U toku mjeseca Ramazana ispaljivanje zvučnog signala iz topa kojim se obilježava prestanak perioda posta i početak iftara postao je tradicija u Bihoru
https://www.facebook.com/bkcs.petnjica/videos/270243867330752/?t=0
“Kao i prošle godine nastavljamo se oglašavanjem topovskim hicem za vrijeme iftara uz ezan, koje već prelazi u tradiciju koja se prekinuta, ali je ponovo oživjela”, kažu u Upravi Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak u Petnjici.
ENKO KORAĆ
Zasađujući tri breze na javnoj površini uz zgradu Centra za kulturu u Petnjici, akteri nisu ni slutili da će doskočice, koje su razmjenjivane tog dana, simbolično oslikati političku situaciju na lokalnom nivou.
U proljeće, 2008. godine, Petnjičanin koji je opčinjen ljepotom breze, donosi tri mlada stabla sa svog katuna, da ih zasadi u neposrednoj blizini svog radnog mjesta, pored zgrade Centra za kulturu. Okuplja malu, ali odabranu ekipu ljubitelja prirode i zelenih površina, a protivnika asfalta i betona. Karakteristično za tu malu grupu jeste to što su pripadali i bili simpatizeri različitih političkih subjekata. Dovoljan razlog da se prilikom iskopavanja rupa i sađenja breza šale na taj račun.
Tri breze su podijelili na tri političke partije. Onu prvu odozdo su nanijetili/namijenili BS-u, drugu DPS-u, a malo dalje iznad, treću su namijenili SDP-u. Godinama nakon toga su ih zalijevali i izvodili šale na račun toga koja breza bolje napreduje, u želji da simbolično predstave napredovanje političkih partija.
“Vidi ove DPS-ovske kako je buknula da raste”…”Bože, kako se ova BS-a razgranala”…”Ova SDP-a u krošnja sporo napreduje, ali je zato u korijenu jaka”….
Danima i godinama su se mogle čuti ovakve i slične šale kada bi se akteri susreli pored svojih “miljenica”. Kako je vrijeme odmicalo, a Petnjica se razvijala, sudbina one SDP-ovske breze je bila zapečaćena. Morala je da se ukloni. I to je bio momenat kada bi druge dvije, zajedljivo, zapjevale dobro poznatu pjesmu “Što si, sestro mila, svehla tako rano”?
Tako ostaše samo njih dvije, DPS-ovska i BS-ovska. Nastavile da rastu, da se razvijaju, što je opet bilo i povod i prilika za zbijanje šala.
“SDP-ovsku smo prebrinuli, šta ćemo sa ovom DPS-ovskom, da joj vr’ o'kinemo, krenula je nešto naglo da raste”, između ostalog bi govorila ona donja, BS-ovska breza, na šta bi DPS-ovska breza šeretski zapjevala svoju verziju pjesme “Plači, brezo b'jela, i ti si sa mnom”, a bilo je momenata kada bi nadmeno odgovor davala u pjesmi “Rasti, rasti, bela rado, još si mala”.
Bilo je tu i onih momenata kada bi akteri merkali brezu suprotnog političkog tabora i naglašavali kako je dobra za vilu za sijeno.
Ove godine, da li je to korona virus ili je rivalski niski udarac, BS breza još nije krenula sa vegetacijom, tačnije, sve indicije su da će da se osuši. Za razliku od nje, DPS-ovska lista, cvjeta, razvija se i raste. Evidentno je da su se oba tabora zabrinula sa BS-ovsku brezu. Pominje se okopavanje, zalijevanje, sve samo da ona opet krene da se razvija.
Razlog zašto fanovi DPS-a žele to BS brezi nijesmo saznali. Jedan od mogućih je i taj da bi se nestankom BS breze ugrozio opstanak i one DPS-a, pošto joj prijete da će da je pretvore u vile. Kada izvedemo rezime, SDP breza je relativno brzo uklonjena, BS breza, poslije izvjesnog vremena počela da se suši, a DPS je pustila duboko korijenje i raširila grane u svim pravcima. Ako je ne zadesi sudbina i postane alat za sijeno, osta ona još dugo, da pravi hladovinu u centru čaršije.
Slučajnost ili ne, rekli bismo da je preslikana sudbina političkih partija na lokalnom nivou. I na kraju, ne možemo a da ne pomenemo, da bude dana kada onu najveću i najrazvijeniju brezu svi prisvajaju. Svi bi htjeli nju, a gle čuda, a u čuda ne treba vjerovati, i na političkoj sceni je tako.
