Proizvođači rasada iz Bijelog Polja su i jutros otvorili svoje tezge i izložili proizvode u Petnjici pa su svi zainteresovani građani rasad mogli kupiti i bez odlaska dalje.
Potražnja je velika s obzirom na to da se dosta građana Petnjice bavi povrtlarstvom. Podsjećamo, TIKA je i ove kao i prošle godine donirala određeni broj plastenika zainteresovanim proizvođačima kako bi sama proizvodnja ove vrste bila lakša i kvalitetnija.
S.A.
Jutros su učenici četvrtog i petog razreda petnjičke osnovne škole ,,Mahmut Adrović“ pošli na jednodnevnu ekskurziju do Biogradskog jezera uz pratnju svojih učitelja.
S obzirom na to da je školska godina na izmaku, oni su iskoristili priliku da svoje đake prošetaju poznatim crnogorskim nacionalnim parkom uz prijatno druženje.
S.A.
Sjutra će, iz štamparije “Merkator” u Bijelom Polju (Crna Gora), na put od 2 000 km krenuti 23. broj revije “BIHOR”. U nedjelju će, kako je planirano, biti na odredištu – prostorije ZK “Bihor” u Rumelanžu – Luksemburg.
Ovo je do saada najsadržajniji broj sa čak dva vrlo obimna intervjua: o mnogim zanimljivim temama govore prof. dr Azem Kožar i Branka Bogavac porijeklom iz Bihora (selo Bor), a koja skoro šezdeset godina živi i piše u Parizu. T…u je tematski tekst o bihorskom brendu – Bihorski ćilim, te tekst mr. Hanife Halilović – Krasnić povodom sto godina od rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara, i još niz zanimljivih tekstova iz Luksemburga, Crne Gore, BiH…
U uvodnom tekstu moja malenkost se bavila vodom i čudom zvanim Uvoz vode u najvodnije dvije države na Balkanu Crnu Goru i BiH.
Veliki broj tiraža je već rasprodan prije dolaska broja, ali će, nadamo se, biti dovoljno i za sve zainteresovane koji nisu stigli da naruče broj.
Tiraž: 1 000 primjeraka na 64 strane.
Od ponedjeljka je na raspolaganju na poznatim prodajnim mjestima u Luksemburgu.
Čitajte reviju “Bihor”, neko reče – Zdravo je!
Dobro nam došla ljepotice!
Glavni i odgovorni urednik revije Bihor –
Faiz Softić
U okviru jutarnjeg programa Radija Petnijca, danas 10:15, gosti u studiju Radija Petnjica su vlasnik fabrike iz turskog grada Denizlija, Ismail Arslan, izvršni direktor SimonVojages Mehmed Meša Adrović i predsjednik opštine Samir Agović. Povod je otvaranje fabrike peškira na Boru.
Ismail je za portal Radija Petnjica kazao da je obišao sve države Balkana u potrazi za poslovnim partnerom za otvaranje fabrike ovakvog tipa.
„Moja odluka da se otvori fabrika u ovom regionu jeste potreba da se približimo tržištu zapadne Evrope. Stoga sam sa gospodinom Adrović relativno brzo sklopili sporazum na partnerskoj osnovi i osnovali firmu EURO BOR”, rekao je Ismail za Radio Petnjicu.
Predjednik opštine Rumelanž, Luksemburg Henri Haine pozvao je sve sugrađane tog grada pa i one porijeklom iz Crne Gore koji nijesu upisani, da dođu i upišu se na izborne liste. On je poručio da upis traje do 13. Jula 2017. te je dovoljno samo doći na šalter opštine u toku radnog vremena sa ličnom ispravom. Podsjetio je da će opština Rumelanž biti otvorena u subotu 1. jula 2017. za sve one koji se zbog obaveza ne mogu upisati u toku sedmice.
Lokalni izbori u Luksemburgu održavaju se 8. oktobra ove godine.
“To je veoma važan termin za sve građanje Luksemburga bilo koje nacionalnosti oni bili. Podsjećam vas da od 2004. svi punojetni gradjani sa prebivalištem na teritoriji Luksemburga i minimalnim boravkom od 5 godina imaju parvo glasa na lokalnim izborima”, poručio je haine.
Na zadnjim izborima iz 2011 godine, samo 17% stranaca je izašlo na izbore i iskoristilo svoje gradjansko parvo, od čega 25% iz Crne Gore.
To je vrlo mali broj kada uzmemo u obzir da trenutno 48% stanovništva Luksemburga ima strano državljanstvo. U Rumelanžu je slika gotovo ista sa od prilike oko 46%.
Zbog radova na izgradnji mosta u Gusarama građani Petnjice kao i oni koji su poslom vezani za ovaj kraj, su prinuđeni da putuju alternativnim putnim pravcima Petnjica – Bioče, Stenice – Trpeško brdo – Petnjica i Podvade – Laze – Petnjica.
