U LUKSEMBURGU PROMOVISANA ZBIRKA PJESAMA REHA RAMČILOVIĆA

Radio Petnjica
-
0
U LUKSEMBURGU PROMOVISANA ZBIRKA PJESAMA REHA RAMČILOVIĆA

Zbirka pjesama “Petnjico, zašto?” Reha Ramčilovića promovisana je Luksemburgu 29.05.2018. prilikom posjete pozorišnog društva “Divan” ZK Bihor.

“Posjećenost je bila odlična. Veoma sam zadovoljan promocijom, ukratko sam rezimirao sadržaj ove zbirke i ona je veoma dobro prihvaćena kod posjetilaca. To su uglavnom ljudi iz Bihora koji su se obradovali još jednoj knjizi u kojoj se Bihor pominje i iskazali su veliko oduševljenje baš zbog motiva i tema o kojima sam pisao. Knjige koje sam imo sa sobom brzo su prošle”, kazao je Reho Ramčilović.

O promociji zbirke govorili su književnici Faiz Softić i Remzo Hajdarpašić.

Reho Ramčilović

“Najiskrenije se zahvaljujem gospodi koja je govorila o mojoj zbirci i koja je bila ogromna podrška prilikom promocije”, kazao je Ramčilović.

Pored promocije zbirke, u Rumelanžu je gostovalo i pozorišno društvo “Divan” iz Petnjice na poziv ZK Bihor i tako sklopljena još jača saradnja.

“Najiskrenije se zahvaljujem Zavičajnom klubu na toplom i iskrenom dočeku napeg društva. Predstavu smo odigrali 27.05.2018. godine i posječenost je bila odlična. Nagovijestili su da će nas u period koji predstoji ponovo pozvati i da će saradnja biti na većem nivou”, dodao je Ramčilović.

Književnik Faiz Softić:

„Ono što prvo upada u oči kod susreta sa novom knjigom – to je naslovnica. Kada je u pitanju ova knjiga Reha Ramčilovića, njen autor, se rukovodio lokalnim idiomom i sažimanja sa sredinom pa je i naslov prilagodio i svjesno otišao u leksičku nelogiku, te vokativ od imenice Petnjica završio sa o umjesto sa e, jer – to svi znamo, vokativ od višesložne rečenice kao što je Petnjica nije Petnjico, već Petnjice. Ali Reho, kao profesor književnosti, to namjerno čini, primičući knjigu onima kojima je namijenjena, ponajprije zavičaju. Imamo ovdje i vječitu čovjekovu zapitanost “Zašto” koje prati, zapravo, njegovo postojanje na ovome svijetu i na milione Zašto često ne postoji odgovor i zato naše bivstvovanje na ovom svijetu ima svoju draž i posebnu mistiku. Onoga dana kada odgovorimo na sva Zašto koja nas okružuju – život će biti totalno ne samo  nezanimljiv već i nebitan.

Ne mogu da se ne sjetim Šantića koji je u krajem devetnaestog i početkom dvadesetog  stoljeća na sličan način ali, naravno poetski rafiniranije, dizao glas do neba i u pjesmi „Ostajte ovdje“ namijenjenu svojim zemljacima i sunarodnicima Srbima koji su listom iz hercegovačkog krša bježali od neuslovnog života za Ameriku, pjevao: „Od majke svoje…“. Tako i Reho pokušava da svojim stihom dopre do posljednjeg nerva ljudi koji ga okružuju i koji svakodnevno odlaze u daleki svijet tražeći bolje. U svom obraćanju čitaocima on je lijepo kazao da mu je puno bitnija suština od forme, te su mnoge pjesme ostale stilski nedovršene, i dobro je da je on na to upozorio.
Čitajući ovu zbirku sjetio sam se mnogih običaja vezanih za selo i seoske radove, a u svemu, između čovjeka i prirode, između duhovnog i bukvalnog, između duhovnog i svjetovnog, postoji jaka veza, pa recimo, ne možemo napraviti rakiju od voća čim ga uberemo. Sve mora da ostoji nekada i mjesecima, da nadođe pa tek da se ispeče. Tako je i sa umjetnošću i ideja i građa zahtijevaju zrenje. Jednom je veliki jugoslovenski pjesnik Branko Miljković rekao Poeziju će pisati svi. I hoce. I pišu je. Neko zapiše ono što uzavri u njegovim nervima, a mnogi to ne ostave kao trag na papiru. Jednoga dana sve ono što smo pisali, sve ono što smo bilježili na ovaj ili onaj način doći će pred sud javnosti, doći će na red za često sito i mnogo toga će otići u zaborav, a biće srećan onaj autor ako od njegovog pisanja i zapisivanja preživi bar nešto. Nadam se da će od svega što je pisao i zapisivao Ramčilović nešto i preživjeti i ostati kao poruka i biljega jednog vremena, jednog kraja i jednog života ljudi kojima je bilo suđeno da se od malih nogu hvataju u koštac sa nemilosrdnim uslovima života i bježanja od njega samog.

