog prostora. Iza KUD-a ‘Bihor’ je više stotina festivala, folklornih smotri i nastupa, kako na domaćoj, tako i na izvanbihorskoj kulturnoj sceni. KUD ‘Bihor’  je istinski misionar i ambasador Bihora, koji na originalan način baštini bihorsku kulturu i njeguje bihorski duh“, Drugi recenzent, mr Sait Š. Šabotić podvlači: Rukopis koji je prednama jasno nam daje do znanjada je u Petnjici za četiri decenije stasavala čitava plejada zaljubljenika u folklorne vrijednosti i da je upravo njihovim djelovanjem očuvana nit lokalne kulture na koju svaki Bihorac može biti ponosan. Uz predano zalaganje koreografa – Rešada Šabotića i Ibiša Kujevića, KUD ‘Bihor’ je uspio da iznjedri i tri kola: Zulino, Ličinsko i Babovo kolo, koja su autentičan izraz folklora Bihora. Ove tri igre su i specifičnost KUD-a ‘Bihor’, jer ih, za sada ne izvode članovi ni jednog drugog kulturno-umjetničkog društva“. Preporuku za štampu je dao i književnik Safet Hadrović Vrbički: „Kroz dosadašnje djelovanje KUD-a ‘Bihor’, kao njegovi aktivni članovi, prošlo je više generacija mladih iz Bihora, koji su svojim neposrednim učeščem u programima ovog društva, među sobom stvorili iskrena prijateljstva, i bili u prilici da kroz svoja gostovanja, u više zemalja svijeta zvanično prezentuju kulturu svog kraja i svog naroda, što je i osnovni smisao postojanja KUD-a ‘Bihor’, a što potvrđuje bogati sadržaj ove monografije“.

Na 450 stranica ove monografije ispisana je istorija folklora bihorskoga kraja. Igra koja je počela prije 40 godina  –  igra koja traje pokretom i zvukom. Sve je u sjećanju. Aktuelni predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović u autorskom tekstu povodom velikog jubileja Društva piše: „Naše najveće blago u kontekstu kulturnog nasljeđa nedvosmisleno je Kulturno-umjetničko društvo ‘Bihor’. Ono je sasvim sigurno proisteklo iz naroda i tradicionalnih običaja, ali dijelom imišljenja sa kulturama drugih naroda koji su boravili na ovom prostoru ili su u njegovoj neposrednoj blizini. Entuzijazam i oredjeljenje ljudi koji su rukovodili KUD-om od njegovog osnivanja do danas, kao i članova, jeste za veliko poštovanje i divljenje prvenstveno zbog učinjenog, odnosno sačuvanog, afirmisanog, unaprijeđenog i nadasve emancipovanog rada koji ovu sredinu i čitav naš bihorski kraj povezuje i predstavlja od dalje i bliže prošlosti do sadašnjeg momenta“.

Stranice ove monografije su i svjedočanstva lijepog kulturnog tkanja generacija inspirativnog bihorskog kraja. U kraju u kojem je i život igra, mnogi entuzijasti su razumjeli da je sve u pokretu i da je taj pokret pečat vremena. Mr Željko Rutović, sociolog kulture, na jednoj od stranice ove knjige sjećanja zapisuje:“Formiranoi utemeljeno na bazičnim vrijednostima kulture i običaja kraja koga reprezentuje KUD ‘Bihor’ pripada onim svjetionicima duha i tradicije dostojne pažnje, poštovanja i dužne kulture sjećanja. Prije faleke četiri decenije osnovano, ovo agilno i vrijedno društvo, povezalo je vremena, tradiciju i ljude. Obišao je ‘Bihor’ svijet i svijetu donio luču svjetlosti folklora i običajnih motiva kao dragocjene pokretne slike koja čuva riječi pjesme i igre zavičaja od zaborava. U svakoj od tih riječi i pokreta kraja čiji je dostojni reprezent prepoznaju se sudbe, duše, želje i nade, generacija prethodnika sa kojima gori iskra ovog ansambla. Koliko je samo KUD ‘Bihor’ dočarao meraka i derta rasprostranog u dalekim uspomenama bihorskog kraja, koliko je duša pjesma napojila, koliko je ljubavnih iskri ona razgorjela“?

