Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović najavio je skori nastavak radova na sanaciji Koraćakog potoka, nakon što je opština finansirala i uradila novi projekat. Ranija tehnička dokumentacija ovog projekta nije bila usklađena sa izgradnjom mosta na rijeci Popča.
“Prihvatili smo inicijativu građana sa druge strane rijeke Popče i uradili novo projektno rješenje za završetak radova, koji se tiču regulacije toka Koraćkog potoka. Uprava javnih radova je raspisala javni poziv i vrlo brzo ćemo imati izvođače radova na terenu. Uprava javnih radova prihvatila je prihvatila da dodatno izdvoji sredstva za realizaciju projekta”, izjavio je predsjednik opštine SamirAgović.
Večeras (četvrtak 27. jun) u 20 časova u sali Medrese, Milješ/Tuzi, biće promovisana Monografija o Rastoderima-Kršićima-Nurkovićima- Medunjanima i grani Petrovića(Crmnica).
Rifat Rastoder
Monografija “KO SMO I OD KADA“ – inače, po mnogo čemu, je jedinstvena storija o genetičkom i društveno-istorijskom kodu bratsveničkih (po predanjima) plemena: Rastodera i Kršića iz Bihora, Nurkovića iz Rožaja, Medunjana iz Plava i grane Petrovića iz Crmnice.
Urednik i koautor monografije je Rifat Rastoder, a recezenti: prof.dr Azem Kožar i mr Sait Šabotić.
Na prezentaciji Monografije govoriće Amir Nurković, domaćin predstojećih rođačkih susreta u Rožajama i član redakcije, Rahim Rastoder, istoričar Sait Sabotić i autor.
Udruženje “Luksemburg Crna Gora” je i ove godine učestvovalo na tradicionalnom fudbalskom turniru, i to sa dvije ekipe. Ekipe su se voljom žrijeba sastale u četvrtfinalu, a pobjednik se čak plasirao u finale.
Ovo je veliki uspjeh Udruženja, ako uzmemo u obzir da je bilo 86 prijavljenih ekipa i da je ovo jedan od najvećih turnira ovog tipa u Evropi.
Selektor je bio HALIL AGOVIĆ, a treneri SAMIR RASTODER i NUNO SKENDEROVIĆ.
Već duži niz godina u luksemburškom gradu Rumelanžu, 23. juna, festivalom „SOMMERFEST“obilježava se početak ljeta.
Do prije tri godine bilo je to u organizaciji luksemburškog društva seniora „SAUERWISEN“, a onda im se, prije tri godine, kao organizator pridružio i ZK „Bihor“.
Tako je bilo i ove godine.
Zahvaljujući lijepom vremenu i želji za druženjem i upoznavanjem različitosti, ovaj festival na otvorenom – okupio je veliki broj posjetilaca koji su cijeli dan proveli uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.
Posebnu draž ovom festivalu dalo je KUD „Evropa“ iz Luksemburga, sastavljeno mahom od djece doseljenika iz Crne Gore i Sandžaka. Ovom skupu prisustvovala je i delegacija Ambasade Crne Gore u Briselu na čelu sa Ambasadorom Vladimirom Radulovićem, koji je, istoga dana, bio gost na proslavi dana državnosti Luksemburga.
Kako god da se uzme ovih dana je, u opštini Rumelanže, s ponosom izgovarano ime Crne Gore, jer su se i na međunarodnom festivalu muzike, kroz ZK Bihor, predstavili doseljenici iz Crne Gore, a nastupio je i estradni umjetnik, pjevač i šoumen Eka Duraković. – Ova publika je rekla sve. Okupljeni na ovom prostoru, kako danas ovdje, tako i prethodna dva dana ispred zgrade opštine, pokazali su da su zajedničke proslave najbolji način da se ljudi upoznaju i da upoznaju različitost kultura. Mi smo tu da pokažemo svoju punu privrženost integraciji u luksemburško društvo, i svojim primjerom pokazujemo kako se čuva vlastiti identitet i vlastia kultura – naglasio je predsjednik UO ZK „Bihor“ dipl. Ing. Esko Halilović.
Juče se u svijetu, u više od 460 gradova slavio Svjetski dan muzike. Tim povodom su za portal radija Petnjica govorili mladi Petnjičani: Sejo Skenderović, Elvir Hodžić i Ajla Rastoder, koji se bave muzikom i žive muziku.