DENIS BOŽOVIĆ
Kada bi se birala najljepša kancelarija opštinskih i državnih ustanova, prostorija Uprave za nekretnine u Petnjici, ako ne na prvom mjestu, sigurno bi bila u top 5.
Naime, pored redovnih radnih obaveza i aktivnosti, zaposleni ove kancelarije su uspjeli da odvoje vrijeme i svoj radni prostor oplemene različitim vrstama saksijskog cvijeća. Ovo je svojevrsni dokaz da se može spojiti posao i zadovoljstvo, kao i da ne mora da važi ustaljeno mišljenje da su sve kancelarije u znaku strogo poslovnog enterijera.
Kada klijent zakorači u prostorije Uprave za nekretnine, ne može se oteti utisku da se našao u nekoj mini botaničkoj bašti. Odmah na ulazu, osim osmijeha i dobrodošlice osoblja kancelarije, dočekaju ga različite vrste cvijeća, koje oplemenjuju ovaj prostor i čine ga još toplijim i gostoprimljivijim.
Evidentno je da zaposleni ulažu dosta ljubavi i truda u gajenje ovih biljaka, čineći svoj radni prostor veoma prijatnim ambijentom, kako za njih same, tako i za klijente koji dolaze da bi ispunili svoje obaveze u Upravi. Opšti utisak je teško opisati, jer sami ambijent djeluje veoma pozitivno na duh i osjećaj posjetioca i lako se da pomisliti, gledajući hortikokulturu ovih prostorija, da bi tu uspjelo čak i palmino drvo.
Kako smo nezvanično saznali, glavni “krivac” za botaničku kancelariju je službenik Ibro Rastoder.
Još jedan dokaz da se, uz malo truda, volje i osjećaja za lijepo, može oplemeniti svaki prostor, bez obzira na njegovu prvobitnu namjenu.
DENIS BOŽOVIĆ
Situacija izazvana globalnom pandemijom COVID 19 je, kako nastavno osoblje, tako i studente na Fakultetu za turizam i hotelijersto Univerziteta Crne Gore natjerala na brzo reagovanje i prilogađavanje na trenutnu situaciju, sa ciljem da se zadrži dosadašnji kvalitet nastave, kaže predstavnik studenata ovog fakulteta Amar Rastoder.
“Nakon prve nedjelje koja nas je natjerala na novi, neprirodan način rada, većina profesora, saradnika uspjela je da na kvalitetan način započne prenošenje znanja, i mogu reći da se krećemo u dobrom pravcu. Tako se iz dana u dan, iz predavanja u predavanje kvalitet povećava”, rekao je student.
Pored svijesti da niti jedan oblik nastave ne može potpuno nadomjestiti živu komunikaciju između profesora u studenata, student smatra da je bitno istaći činjenicu da je sada više nego ikada stavljen akcenat na indiviualni rad, samostalno ostvarivanje novih znanja i ciljeva.
Osnovni izvor informacija, saopštava Amar, jeste zvanična veb stranica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, a veliku ulogu u informisanju studenata ima i mejl komunikacija između studenata predstavnika godina, smjerova, samih profesora, saradnika i uprave Fakulteta.
“Komunukacija se uglavnom odvija nesmetano i ažurno. Takođe jedan dio informisanja se vrši i putem onlajn platformi, u grupama koje su formirane sa studentima koji slušaju određeni predmet i predmetnim nastavnikom i saradnikom”, dodao je student.
Prema mišljenju studenata, Amar, kao najzahvalniji način održavanja nastave, navodi Zoom platformu.
“Ova platforma se u prethodnom periodu pokazala kao najpraktičnija čak i za održavanje zahtjevnih predavanja iz specifičnih predmetnih oblasti. Sama platforma nam nudi mnogo mogućnosti za kvalitetno i jednostavno održavanje nastave, kao i za samu komunikaciju između studenata, profesora i saradnika u nastavi, kako pojedinačno tako i u većim grupama”.
Student Amar kaže da je samoizolacija društvena obaveza i odgovornost. “Kako bi se sačuvalo zdravlje svih ljudi za predstojeći period, period kom se, svi radujemo, kako zbog uspješnog završetka studijske godine, tako i zbog turističke sezone kojoj se većina nas, kao i ja sam nada.”