Međutim, ovih dana smo mogli vidjeti profesore i nastavnike srednje i osnovne petnjičke škole kako presijedaju. Jednim prevoznim sredstvom dolaze do mosta u Gusarama a na drugoj strani ih sačeka drugo te na taj način uredno i na vrijeme stižu do radnih mjesta.
SELMA ADROVIĆ
Lokalna samouprava je i ove godine kroz agrobudžet izdvojila sredstva kako bi pomogla poljoprivrednim proizvođačima u nabavci solarnih panela.
,,Za ovaj projekat se prijavilo trinaest poljoprivrednih proizvođa i svi oni zadovoljavaju uslove tako da će se ubrzo otpočeti procedura nabavke trinaest solarnih panela. Ova aktivnost je nastavak prošlogodišnje akcije i ako bude potrebe sprovest ćemo je i naredne, a sve u cilju pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima u dobijanju električne energije jer dobro znamo kako je teško kada se nalazite na udaljenom mjestu a nemate mogućnosti čak ni da dopunite telefonsku bateriju”, rekao je Agović.
Agović je za naš portal rekao i to da je opština preuzela obavezu da za nabavku solarnih panela obezbijedi 70 odsto troškova, dok će poljoprivredni proizvođači imati učešće od 30 posto.
,,Na ovaj način pokazujemo brigu o našim poljoprivrednim proizvođačima kao i razumijevanje za otežane uslove života i rada kada se nalaze na katunima. Pomoć ćemo im pružiti i u oblasti putne infrastrukture gdje planiramo sanaciju svih puteva koji vode do katuna”, zaključio je Agović.
SELMA ADROVIĆ
U okviru svojih aktivnosti udruženje ZK “Bihor” iz Luksemburga tradicionalno organizuje posjetu najboljih đaka završnih razreda devet osnovnih škola sa podrucja Bihora Luksemburgu. Ove godine, u okviru ove posjete, 7. juna posjetili smo sa našim gostima i rudnik-muzej u luksemburškom gradu Rumelanžu. Vidjeli smo, zapravo, kako je i odakle nastajala jedna od najbogatijih i najuređenijih zemalja na planeti.
Tačno u 11h, turistički vozić sa našim đacima, njihovim nastavnicima i sa nekoliko aktivista udruženja – ušao je duboko ispod površine zemlje gdje su se nalazile iskopine željezne rude koje su već trideset godina pretvorene u muzej. Imalo se šta vidjeti i čuti od našeg ljubaznog vodiča koji je vrlo detaljno govorio o radu i životu rudara pod zemljom.
Istorijat rudarstva u Luksemburgu trajao je punih 110 godina. U Tom periodu poginulo je 1480 rudara. U početku je svake nedjelje u prosjeku ginuo jedan rudar. Prosjek života rudara bio je 50 godina. Zbog teških uslova rada – razbolijevali su se i rano umirali.
No, zemlja se izvukla iz siromaštva…
Njeni građani više nisu morali iseljavati prema Argentini i drugim zemljama Južne Amerike – u utrobi vlastite zemlje našli su koru hljeba.
Vlasnik rudnika, negdje sedamdesetih godina prošloga vijeka, kupio je i prvu kompjuterizovanu mašinu za kopanje rude, ali su je koristili samo 3 minute; zbog velike vlažnosti zraka pod zemljom – završila je svoj radni vijek prije negoli je i počela.. Ostala je kao muzejski eksponat u utrobi zemlje luksemburške.
Gosti, najbolji đaci bili su:
Ermina Agović OŠ „25 maj“ Vrbica; Meldina Zverotić OŠ „9. Maj“ Tucanje; Samira Sijarić OŠ „Šukrija Međedović“ Godijevo; Mirjana Drobnjak OŠ „Rifat Burdžović Tršo“ Lozna; Ilha Adrović OŠ „Milomir Đalović“ Sušica; Amer Mušović OŠ „21.maj“ Goduša; Kenan Muratović OŠ „Mahmut Adrović“ Petnjica; Leon Hodžić OŠ „15.maj“ Trpezi; Emrah Rastoder OŠ „Savin Bor“, Savin Bor, te njihovi nastavnici – Alisa Muratović iz OŠ “Šukrija Međedović” Godijevo i prof. Nihad Kršić iz OŠ “Mahmut Adrović” Petnjica.
Jučer su se autobusom prevozne kompanije “Euro-Šuntić” djeca vratila u svoj zavičaj, gdje će, nadamo se, imati šta pričati o posjeti Luksemburgu, jer, osim posjete muzeju rudniku djeca su obišla još mnoge kulturno istorijske spomenike i druge znamenitosti ove države.
Vrijeme od tri dana bilo je isuviše kratko da bi se sve vidjelo, ali jeste ono najvažnije.