Reho Ramčilović je tu – tu na izvoru dešavanja i kao poetski hroničar svojim pjesmama pokušava da dozove, da poruči, da ohrabri… No, koliko će u svemu uspjeti – ostaje da se vidi. Za Petnjicu, kojoj je izvisio pitanje Zašto, najbitnije je da ime ljude poput Reha Ramčilovića koji će pratiti i zapisivati ono što će nekada naši potomci čitati i pitati se i oni sami – Zašto, Zašto, Petnjice, Zašto, čovječe…?

ALDIJANA NOVALIĆ

OPŠTINA ORGANIZOVALA IFTAR ZA VJERNIKE

Radio Petnjica
-
8
OPŠTINA ORGANIZOVALA IFTAR ZA VJERNIKE

Opština je i ove godine na tradicionalan način organizovala iftar za vjernike. Iz Opštine su saopštili da je događaj veoma značajan sa aspekta poštovanja i uvažavanja svih naših različitosti, naše tradicije i spremnosti da poštujemo sve ono što je najsvjetlije kad je riječ o tradiciji i poštovanju tradicionalnih islamskih vrijednosti.

Efendija Husein Ramčilović, je zahvalio  lokalnoj upravi i odao priznanje predsjedniku što već tradicionalno organizuje Iftar za vrijeme Ramazana. I predstavnik Mešihata Islamske zajednice Džemail Dacić, je takođe zahvalio lokalnoj upravi što na ovaj način uvažava i cijeni svoje građane.

Predsjednik Opštine, Samir Agović je rekao da je lokalna uprava kao i svi zaposleni u njoj željeli su da budu svi zajedno kako bi pokazali da su zaista sa svojim narodom, da žele da čuvaju i poštuju tradiciju.

“Sa nama su večeras naši sugrađani iz Azana kojima posebno zahvaljujem što su sa nama i posebno ih pozdravljam i želim da i dalje budemo zajedno, i u Ramazanu i Bajramu, ali i za vrijeme Božića i Uskrsa jer, tako smo navikli ovdje u ovim krajevima. Ono što je posebna draž večeras jeste što smo svi zajedno, što pokazujemo suštinu i veličinu Ramazana i što na ovaj način želimo da sačuvamo ono što je najljepše, ono što je nanjbitnije kod svakog bića koje je bogojažljivo i milosrdno, a to je da poštuje druge, da uvažava druge, da čini dobra djela drugima i da vodi računa o onome šta će i kako će raditi na ovom dunjaluku”, rekao je Agović.

On je dodao da je najvažnije od svega činiti dobra djela, a jedno od tih djela je sinoćnji skup na kojem se okupio veliki broj ljudi, različitih obrazovanja i zanimanja i različitih uvjerenja.

“Ono što večeras želim posebno da istaknem jeste i činjenica da smo zajedničkom akcijom, stvorili lijep objekat i koristim priliku da zahvalim Zenu Rastoderu i njegovim ljudima, koji su nam pomogli da ovdje organizujemo iftar”, kazao je predsjednik Opštine.

On je poručio da svi prisutni nose lijepo sjećanje na ovo veče, i da svi pokažu da je Ramazan mjesec kada mogu svi biti bolji.

“Opština i IZ ovdje u Petnjici su jedno. I jedno i drugo su u službi građana. I jedno i drugo imaju obavezu da čine dobra djela. Tako će biti i dalje, i evo, kako kaže ef. Ramčilović ovo postaje tradicija i nastavićemo dalje da budemo zajedno ne samo u mjesecu Ramazanu, nego i kad god to treba. Opština je već pokazala da je sa Islamskom zajednicom, da je sa pravoslavnom zajednicom jer pomaže u infrastrukturi, u izradi vjerske infrastrukture i to će činiti i dalje. Smatramo da je svako ko je na ovim pozicijama na svetovnoj vlasti, treba prije svega i iznad svega da poštuje duhovne vlasti i svetinje svakoga naroda i svaki običaj da bude kao norma kao zakon za svaku lokalnu upravu”, rekao je u besjed na iftaru u Lovačkom domu predsjednik Opštine Samir Agović.

D.B.

 

SO PETNJICA: USVOJEN ZAVRŠNI RAČUN ZA 2017.

Radio Petnjica
-
0
SO PETNJICA: USVOJEN ZAVRŠNI RAČUN ZA 2017.

Odbornici loklanog parlamenta u Petnjici usvojili su “Predlog o usvajanju Završnog računa Opštine Petnjica za 2017. godinu”. Za je glasalo 18 odbornika, četiri je bilo protiv i jedan je bio uzdržan.

U uvodnim napomenama o Predlogu Završnog računa rečeno je da je rijetkost da jedna opština nema pozajmica i kredita, a ni primitaka od prodaje imovine, što je slučaj sa Petnjicom.