Ibiš Kujević, posvećenik i znalac folklora svjedoči da je „Kulturno-umjetničko društvo ‘Bihor’ pravi dragulj opštine Petnjica i cijelog Bihora. To nije samo kulturna, već i vaspitno-obrazovna institucija kojom bi se ponosile i mnogo veće i razvijenije sredine“. Marijana Maja Dakić iz beranskog KUD-a „Duga“ je imala čast da sarađuje sa KUD-om BIHOR“, pa ističe: Postavljanje ove koreografije pada u vrijeme obnove crnogorske državnosti, pa je poziv da postavim ‘Splet igara iz Crne Gore’ upravo iz KUD-a ‘Bihor’, za mene bio potpuno prirodan. Zbog toga je postavljanje koreografije značakna činjenica u mojoj umjetničkoj biografiji. Raznolikost Crne Gore, kao njeno bogatstvo, živjelo je u Petnjici na jedan lijep način na svim probama“.

O KUD-u „Bihor“ u ovoj knjizi pišu i: Lazar Božović, dr Šemsudin Hadrović, Ruždija Kočan, Hamdija M. Rastoder, Rifat Husov Ličina, Predrag Šušić, Darko Jovović, prof. dr Hazim Bašić, Sahudin Kačar, kao i  Mirsad Rastoder koji znalački dijeli svoje razmišljanje: „Četiri decenije rada Kulturno-umjetničkog društva ‘Bihor’, možda za istoriografe i nije veliki period, ali je za Bihorce višeslojno važan. Prvenstveno što je natopljen emocijama, ljepotom, i snovima velikog broja mladih ljudi koji su utkali sebe u važnu instituciju kulture našeg Naroda i Opštine, ali i rekonstrukcije pamćenja. Kroz njihovu igru i pjesmu oživljeni su orjentiri kulturološke matrice koja je stoljećima ukrašavana i mukotrpno obnavljana“.

Monografija Kulturno-umjetničkog društva „Bihor“ Petnjica (1979-2019) je jedno veliko  zavičajno kolo, ono bihorsko, u kom zajedno, igrom i pjesmom, generacije ovoga Društva šalju poruke da ovo kolo nastavi svoju igru zavičajnu u narodnoj nošnji koja čuva mnoge tajne ovoga kraja. KUD „Bihor“ (Zavičajna dika  –  kako ga zove Mirsad Rastoder) je ostavio svoje lijepe tragove  bihorske tradicije. U ovoj monografiji, autori dr Salija Adrović i Sinan Tiganj su sačuvali svaki korak ovoga Društva, koje predstavlja instituciju od posebnoga značaja ne samo u petnjičkom kraju nego i u Crnoj Gori. Sačuvalo je ovo Društvo, svjedoči ova monografija, i radost i zavičajnu tugu bihorskoga kraja. Unosilo sa pozornica i podijuma radost u srca  posjetilaca, liječilo zavičajne tuge i prenosilo  stvaralačku energiju sa koljena na koljeno. Igra, pjesma i bihorska narodna nošnja našle su u KUD-u „Bihor“ svog najboljeg čuvara i zaštitnika. Entuzijazam je progovorio kroz koreografije, koncerte, probe – pokazavši da će ostati da živi i traje sve što je nicalo iz ljubavi. KUD „Bihor“ je nikao iz ljubavi, baš onako kako iz ljubavi i danas živi.

Autori monografije, dr Salija Adrović (prvi predsjednik Društva) i Sinan Tiganj (aktuelni predsjednik Društva)  su uložili stvaralačku energiju da četiri decenije rada i života „Bihora“ predstave na najbolji način. Zbog toga je ova knjiga i kapitalno djelo koje je sačuvalo u sjećanje entuzijazam generacija koje su pokazale da se u ovom kraju živjelo, igralo i pjevalo. Neko mudri  je davno rekao: „Sve vam igralo i pjevalo“! KUD „Bihor“ nastavlja svoju priču.