Jučer, na ispračaju gostiju iz Bihora, bilo je i suza, jer su se djeca tokom tri dana družila i stekla mnoga poznanstva sa svojim vršnjacima, djecom doseljenika iz Bihora u Luksemburg.
Ovo je postalo tradicija, od samog osnivanja ovoga udruženja 2009. godine, najbbolji đaci završnih razreda devet osnovnih škola sa područja Bihora dolaze u posjetu Luksemburgu. Tako će, nadamo se, biti i ubuduće.
F. S.
Selo Bor i opština Petnjica uskoro dobijaju fabriku za proizvodnju tekstilne konfekcije za potrebe ugostiteljskih objekat, motela, hotela…. Izvršni direktor SimonVojages Mehmed Meša Adrović, ovih dana na Boru je domaćin vlasniku fabrike iz turskog grada Denizlija, Ismail Arslan, koji sa svojom ekipom otpočeo montiranje mašina za proizvodnju ovih artikala.
Ismail je za portal Radija Petnjica kazao da je obišao sve države Balkana u potrazi za poslovnim partnerom za otvaranje fabrike ovakvog tipa.
„Pristup i ozbiljnost u poslu, preporučila je Mehmeda Mešu Adrovića da sklopimo posao. Osim toga, nigdje u regionu nijesu subvencije povoljne od strane države kao što je to u slučaju Crne Gore. Moja odluka da se otvori fabrika u ovom regionu jeste potreba da se približimo tržištu zapadne Evrope. Stoga sam sa godspodinom Adrović relativno brzo sklopili sporazum na partnerskoj osnovi i osnovali firmu EURO BOR. Trenutno montiramo mašine za proizvodnju peškira za potrebe hotela. A kasnije dolazi na red i ostale mašine. Najteže je obučit radnike da rade na tim mašinama, tako da kada taj dio posla obavimo, nakon toga je sve lakše“, kazao je Ismail Arslani za portal radija.
Buduća fabrika će upošljavati 30-tak radnika a ono što se očekuje to je da za nekih 60 tak dana otpočne sa radom računajući u to i vrijeme koje je potrebno za obuku radnika. Mehmed Meša Adrović je za portal radija kazao da su benifiti od ovakve fabrike nesagledivi.
„Ako znamo da će 30 radnika ovdje biti stalno upošljenih, dobiti priliku da rade i zarađuju na svojim kućnim pragovima, to znači da smo uspjeli da isto toliko porodica zadržimo u Bihor. Ovo znači STOP iseljavanju. Volim Bor, volim Petnjicu, volim Bihor i na svaki mogući način koristim priliku da kapital donesem u Bihor i u Crnu Goru. Prilikom zapošljavanja prednost će imati radnici sa zavoda i to sa područja Bihora. Ovo kažem samo zato što se već pročulo i počeo sam da dobijam pozive iz okruženja, Berana i Plava, od ljudi koji su izrazili želju da rade. Ne bih želio da dođemo u situaciju da moramo radnike da tražimo van naše opštine, to bi bilo poražavajuće za sve nas“, kazao je za portal Radija Petnica, Meša Adrović.
Njegov poslovni partner, Ismail Arslani dolazi iz grada koji je poznat u Evropi kao centar za proizvodnju tekstilne robe. Tamo već posjeduje fabriku koja zapošljava preko 200 radnika. Nakon što se obavi instalacija pristiglih mašina, iz Denizlija će pristići instruktori za obuku radnika bihorskog EURO BOR-a. Odmah nakoj tog dijela, na redu je postavljanje mašina za proizvodnju čaršava, stolnjaka, badel mantila i svega onog što je potrebno hotelijerstvu.
U okviru jutarnjeg programa Radija Petnijca, u petak, 9 juna u 10:15, gosti u studiju će gostovati Ismail Arslani i Mehmed Meša Adrović koji će nešto više reći o budućoj fabrici tekstilne robe na Boru.
DENIS BOŽOVIĆ
U prostorijama ZK-Bihor u Rumelange održana je promocija knjige “”Ključ” autora Mirsada Hadrovića.
O knjizi je govorio poznati kulturni stvaralac Faiz Softić dok se prisutnima u ime kluba obratio predsjednik Esko Halilović a moderator večeri bio je Raif Adrović. Faiz Softić u svom obraćanju istakao je važnost pisanja na našem jeziku i o našoj kulturi jer se na taj način čuva i jedno i drugo spomenuto.
Autor knjige na kraju skupa se zahvalio svim saradnicima koji su mu pomogli u toku pisanja svog prvog literarnog djela kao i prisutnima te večeri. Knjiga govori o opasnosti poroka kakav je alkohol. Naime u njoj se prikazalo propadanje jedne porodica zbog toga što se njen gazda odao alkoholu i na taj način počeo da vuče i sebe i svoju porodicu u ponor. Detaljnija dešavanja iz knjige ostavljamo budućim čitaocima da saznaju.