Odbornik Rifat Agović (BS) se nije složio sa rečenim a ni sa brojkama iz izvještaja, jer, kako je rekao, neprihvatljivo je da u izvještaju prihodi od humanih taksi iznose 0 eura, kao u slučaju za vađenje kamena.

“Lokalni prihodi iznose 100.000 eura, a za bruto zarade se izdvaja 270.000. Socijalne i jednokratne pomoći iznose 6.000 eura, a takođe izvršen je premještaj mjesnim zajednicama, gdje fali izvještaj”, zaključio je Agović.

Odbornica Zumreta Skenderović (DPS) je zatim pitala koliko je Rifat Agović, kao sekretar Komunalnog preduzeća naplatio sredstava, jer je rekao da sredstva iz Završnog izvještaja nijesu opravdana.

Predsjednik Opštine Samir Agović, je rekao da Opština radi transparentno u skladu sa Zakonom, te da prihvata neke sugestije  Rifata Agovića.

Odbornici su sa 23 glasa usvojili i “Predlog Odluke o komunalnom opremanju bespravnih objekata”. Protiv nije bio nijedan odbornik dok je jedan bio uzdržan.

Almir Muratović (SPP) je postavio pitanje šta je sa legalizacijom objekata koji su na opštinskoj zemlji.

Šabo Ćeman (DPS) se nio složio sa cijenama, po kojoj je prva zona 18 eura za kvadratni metar, druga zona 16 eura, treća zona osam eura i četri zona šest eura. Njegova sugestija je da se pravi razlika između stambenih i poslovnih objekata prilikom plaćanja, jer treba praviti razliku između objekata u kojima privređujemo i u kojima živimo i da o tome treba voditi računa kod obračunavanja kamate, na šta je dobio odgovor da kamata za stambene objekte iznosi 2,5%, a 5% kamate za sve ostale objekte.

Usvojen je i “Predlog Odluke o novčanoj naknadi za novorođeno dijete”.

Odbornik Albin Ćeman (DCG) je bio zadovoljan što je predlog Demokratske Crne Gore na dnevnom redu.

“Predložili smo da naknada za novorođenu djecu iznosi po 100 eura za šest mjeseci”, rekao je Ćeman.

Almir Muratović (SPP) je podržao predlog, jer se roditelji moraju nekako stimulisati.

“Mogla bi to da budu primanja od 50 eura po mjesecu dok dijete ne napuni jednu godinu, jer ste svakako prošle godine uštedjeli 300.000 eura pa ove godine ne štedite. Iznos od 100 eura jeste mali stimulans, ali da se ne brukamo, to je ono što se nosi na babine”, rekao je Muratović.

Nermina Muratović, u ime predlagača dodala je da je jučerašnja skupština bila promocija partija, a manje zastupanje javnih interesa.

“Negiram tvrdnje odbornika Ćemana da je ova Odluka urađena na njihovu inicijativu, već je inicijativu i predlog odluke pokrenula isključivo Kancelarija za mlade u Sekretarijatu za lokalnu upravu, Opštine Petnjica. Inače mislim da je stimulans od 100 eura najprihvatljiviji za našu opštinu, jer je ovaj iznos utvrđen u odnosu na rađene analize budžeta Opštine”, kazala je u svom izlaganju Nermina Muratović.

“Predlog Odluke o određivanju žirija za nagradu 4. avgust”, je usvojen jednoglasno i bez rasprave.

Osma tačka dnevnog reda bila je “Izbori i imenovanja”. Za ovaj predlog glasalo je 20 odbornika, tri su bila uzdržana, a protv nije bilo.

ALDIJANA NOVALIĆ

MURATOVIĆ: NIJESAM MISLIO DA PETNJICA NEMA DUP, NEGO DA NEMA PROSTORNI PLAN

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: NIJESAM MISLIO DA PETNJICA NEMA DUP, NEGO DA NEMA PROSTORNI PLAN

Odbornik BS u petnjičkom parlamentu Aldin Muratović je rekao da je danas tokom zasijedanja SO Petnjica predsjednik Mehmed Adrović u više navrata kršio Statut i Poslovnik Skupštine te da nije, kako kaže, imao priliku da ispravi sopstvenu grešku učinjenu prilikom izlaganja o Izvještaju o radu Predsjednika Opštine za 2017.godinu.

“Dugujem izvinjenje, jer mi se potkrala greška. Rekao sam da naša opština nema DETALJNI URBANISTIČKI PLAN (DUP), a zapravo sam mislio na to da opština Petnjica nema PROSTORNI PLAN. Moju grešku je iskoristio predsjednik opštine da me optuži da govorim neistine, ali ću mu ovom prilikom poručiti da je baš on poznat u tom lošem zanatu”, rekao je Muratović.