Ideja o Svjetskom danu muzike nastala je 1976. u Francuskoj. 1982. godine francuski ministar kulture, Jack Lang, je podržao tu ideju pa je 21. juna te godine održan koncert ( festival muzike ) u Parizu. Od tada pa sve do danas, više od 460 gradova i 110 zemalja slave najduži dan u godini i početak ljeta pod nazivom Dan muzike ili festival muzike.
Sejo Skenderović
,,To su inače besplatni koncerti amaterskih i poznatih muzičara. Predlažem da to i kod nas zaživi, da svi koji misle da imaju talenat, mogu to da pokažu. Trudiću se da sledeće godine organizujemo i u Petnjici jedan takav festival. Ja se bavim muzikom od svoje osme godine i sviram harmoniku i klavijature. Savjetujem svima koji vole da pjevaju ili da sviraju neki instrument da ne zapostavljaju to. Jer taj talenat nema svako. Zato treba da traže znanje i da usavršavaju svoj talenat. Ja mislim da kod nas ima mnogo talenata ali nam fali neka muzička sekcija, časovi pjevanja ili sviranja nekih instrumenata”, kaže Skenderović.
Mladi muzičar, poznat u Petnjici ali i širom Petnjice i Crne Gore, je opisao kako on vidi, sluša i doživljava muziku.
,,Volim svaku vrstu muzike, sve žanrove. Pa čak i onu koja je na nekom jeziku koji ne razumijem. Jer uvijek se nađe nesto zanimljivo. Kada je u pitanju naša muzika, volim zabavnu, pop/rock, izvornu, narodnu. Na nastupima inače sviramo najviše narodnu muziku jer je kod nas ta muzika najviše zastupljena. Naravno, sviram i zabavnu muziku. Od početka mog bavljenja muzikom se promijenilo mnogo toga. Kada se 17 godina družiš sa jednim instrumentom, onda taj instrument postane dio tebe. Slušajući razne muzičare, vježbajući danima razne kompozicije dobiješ ideju da napraviš neku svoju kompoziciju, neku svoju muziku. Pored toga, uvijek si okružen ljudima, upoznaješ ljude i stičeš nova prijateljstva. Danas postoji mnogo muzičara i pjevača. Danas svi mogu da urade pjesmu ali uglavnom su to pjesme kratkog vijeka, jer tekst koji pjevaju nema priču. Sve to stane u dvije rečenice koje se vrte i ponavljaju. Govorim o muzici koja se danas uglavnom sluša na Balkanu. Čast izuzecima koji imaju kvalitetne numere ali generalno je muzika krenula u nekom čudnom pravcu. Sve se svodi na elektronsku muziku i svaka pjesma je slična. Ja ću citirati jednu pjesmu i šta bi to trebalo da ima pjesma. Kada je pjevaš ili slušaš ispred sebe da imaš sliku ili film. Kada je tekst pjesme dobar nije potreban spot, kao što danas to rade. ,,Ja svakog dana proklinjem sebe, zašto te drugom prepustih lako, pjevao sam pjesme, nadao se boljem i bezbroj puta uz gitaru plakao”. To su riječi i to je emocija”, dodaje Skenderović.
Govoreći o idolima, ovaj mladi muzičar kaže da nema idole ali da svakako postoje muzičari koji ga inspirišu i koje cijeni.
,,Ima mnogo muzičara koje cijenim, od kojih učim, koje svakodnevno slušam. Ne bih ih nazvao idolima ali poštujem i volim to što rade. Pošto ipak najviše volim harmoniku pomenuo bih Aleksandra Sofranijevića, mladog i odličnog virtuoza na harmonici. Takođe, Ljubiša Pavković, Tomica Miljić i jos mnogi drugi. Što se tiče pjevača, volim da slušam Dina Merlina, Zdravka Čolića, Dženana Lončarevića i naravno, Šabana Šaulića” kazao je za portal radija Petnjica Sejo Skenderović.
Elvir Hodžić je još jedan mladi, talentovani Petnjičanin koji se već godinama “druži” sa harmonikom.
Elvir Hodžić
,,Za mene muzika predstavlja sve, ne bih mogao da zamislim život bez muzike. Muzikom se bavim od svoje osme godine. Volim sve muzičke pravce, mada bih izdvojio folk muziku kao omiljenu. Ona za mene predstavlja nešto posebno. Nekada mi muzika pomaže da pobjegnem od stvarnosti, opustim se i zaboravim na probleme” kaže Hodžić i dodaje da je muzika njegova najveća ljubav.