 

Prof. dr Draško Došljak

PLJAKIĆ: POSLA IMA ZA ONOG KO HOĆE DA RADI, KNJIŽARA JE POTREBNA PETNJICI

0

Na području opštine Petnjica postoji pet osnovnih škola i Srednja mješovita škola, a učenici školski pribor i udžbenike uglavnom kupuju u Beranama, iako ponešto mogu naći i u petnjičkim prodavnicama.

Almir Pljakić

Prema riječima Almira Moke Pljakića koji još 2014.godine u Petnjici otvorio knjižaru, pa nakon šest mjeseci bio prinuđen da je zatvori, takav posao je bio isplativ, ali zbog manjka radnika neodrživ.

„Sa finansijskog apsekta, moram istaći da se isplatilo i pored toga što sam kratko vrijemebio u tom poslu. Zbog obaveza na drugom poslu, nijesam mogao da se posvetim radu u knjižari, pa sam tražio radnika. Međutim, mogu da istaknem da pojedini Bihorci koji danas ponajviše kukaju i pričaju o nezaposlenosti, tada kada sam i ja nudio poslovni angažman, nijesu imali sluha i glatko su odbijali. Tačno da je danas teže vrijeme nego li prije šest godina, ali posla ima samo ko hoće da posvećeno radi. Mladi ljudi kao da su izgubili kreativnost i prepušteni stanju beznađa i misle da se samo odlaskom iz Bihora može zaraditi kora hljeba“, istakao je profesor fizičke kulture, Almir Pljakić za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

VIDEO I FOTO: DIVLJA DEPONIJA NA ULAZU U PETNJICU UGROŽAVA VOZAČE I ZDRAVLJE LJUDI

0

O divljoj deponiji u Gusarama portal radija je u više navrata pisao, međutim, stiče se utisak da što više ukazujemo na nesavjesno odlaganje otpada, uglavnom građevinskog, to građani intezivnije odlažu.

Skoro pa svakodnevno na ovoj lokaciji mogu se primijetiti nove gomile otpada koji je friško istovaren tik uz samu magistralu.

Istovareni šut i otpad, ne samo što ruže sliku na samom ulasku u Petnjicu već predstavlja i opasnost sa vozače kao i za zdravlje građane.

DENIS BOŽOVIĆ

HRONIKA PETNJICA – AGOVIĆ: POTPISAN UGOVOR ZA PROJEKTOVANJE PUTA OD PETNJICE DO LAGATORA

0

Nakon sprovedene procedure, petnjička lokalna uprava je potpisala ugovor sa projektanskom kućom “S2” za projektovanje puta od centra Petnjice do Lagatora u dužini 2.4km.

“Projektnim zadatkom je predviđeno da ova buduća saobraćajnica ima dvije kolovozne trake sa pratećom infrastrukturom. Vrijednost ugovora je blizu 20 hiljada eura. Ovo će biti prvi iskorak lokalne uprave za realizaciju našeg cilja a to je da se sa kvalitetnom saobraćajnicom povežemo sa pobratimskom opštinom Tutin. Ovo treba samo shvatiti kao početak realizacije naše namjere, želje i potrebe za ovom saobraćajnicom. Istina, realizacija ovog projekta će zathijevati i vremenski period kao i velika finansijska sredstva. Kako su zainteresovani i zvanični predstavnici opštine Tutin, realno je očekivati da ova inicijativa nije utopijska. Veoma dobro znamo šta bi to značilo za našu opštino za otvaranje velikog prostora koji se nalazi na potezu prema granici sa Srbijom. Tu su izvanredni poljoprivredni potencijali ali velika je mogućnost da se razvije i agroturizam. Učinićemo sve da sredstva tražimo na svim relevantnim adresama, od Vlade Crne Gore do EU fondova i nekih drugih donatorskih institucija”, istakao je predsjednik opštine, Samir Agović za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