AGOVIĆ: MURATOVIĆ JE ODBORNIK OPŠTE PRAKSE; MURATOVIĆ: OVO JE IZVJEŠTAJ O NERADU

Radio Petnjica
-
1
AGOVIĆ: MURATOVIĆ JE ODBORNIK OPŠTE PRAKSE; MURATOVIĆ: OVO JE IZVJEŠTAJ O NERADU

Na sjednici SO Petnjica raspravljano je o “Izvještaju o radu Predsjednika Opštine Petnjica”.
Imet Latić je kazao da je izvještaj izuzetno sadržajan i da obuhvata sve oblasti i aktivnosti Opštine kao fundamentalne cjeline.

Erol Muratović je rakao da je Izvještaj sistematski i detaljno odrađen i osvrnuo se na najzanimljivije detalje koji se odnose na komunalni i infrastrukturni razvoj (Vodovod Murovsko vrelo, dio puta Berane – Podvade, započeto uređenje centra i sanacija Koraćkog potoka, osnovana samostalna Srednja mješovita škola). “Ako uporedimo investicije u Andrijevici, Plužinama ili Šavniku sa našim možemo reći da su daleko veće od pomenutih, a to prepoznaju ljudi sa strane”, kazao je Erol Muratović.

Sjednica SO Petnjica

Aldin Muratović (BS) je u više navrata rekao da predsjednik SO Mehmed Adrović krši poslovnik i Statut SO.
“Nastavljate da kršite poslovnik i Statut SO, ali to ste prosto vi i neka vam služi na čast. Izvještaj o radu predsjednika je loš kozmetički rad početnika. To je Izvještaj o neradu, a ključni problemi koji se prepoznaju u Petnjici nijesu ni pomenuti, od kojih izdvajam to što nemamo radnih mjesta u realnom sektoru, nemamo DUP za Petnjicu, za uže jezgro, sela nemaju vodu koja im se obećava u nedogled, što uutiče na iseljavanje. Ovi problemi su trebali da budu akcenat, a ne ono što se pominjali, o primanju državnih zvaničnika. Vi ste Latiću poznati kao kozmetičar i fino ste to pripremili Agoviću. Posebno ću sugerisati za 2017. godinu jer nijeste vi ulagali sredstva kao Opština već je to opridjelilo Ministarstvo”, dodao je Aldin Muratović.
Na Muratovićeve optužbe reagovao je Latić koji je rekao da je sa strane lako davati komentare, ali da treba i raditi.
“Kao čovjek koji radi u lokalnoj samoupravi mogu da kažem da niko nema magični štapić da riješi sve probleme i kada bi imali ne bi se moglo najbolje odrediti kako da ga upotrijebimo. Ova opšina ne postoji 50. godina da je mogla sve da izgradi, a za period koji posluje prevazišla je kapacitete koje ima. Lako je sjedeti sa strane i davati sugestije. I takođe, ne bih se obazirao na to što ste rekli da sam kozmetičar, jer me karakterišu naučne i stručne reference, a pozivam sve prisutne da čuvaju integritet ove ustanove”, odgovorio je Latić.

DUP Petnjica

I predsjednik Opštine, Samir Agović imao je komentar na izlaganje odbornika Muratovića.
“Vi morate imati ozbiljniji pristup, jer se ovdje ne radi o kozmetici već o tome kako ko doživljava i kako hoće da doživi Izvještaj. Vi Muratoviću nijeste upućeni i izgledate kao odbornik opšte prakse, Vaše neznanje je vama najveći problem, jer za sopstvenu Opštinu ne znate da imate DUP. Za Murovsko vrelo izdvojili smo 80.000 eura i to je pokrenuta priča sa mrtve tačke, jer su 2008. god samo započeti radovi, 2010. god urađena kaptaža.
Što se nas tiče nemamo mogićnosti da stvaramo radna mjesta u realnom sektoru, to nije tačno jer stvaramo uslove. Samo Javorova od zaseoka nema pitku vodu jer nemaju izvorište. Ovaj posao radim sa puno strasti i vi to ne uvažavate, jer je 2017. godina primjer ulaganja i uspjeha, dok vi to ne primjećujete. Ne govorim da je sve savršeno, ali zajednički težimo ka tome. Ovo je drugi put da sam u iskušenju da moram da dokazujem jer DUP postoji i rađene su izmjene i dopune 2014. godine. Učimo se političkoj kulturi, parlamentarizmu i tome da ne iznosimo neistine” izjavio je Agović.
Selvudi Šabotić je dodao da lično zna koliko je lokalna uprava uložila u vodvod, jer je član Odbora za vodovode.
Izvještaju o radu je usvojen sa 20 glasova, pet je bilo protiv dok je jedan odbornik bio uzdržan.