,,Od početka mog bavljenja muzikom se promijenilo dosta toga. Sada se osjećam ispunjenim i tu pronalazim sebe. Da bih se bavio muzikom najviše sam uticao ja i moja volja, a moja velika podrška je bio moj otac. Mladi danas najviše slušaju rep muziku, koja meni nije baš omiljena ali to je sve stvar ukusa i neka sluša svako ono što voli i u čemu uživa. Ja sviram harmoniku i to je moj omiljeni instrument. Završio sam i osnovnu muzičku školu, koju sam pohađao pet godina, gdje sam se muzički obrazovao i naučio da sviram harmoniku. Na kraju bih da poručim svima da rade ono što najviše vole i što ih čini srećnim kao što mene čini muzika” kazao je portal radija Petnjica Elvir Hodžić.
Ajla Rastoder
,,Iskreno, ne znam kako bih objasnila šta muzika meni predstavlja ali ako bih morala to riječima da opišem, to bi sigurno bio spas. Spas od nervoze, jer u mojim godinama, u pubertetu, nervoza je izgleda normalna. Ali naravno, pored nervoze od svega ostalog tmurnog u meni. Muzika je sastavni dio mene otkad znam za sebe. Čini mi se da sam prvo počela da igram pa onda da hodam. Tako da se svojih 17 godina bavim muzikom. Folklorom se bavim 12 i po godina. Samim tim, danas su muzika i folklor nešto posebno za mene, nešto bez čega ne mogu. Oduvijek sam voljela da pjevam ali da želim to i da pokažem ljudima primijetila sam prije dvije godine. To najbolje zna moje društvo koje “gnjavim” svakog dana sa svojim pjevušenjem. Kad je u pitanju vrsta muzike koju slušam, ne znam šta bih rekla. Kada bi neko vidio moju play listu, vjerovatno bi mislio da sam blesava. Ja ne slušam muziku eto da bih je slušala. Jednostavno, meni je muzika kao lijek i potreba, tako da sve zavisi od mog raspoloženja. Mnogo volim stranu muziku ali ponekad je neka narodna pjesma jedino što mi je potrebno da mi izmami osmjeh.Naravno, muzika je jedina stvar koja mi pomaže da pobjegnem i odem u svoj svijet. Tamo gdje je sve baš onako kako treba da bude” započinje svoju priču mlada Rastoder.
,,Kada se osvrnem na početak svoje “karijere” i uporedim sa ovim što sam sada mogu reći da se ništa posebno nije promijenilo. Jedino što, kako više odrastam, shvatam da su folklor i muzika najzaslužniji što znam kako pokrenuti radost u sebi i kako, koliko god imala godina, probuditi onu malu djevojčicu u sebi koja je u plavoj haljinici i sa crvenom ružom u kosi na svom prvom nastupu igrala na bini sa osmjehom. Moje sestre su takođe od malena bile u folkloru, tako da, gledajući njih kući kako vježbaju nove korake, dobila sam želju da i ja probam to, pa sam uz njih zavoljela folklor, muziku pa uz to i odrastam. Slušam skoro svaku vrstu muzike. Mislim da je malo pretjerano to što danas svi mogu biti pjevači i što današnja muzika na neki način i ne može da ti pusti suzu, ali svakako, muzika je muzika kakva god bila i nešto je što će uvijek biti sastavni dio svih nas. Nemam nekog pjevača kojeg gledam kao svog idola, ali pjevače koje volim da slušam su definitivno Ed Sheeran, Shawn Mendes, Camila Cabello, a od naših Marija Šerifovic, Aco Pejović, Željko Samardžić i ostali” priča svoju priču Ajla.
Ova mlada, vedra i razigrana Petnjičanka poručuje da za muziku nikada nije kasno.
,,Čula sam par puta da neki ljudi kažu kako vole da igraju ali je sada kasno da nauče, da im je žao što ne mogu da se izigraju ponekad, tako da želim da poručim da za to nikad nije kasno. Muzika i folklor prihvataju sve generacije, samo dodajte malo mašte i prepustite se ritmu” kazala je za naš portal Ajla Rastoder.