“Svi znamo koliko je turizam kao privredna grana bitna za Crnu Goru. Bez obzira na sve, uvjeren sam da će sve mjere koje su blagovremeno sprovedene, zajednički rad, zalaganje svakog pojedinca nakon pandemije, doprinijeti pozitivnim rezultatima i u turizmu”, rekao je Amar.
Najveći dio slobodnog vremena student poklanja svom obrazovanju, doprinosu rada Studentskog vijeća FTH i organizacionih timovima stručnih konferencija čiji je član.
Svojim kolegama upućuje sljedeće riječi: “Kao prvo pozvao bih sve kolege da se strogo pridržavaju mjera NKT-a, da paze na svoje zdravlje, kao i zdravlje ljudi kojih ih okružuju. Da ostanu pozitivni, iskoriste slobodno vrijeme na najbolji mogući način”.
Mještani prigradskog naselja Plandište već dugo vremena se suočavaju sa velikim problemom za koji svi znaju, ali se malo o tome govori.
Put prema Beranama, u ovom dijelu Petnjice je ravan i bez krivina i predstavlja izazov za nesavjesne vozače koji često razvijaju brzine neprimjerene naseljenom mjestu.
Problem mještana, takođe predstavlja i nepostojanje trotoara, pa su pješaci životno ugroženi. Uz to, u ovom naselju nema ulične rasvjete.
Mještanin Plandišta Avdulah Muratović kaže za portal radija da je brzina nesavjesnih vozača veliki problem.
„Pored magistrale nemamo trotoar, nemamo uličnu rasvjetu, postoje izlazi za auta koji su veoma rizični, preko sto na sat se vozi. Djeca su pored puta, neko će da pogine zbog nebrige nadležnih, ne smijemo da izadjemo na put“, kaže Muratović.
„Dostaviću i snimke ako treba da se svi uvjere da imamo ozbiljan problem. Žalio sam se policiji, oni kažu da ne mogu ništa. Nemaju radara, nemaju auto, ljudi primaju plate… Za šta ih primaju niko ne zna. Oni bi trebali da čekaju u naselja, a ne u Gusarama i kod Doma.
Nekoliko puta sam išao u policiju i niko pažnju nije obratio, jer ako neko pogine, poslije će biti kasno. Neko morati snositi odgovornost“, govori Muratović.
U prethodnom periodu,bilo je nekoliko saobraćajnkih incidenata u kojima, srećom, niko nije stradao.
Muratović kaže da je njegov brat, koji je odbornik u lokalnom parlametu u ime Bošnjačke stranke, uputio zvaničan dopis komandiru Područne jedinice policije u Petnjici Alenu Kočanu povodom ovog problema i da zvaničnog odgovora nema već pola godine.
“Kazali su mi u policiji da su tražili od Ministrastva unutrašnjih poslova radar i auto i da oni neće da odobre, a da li je to istina, ne znam. Na kraju ćemo biti primorani da blokiramo saobraćaj”, kaže Muratović.
On je dodao da, osim brze vožnje, veliki problem je i upotreba neregistrovanih vozila.
„Išao sam i do Berana i žalio se zamjeniku policije za saobraćaj Božoviću i poslali su ljetos policiju. Za sat vremena ta patrola je napisala 40 kazni na Plandište“, zaključuje Avdulah Muratović.
ENKO KORAĆ
Radio Petnjica će, u saradnji i pod pokroviteljstvom Islamske zajednice u Crnoj Gori, u narednih mjesec dana emitovati “Ramazanski program”.
Realizovaćemo vjerski programa za vrijeme (jutarnjeg) sehura i (večernjeg) iftara.
U sklopu programa će biti islamska predavanja o mjesecu Ramazanu i drugim islamskim temama, takodje program će se sastojati od ezana i topa koji će označiti početak i kraj posta.
Predavači će biti profesori Medrese “Mehmed Fatih” iz Podgorice.
ENKO KORAĆ
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović čestitao je Ramazan svim vjernicima.
“Povodom dolaska najodabranijeg mjeseca kod muslimana Ramazana, upućujem iskrene čestitke svim našim gradjanima ovdje u Bihoru, Crnoj Gori i dijaspori.
Mjesec Ramazan je prilika da se osnaži duh, kada se misli upućuju prema drugima i kada se o drugima misli.
Ovaj Ramazan nažalost džamije neće imati svoje vjernik zbog pandemije korona virusa, ali se nadam da će naši vjernici biti još snažniji i još predaniji Bogu, i da će mjesec Ramazan provesti u dobrom zdravlju, rahatluku i sa dobrim mislima.