ALDIJANA NOVALIĆ

ODBORNIČKA PITANJA I ODGOVORI: O MUHOVIĆU NAKON ŽALBI I KAD BUDE SVE GOTOVO

Radio Petnjica
-
0
ODBORNIČKA PITANJA I ODGOVORI: O MUHOVIĆU NAKON ŽALBI I KAD BUDE SVE GOTOVO

Danas je održana peta redovna sjednica SO Petnjica u administrativnoj zgradi opštine na kojoj je prisustvovalo 27 odbornika, dok je četiri odbornika bilo odsutno. Prva tačka dnevnog reda su bila odbornička pitanja i odgovori.

Huremović Izudin (DPS) pitao je kada će početi sa radovima na putu Podvade – Kalače, na šta je dobio odgovor da je projektna dokumentacija u fazi izrade i da su za istu izdvojena sredstva.

Aldin Muratović (BS) je pitao kako planiraju da riješe učinjenu nepravdu Adnanu Muhoviću koji je, kako je rekao, nezakonito razriješen funkcije 17. marta. 2017. godine.

“Upravni sud je donio konačnu odluku, a na Opštini je da riješi problem”, kazao je Muratović.

Mehmed Adrović, predsjednik SO Petnjica i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović odgovorili da će se prema tom pitanju odrediti onda kada presuda bude pravosnažna te da će tada i poštovati. Međutim oni su najavili žalbu Vrhovnom sudu te da će iskoristiti sva pravna sredstva “čak do Strazbura”.

Isljam Ćeman (SD) pitao je kako to da taksi prevoznici koji nijesu registrovani u našoj opštini rade u Petnjici i hoće li Opština radititi na putu do Osnovne škole na Boru, jer je do te škole skoro nemoguće doći.

Samir Agović

“Definisano je ko može da vrši prevoz i kako može da prevozi, a to što drugi taxi prevozici prevoze vjerovatno je na inicijativu građana. Provjerićemo o kakvim prevoznicima je riječ, a u slučaju da prevoze zadatak je Komunalne službe da reaguje. Što se tiče puta do Osnovne škole na Boru postoji inicijativa da se pravi nova škola. Put je nepristupačan pa smo u razgovoru sa ambasadorom Slovenije zakljičili da bi trebalo kupiti novo zemljište, do kojeg je lakše doći. našli smo i zemljište za tu namjenu ali vlasnik nije bio zainteresovan da je proda”, rekao je Agović.

Almir Muratović je postavio pitanje da li Opštna planira da uredi parking prostor jer od toga bi Opština sigurno prihodovala i ostvarila benefite, na šta je dobio odgovor da će se uskoro urediti prostor i prilagoditi toj namjeni. Nakon sancije gradskih ulica dobiće se jednosmjerna ulica u Petnjici i riješiće se proble parkinga.

ALDIJANA NOVALIĆ

PETNJICA: ŠETNJA ZA KRAJ POHAĐANJA VRTIĆA

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: ŠETNJA ZA KRAJ POHAĐANJA VRTIĆA

Danas je u Petnjici za više od 30 mališana predškolskog uzrasta organizovana tradicionalna šetnja, čime je svečano ozvaničen kraj školovanja u vrtiću.

Mališani su prošetali ulicom od OŠ “Mahmud Adrović” do Centra za kulturu u Petnjici, odakle su se ponovo vratili do škole gdje je organizovano malo slavlje za njih.

„U saradnji sa roditeljima djece predškolskog uzrasta organizovali smo malu žurku za one koji danas završavaju pohađanje vrtića. Ovo je tradicionalna šetnja i meni je posebno drago da svake godine istu organizujem sa mališanima“, kazala je za portal Radija Petnjica vaspitačica u vrtiću u Petnjici Hajra Muratović.