Kiša koja je padala na području Bihora, izaziva odrone na skoro pa svim putnim pravcima na području opštine. Posebno su ugroženi putni pravci prema planinskim mjesnim zajednicama gdje dolazi do pojave odrona.
“Ovih dana imamo dosta aktivnosti na seoskim lokalnim putevima. Istaći ću da je komunalno preduzeće dobilo nalog od nas i da ažurno radi na pojedinim putnim pravcima u MZ Vrševo, Tucanje, Johovice, Kalica, Bor, Savin Bori i jedan dio njihove aktivnosti je usmjeren ka sanaciji puteva koji vode ka katunima kao što je slučaj za katun Zverotića, Ajdarpašića, katun Rastodera na Pločniku, tako da ukupna akitvnost koja se realizuje ovih dana, dovodi do toga da ljudi imaju pristojne puteve do svojih gazdinstava. Iako nijesmo uspjeli da sve saniramo, nastavljamo sa istim intezitetom i vrlo je važno istaći da smo napravili prioritete tako da ćemo doći do svakog sela i svakog katuna. Sada imamo pojačanu mehanizaciju komunalnog preduzeća tako da se sada lakše dolazi do rješavanja urgentnih pitanja koji se tiču putne infrastrukture“, istakao je za portal radija, predsjednik opštine Samir Agović.
On je iskoristio priliku da se osvrne na dolazak mašina Bemax-a i nastavak radova na regionalnom putnom pravcu Podvade – Berane.
“Kako je najavljeno iz Direkcije za saobraćaj, Bemax je juče došao sa svojom mehanzacijom i očekujemo nastavak radova na putnom pravcu Podvade – Stenice – Polica. Informaciju koju smo dobili od izvođača radova jeste ta da će najprije raditi na uklanjanju odrona na potezu Podvade – Stenice, a zatim na izgradnji potpornih zidova, a u trećoj fazi će raditi na asfaltiranju pripremljenog dijela puta“, istakao je Agović.
Juče je u Petnjici, održana panel diskusija pod nazivom „Umrežavanje aktera ruralnog razvoja, ključ efektivnijeg ruralnog razvoja Limske doline“.
Ciljna grupa projekta su opštinski sekreterarijati/službe Limske doline, OCD sa ovog područja koji se bave pitanjima ruralnog razvoja kao i ljudi sa ruralnog područja a bave se poljoprivrednom ili seoskim turizmom, kao i polaznici škole preduzetništva.
„Današnji panel je jedan u nizu panel diskusija u okviru projekta umrežavanje lokalnih aktera ruralnog razvoja Limske doline. Ovaj panel je bio uspješan jer je okupio predstavnike medija, predstavnike preduzetnika sa ruralnih područja, predstavnike opštinskih službi kao i druge aktere ruralnog razvoja pa sve do predstavnika škola.
Na ovom smo panelu došli do određenih zaključaka i prijedloga kako bi došlo do umrežavanja, a time došli do pomaka u ruralnom razvoju ne samo na lokalnom nivou, već na prostoru čitave Limske doline. Kao što smo na panelu zaključili Limska dolina je dio sjeverne regije i ne želimo da razmišljamo lokalno već da izađemo iz tih lokalnih nivoa i da razmišljamo regionalno“, istakao je za portal radija Rafet Mulić, koordinator projekta.
Kompanija Bemax nastavila je radove na putnom pravcu Petnjica – Berane, kao što je to najavio portal radiopetnjica.me.
Kako saznaje portal radija, u toku sljedeće sedmice se očekuje intezviranje radova i postavljanje potpornih zidova. Jedan dio mašina je već na terenu, a drugi dio se očekuje u toku dana .
Ovih dana je ZK Bohor pristupio i predsjednik Komunističke partije grada Rumelanža u Luksemburgu Peiffer Jean-Pievre Edmond koji je oduševljen aktivnostima kluba i koji i sam želi da svojom aktivnošću pripomogne ovom udruženju, jednom od najpoznatijih u državi Luksemburg.
Pored toga što se nalazi na čelu Komunističke partije Rumelanža, gospodin Peiffer obnaša dužnost šefa za nekretnine u ovoj opštini.
Njegovo učlanjenje je obilježilo i skromno slavlje jednog broja članova ZK Bihor. Peiffer je obećao da će ovoga ljeta obavezno posjetiti Crnu Goru i da će se potruditi da jedan broj svojih prijatelja animira za učlanjenje u redove ZK Bihor.