Mjesec Ramazan je takodje prilika kada jedni drugima opraštamo sve, kada jedni drugima ništa ne zamjeramo, kada jedni o drugima najbolje govorimo i najbolje želimo.
Mjesec u kome svi mi treba da pokažemo spremnost za humanost, dobrotu, plemenitost i da dodatno preispitamo sebe da li smo sve u životu učinili kako treba i da li činimo.
Vjerujem da će ovaj mjesec biti mjesec u kojima će svjetlost obasjati sve naše vjernike i da će ovaj mjesec Ramazana donijeti svima duševni mir, zadovoljstvo i blagostanje u svim našim domovima”, stoji u saopštenju predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića.
Povodom početka mjeseca Ramazana, predsjednik SO Petnjica, Mehmed Meša Adrović, uputio je iskrene čestitke svim Bihorcima, kako u Petnjici, tako i u dijaspori.
“Svim Bihorcima upućujem najiskrenije čestitke povodom početka mjeseca Ramazana. U mjesecu kada je počela objava Kurana, naše svete knjige, prilika je da njene humane vrijednosti ugradimo u nas same. Na taj način ćemo dobiti zdravog pojedinca, stabilnu porodicu i složnu zajednicu. A složna zajednica, temeljeći se na porukama Kurana, ima svijetlu i prosperitetnu budućnost. U to ime, dragi moji Bihorci, želim vam da iftar radosno dočekate sa svojim porodicama i da sreća vlada u vašim domovima. Želim vam da ovaj sveti mjesec donese svima nama mir, zdravlje, čiste misli i dobra djela i da ga ispostimo u duhu tradicije, u zdravlju i blagostanju, zajedno sa porodicama”, stoji u čestitki predsjednika SO, Mehmeda Meše Adrovića.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
U ime Bošnjačke stranke OO Petnjica i u svoje ime predsjednik OO BS Petnjica Adnan Muhović čestitao je nastupajući Ramazan vjernicima.
“Čestitam predstojeći mubarek mjesec Ramazan svim pripadnicima islama u Petnjici, Crnoj Gori i dijaspori. Želim da svete ramazanske dane dočekamo u miru, slozi i sveukupnom dobru i da sa Allahovom pomoći ispostimo Ramazan, mjesec blagostanja, mira i odricanja od svakodnevnih uzitaka u ime Gospodara. Vjerujem da će ramazanski dani i u najspecificnijim uslovima koji su pogodili čitav svijet, pozitivno uticati na našu snagu da izdržimo kao pojedinci, ali i kao cjelokupno društvo i da u zdravlju i rahatluku dočekamo Bajram. RAMAZAN SERIF MUBAREK OLSUN”. stoji u saopštenju koje potpisuje Adnan Muhović, predsjednik OO BS PT
Bihor je vjekovima bio mjesto u kojem se razvijalja poljoprivreda i gdje se zdravo živjelo. U posljednjih nekoliko godina broj onih koji su se vratili imanjima se uvećava. Politika Vlade Crne Gore i opštine je takođe na podsticanju onih koji žele da se bave poljoprivredom.
Na putnom pravcu od Gusara prema Bioči, kroz Lješnicu, svake godine sve je više uzoranih i posijanih njiva koje krase ovu plodnu dolinu pored rijeke Lješnice.
Na ovoj ravnici se uglavnom sadi krompir, luk, kupus, žitarice i sve ono što dobro uspijeva u Bihoru. Prema kazivanju mještana, veliki je broj onih koji su zakupili zemljište, a koji se bave većom proizvodnjom.
Vjerujemo da je potrebna i dodatna organizacija kako bi se dolina Lješnice još bolje iskoristila za poljoprivredu.
A prvi veliki vrtovi nastali su pored velikih rijeka, jer su se tu razvijale i prve velike civilizacije.
O tim vrtovima danas možemo govoriti samo na osnovu slika na zidovima pećina ili po sačuvanim natpisima.
Najstariji poznati vrtovi, uglavnom potiču iz istočnjačkih zemalja: Egipat, Vavilon, Medeja, Persija…
Imali su razvijene mreže kanala za navodnjavanje, pa su tako uspješno uzgajali voće, povrće, i žitarice za vrijeme sušnih perioda.
Tako stečena iskustva, kasnije koriste za gajenje vrtova koji su prisutni i danas.
ENKO KORAĆ