ALDIJANA NOVALIĆ

O KNJIZI POEZIJE SELME HADROVIĆ – SCHAULS – S ONE DRUGE STRANE

Radio Petnjica
-
4
O KNJIZI POEZIJE SELME HADROVIĆ – SCHAULS – S ONE DRUGE STRANE

Selma Hadrović – Schauls, po vokaciji profesorica muzike, koja se intezivno bavi svojom profesijom, vrlo uspješno se ogleda i u stihu.
Ona je pjesnikinja onih najosjetljivijih vibracija, koja svoja iskustva, svoje životne sekvence – pakuje u stihove i tako postaje sigurnija da nije uzaludu traćeno proživljeno vrijeme, ma otkud bilo napadnuto raznim izazovima i natruhama današnje dekadencije.
A sve je iskustvo, baš sve. I sve je materija za umjetninu – od one mace koja tapka po sabahu (pjesma Nedjelja), do one srne koja preplašena drhti u njenoj bašti u strahu za svoje mladunče (pjesma Moja basna); a onda pjesnikinja spušta kapke preko svojih očiju da bi bolje vidjela, jer – kako kaže Ćamil Sijarić: „Oči nijesu privezane za tijelo, već za dušu.“
Tu sliku, možda prenesenu iz svojih briga za svojim djetetom koje je negdje daleko na studentskoj ekskurziji, želi da okameni u svom sjećanju i sačuva njenu nevinost. Koliko je god nešto stvarno u životu, toliko može biti i nestvarno, jer – pjesnička mašta nikada ne miruje…
Metamorfoza slika koje promiču pred njenim očima, postaje pjesma, koja se, bar se tako doima, sama napiše.
Puno je i mudrosti u ovom svesku pjesama Selme Hadrović – Schauls, a evo jedne iz pjesme Mudrost tišine:
… Ako želiš da te slijede – šuti.
Ovdje nam Selma ne ponavlja onu staru floskulu poznatu od antičkih vremena da je ćutanje zlato, već govori o vremenu koje živimo, gdje su ljudi svojim riječima zatrovali vazduh, vodu i zemlju, te se vrlo često mnogo više govori šutnjom, negoli izgovorenim riječima. Ta je ljudska govorancija i predosadila normalnom čovjeku. I nije ovdje riječ o didaktici, već o pukom dijalogu sa   samom sobom.
Neobičan je sistem slika, posve originalan u pjesničkom izražaju ove autorice: Pjenasti oblak, pa još zlatom presvučen; bijeg leptira kako bi spasio svoje šarenilo, ali – nespasivo je šarenilo leptira koji se svojim krilcima opire vjetru… I još bezbroj je sličnih slikovnih izražaja koji se provlače kroz ovaj rukopis.
Mostar, grad u kojem je rođena, prožima se onim svojim najtanahnijim osobenostima kroz Selminu poeziju, ali – imamo i antipod mostarske topline – svijet u koji joj je bilo suđeno da se utopi. I tu ona vješto varira između želja i stvarnosti; između onoga što je bila i što jeste… Vječita čežnja producira osjećanja koja prerastaju u stih. Možda čežnja, raznolika čežnja, i jeste glavni pokretač u poetskom, i uopšte umjetničkom stvaranju.
Ova poezija se doima i kao ispovijest:
„Prigrli me ova zemlja neke godine davne“ (Pjesma Luksemburg), inovirajući iz pjesme u pjesmu svoju imanenciju i poetski izraz, te premještajući se sa jedne pozicije osmatranja svijeta na drugu, ona uspijeva da nam ispriča ono što smo počesto i sami sebi htjeli reći, ali nam se, naprosto, nije dalo.

Da bi što bolje razumjeli psihologiju Selminog poetskog raazmišljanja –pozvaćemo se na pjesmu Jel’ ti se ikada desilo:

„Jel’ ti se ikada desilo da te progoni smisao?

Bože, gdje li nesta, do jučer je bila tu. A možda se samo skrila

da iznenadi kad se najmanje nadam…“

Ovdje bi se prije reklo da se govori o besmislu, ali ovakvim inverzivnim kazivanjem – čitaoc se pita šta je zapravo smisao života i da je, zapravo, besmisleno razmišljati o smislu. A u trećem stihu ove strofe priziva se nada – nada koja je održala ne pojedinca već cijelo čovječanstvo i mnoge civilizacije, jer se, gubljenjem nade, gubi i smisao i besmisao i čovjekovo bivstvovanje na ovom svijetu postaje upitno.

Pjesnikinja se u svojim pjesmama ne izruguje životu, ne čini ga morbidnijim nego što jeste, ne vrišti nad devijacijama života, već, vrlo često, kao djevojčica za cvjet'ćem – trči za onim ljepotama koje život nudi ili koje su se skrasile u njenoj mašti, u njenoj dubokoj intimi.
Ova stihozbirka, očito je, nije nastala u jednom dahu, nije nastala u kratkom vremenskom periodu, već kao bilješka poetskih refleksija dobrog dijela života i nema onu vrstu koherentnosti kakvu imaju knjige koje nastaju u kraćem vremenskom intrevalu, kada svaka pjesma ima boju i karakter vremena u kojem nastaje – ali to joj ni za trunku ne umanjuje vrijednost i estetski dojam.
Uporno mi se nameće – a ne znam zašto – misao, da Selma svoja jutra preslikava kroz plavi indigo i tvori u pjesmu. Ne znam zašto je to tako, i neka ostane neobjašnjeno… Možda kada sami doživimo da indigujemo svoje doživljaje – sjetićemo se njenog pjesničkog postupka i biće nam jasno.
Sve do tada uživajmo u poeziji Selme Hadrović – Schauls kroz čije stihove čujemo i čarobne zvuke njene klavijature.

U Luksemburgu 27. februara, 2017.
Faiz Softić

PLEMENITA MISIJA ZK “BIHOR” IZ LUKSEMBURGA

Radio Petnjica
-
1
PLEMENITA MISIJA ZK “BIHOR” IZ LUKSEMBURGA

Povodom posjete najboljih učenika škola sa područja Bihora Luksemburgu u organizaciji ZK BIhor, danas su gosti Radija Petnjica bili sekretar Zavičajnog kluba Bihor, Hamdija Rastoder, koordinatori na području Bihora, Enver Rastoder, Sabaheta Hasanagić, vođe grupe Mejra Vesković i Izet Adrović kao i tri učenika sa područja petnjičke opštine. Hamdija Rastoder je istakao ZK Bihor iz Luksemburga trenutno ima 209 člana i da je to, prema evidenciji, najveći broj članova od kada se osnovao.

“Ovo je aktivnost koja se realizuje sedmi put.  Radi se o učenicima iz pet škola iz Gornjeg Bihora i četri učenika sa prostora Donjeg Bihora. Ono što sada, nakon desetak godina postojanja, možemo da kažemo to je da je Zavičajni klub Bihor sada jedna takva institucija koja funkcioniše. U odboru imamo petnaest ljudi od kojih je četri bivša predsjednika kluba i funkcionišemo besprekorno. Ono što najbolje radimo, a što svima nama iz kluba daje posebno zadovoljstvo je ova aktivnost oko organizovanja ekskurzije za najbolje učenike sa našeg područja. Djeca ima priliku da u nekoliko dana obiđu i vide Evropu i vide ono što je najljepše”, istakao je Hamdija Rastoder.

On je rekao da ideja potekla od bivšeg predsjednika, a sadašnjeg blagajnika i jednog od suvlasnika Radija Petnjica Raifa Adrovića.

“Do sada to ide besprekorno. Imamo dva koordinatora u Petnjici i u opštini Bijelom Polju i moram da se pohvalim na izuzetnu saradnju sa njima kao i njihov angažman i posvećenost ovom poslu kao koordinatori”, istako je Hamdija Rastoder, i dodao da ova djeca i njihov odličan uspjeh treba da bude motivacija i drugoj djeci.

“Želim da se zahvalim autoprevozniku Euro-Šuntić koji u sve ove godine podržava akciju, sponzorima ove aktivnosti za ovu godinu Eru Muhović i Eku Duraković vlasnicima firme M.E.T, Sabahudinu i Saneli Rastoder sa svojim restoranom brze hrane CHEZ NOUS, Vahidu Adroviću vlasniku restorana na obali rijeke Mousel kao i Raifu Adroviću koji su bili sponzori za ovu godinu. Koristim priliku takođe da preporučuim čitanje Revije Bihor koju uređuje Faiz Softić. U pripremi je 27 broj. Sve radnje ljudi u klubu rade volonterski”, zaključio je Hamdija Rastoder.

“Ono što meni čini posebno zadovoljstvo to je prilika da se zahvalim ZK Bihor koji već sedam godina radi na ovakvoj ekskurziji za najbolje učenike iz Bihora. Ovo je jedna plemenita misija koja ima toliko pozitivnog u sebi da je zaista za svaku pohvalu. ZK Bihor svake godine, osim ove aktivnosti, ima puno ideja koje sprovode i realizuje a sve za dobro ovog našeg kraja. Već sedam godina sam koordinator i sve što je u mojoj moći bilo kako bih pružio pomoć i podršku kako za ovu akciju tako i za ostale koje organizuje ZK Bihor, ja pružam. Zaista mi je zadovoljstvo što sam u ovoj priči vezanoj za organizaciju odlaska najboljih učenika. Pored ZK Bihor, zahvalio bih se i profesorima vođama grupa ne samo za ovu godinu već i prethodnih godina kao i direktorima škola sa kojima imamo odlično saradnju”, kazao je Enver Eljo Rastoder, koordinator za sa područja Gornjeg Bihora. “Moja sugestija je bila ove godine da se najbolji učenik i Srednje mješovite škole uključi jer je jedina škola tog tipa na ovom terenu. Eto, to bi bio moj predlog”, kazao je Enver Rastoder.

Sabaheta Hasanagić, koordinator za područje osnovnih škola sa područja Donjeg Bihora, istakla je da su ih ljudi iz ZK Bihor dočekali kao svoje najrođenije.

“Od ove godine ja sam koordinator za Bijelo Polje, za škole Goduša, Lozna, Godijevo i Sušica. Aktivnost ZK Bihor je kod djece izazvala takmičarski duh i podstrek za ovim putovanjem. Djeca se bore da budu najbolja jer znaju das u njhovi drugovi išli i prenijeli im iskustva. U ime škole iz Lozne imam želim da se zahvalim članovima ZK Bihor na prelijepoj organizaciji koja zbližava našu djecu i djecu iz Luksemburga”, rekla je Hasanagić. .

Mejra Vesković kao jedan od vođa gupe je istakla zahvalnost ZK Bihor i rekla da su ti članovi pokazali o kakvim se veličinama radi.

“Hvala im za pažnji koju su ukazali i nama i našoj djeci. Mislila sam da ne postoji tako nešto. Njihova pažnja je posebna pažnja. Ti su ljudi bili u stanju da uzimaju bolovanja, da se odriču posla tih dana da bi dočekali i ugostili nas sa djecom. Ne vjerujem da je ijedan klub tako jak. Hvala im što su nam pokazali ljepote Luksemburga, ljepote Francuske a njihovu dušu otovrili kao i srca za nas. Posebno ću im da im kažem hvala što su vaspitali njihovu djecu, što su njihova djeca velika djeca. Ja sam možda imala pogrešno mišljenje da su ta njihova djeca razmažena, ali to su već ljudi i to dobri. Gdje god da smo se pojavili pa čak i u Palati prinčeva, stigao je znak da je tu naš čovjek, progovorio je našim jezikom kada je bila smjena straže i krišom je klimnuo glavom i pitao – jeste li vi iz Petnjice. To su bile radosti koje ne mogu zaboravit”, između ostalog je istakla Mejra Vesković.

“Ljude ne mogu zaboravit. Ne smijem ni jedno ime pomenut u strahu da nekog ne uvrijedim. Naša djeca su bila predivna djeca. Slušali, poštovali, družili i upoznali se. Ne znam kako ali, imam želju da sve te ljude jednom na neki način ugostimo. Kolika je pažnja ZK Bihor najbolje govori i to da su učenicima uručili poklone a nijesu zaboravili ni učenika koji nije mogao da pođe”, kazala je Mejra Vesković.

Izet Adrović, kao vođa grupe o svojim zapažanjima i boravku u Luksemburgu u organizaciji ZK Bihor, ima samo riječi pohvale.

“ U ZK sjede i rade ljudi velikog srca, nasmijanog lica, puni dobrote i ljepote. Sve to smo dobro osjetili prilikom boravka kod njih. Učinili su sve da naš boravak bude što ljepši i ugodniji. Oni su nam omogućili da posjetimo jedan od najvećih zoloških parkova u Francuskoj, što je za djecu bila prava atrakcija i doživljaj”, istako je između ostalog Izet Adrović.

“Korisim priliku da u ime svoje i u ime djece, najsrdačnije se zahvalim ZK Bihor i tim divnim ljudima iz kluba koji su nam tako lijepo sve priredili organizovali kako bi nam dani u Luksemburgu bili što ljepši i ugodniji”, zaključio je Izet Agović.

Zerina Spahić, Šaban Adrović i Erol Šabotić, učenici koji su imali priliku da posjete Luksemburg su puni pozitivnih utisaka i emocija. Osim znamenitosti koje su imali priliku da upoznaju, posebno su oduševljeni sa dočekom ljudi u čijoj su realizaciji i pošli u Luksemburg. Oni su istakli da je ovo bila prilika da upoznaju način života van granica Crne Gore, kao i to da ovo putovanje ne shvataju kao nagradu za uspješan trud u proteklih devet godina školovanja, već i kao obavezu da uspješno nastave školovanje.

DENIS BOŽOVIĆ

POSJETA KINI: LAKŠE JE KOD NAS RAZVITI ORGANSKU PROIZVODNJU NEGO U KINI

Radio Petnjica
-
0
POSJETA KINI: LAKŠE JE KOD NAS RAZVITI ORGANSKU PROIZVODNJU NEGO U KINI

U emisiji “Aldijana2“ gost u radiju Petnjica bio je Samir Agović, savjetnik u Agrobiznis centru u Petnjici, a povod je bila posjeta Kini, sa predstavnicima Ministarstva Crne Gore. Posjeta je organizovana u cilju sticanja dodatnih znanja i učestvovanja na naučnim seminarima o organskoj proizvodnji.

„ Seminar je trajao od 3 do 6. maja 2018 godine, a cilj seminara je da razmijenimo iskustva i da vidimo na kom smo nivou organske proizvodnje u odnosu na Kinu. Mogu reći da smo mi na veoma visokom nivou u oblasti razvoja organske proizvodnje u Crnoj Gori, dok je u Kini teže organizovati i kontrolisati proizvodnju zbog ogromne teritorije. Kod njih sve funkcioniše kako samo može da se poželi,, ali ne baš i organska proizvodnja zbog velike zagađenosti uslovljenom velikim brojem automobila“, kazao je Agović.

Pored naučnog seminara predstavnici Ministarstva Crne Gore, njih 19, uglavnoom iz Podgorice imali su mogućnosti da posjete razne znamenitosti Pekinga, kao i da vide dio iskustava pčelara.

„Pčelarstvo je u svim dijelovima svijeta isto, samo što neki imaju autohtone vrste, dok to u Kini nije moguće zbog klime. Kod njih se matice uvoze iz Italije. Zanimalo me kako organizuju i prodaju med. Za razliku od nas med je skup i prodaju ga samo na lokalnom tržištu. „Kada je riječ o organskoj proizvodnji, oni se trude da vještački dođu do proizvoda.  Kod njih sve funkcioniše u obliku staklenih bašti počev od povrtarstva do voćarstva“, dodao  je Agović.

ALDIJANA NOVALIĆ

1...544545546...864Stranica 545 of 864