Dio Petnjice ostao je bez vode jer su radnici koji rade na sanaciji Koraćkog potoka prekinuli dovodno crijevo.
“Nemam preciznu informaciju kada ćemo sanirati kvar, jer to isključivo zavisi od radnika koji rade na sanaciji, ali vjerujem da će biti vrlo brzo“, izjavio je za portal Radija Petnjica direktor Komunalnog preduzeća, Mithad Cikotić.
Petnjica je i juče na kratko ostajala bez vode.
ALDIJANA JAVOROVAC
Sado Agović iz Petnjice odrađuje sudsku kaznu za manji prekršaj tako što održava čistoću u užem jezgru Petnjice.
Ovog pedesetjednogodišnjeg čovjeka iz Gornje Vrbice ni narušeno zdravstveno stanje ne može da omete da obavi svoj dio obaveza i svoju dužnost. On odrađuje kaznu od 120 radnih časova društveno korisnog rada.
“Po kazni suda za prekršaj, izrazio sam želju da to odradim u Komunalnom preduzeću u Petnjici i da to bude za javni interes”, kazao je Sado Agović za portal Radija Petnjica.
Poslije razgovora u Ministarstvu u Podgorici na pitanje šta bi mogao da radi zbog multipla skleroze koju boluje, kazao je da bi volio da se pobrine o čistoći i da svojim radom doprinese makar malo.
U Crnoj Gori je, od sredine 2014. godine, kaznu rada u javnom interesu izvršilo 520 osoba.
U 65 predmeta kazna rada u javnom interesu zamijenjena kaznom zatvora jer su osuđenici odbili potpisivanje ugovora, ili nijesu izvršavali radne obaveze u skladu sa zakonom.
“Do sada je uspješno izvršeno 520 predmeta kazni rada u javnom interesu i odrađeno 79.408 sati društveno korisnog rada”, saopšteno je iz Ministartsva pravde.
Ministarstvo nema tačan podatak koliko je novca ušteđeno od sredine 2014. godine, kada je počeo da se primjenjuje Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu.
“Ali uzimajući prosječne troškove za jedan dan koji osuđeno lice provede u zatvoru, kao i vrijednosti radova koji su obavljeni kroz ovu kaznu dolazimo do podatka da je od 2014. godine ušteđeno oko 800 hiljada eura”, rekli su iz Ministarstva.
ALDIJANA NOVALIĆ
Nakon prvomajskih praznika, Petnjica je ponovo oživjela. Sve lokalne službe nastavile su sa radom u standardnom radnom terminu.
Jedan od sagovornika portala, Aldan Ramdedović, je rekao da je sa porodicom bio u Plavu i prvomajske praznike iskoristio za odmor u porodičnom okruženju.
Dio saogovornika prvomajske praznike su proveli u prirodi, van opštine Petnjica. Najčešće destinacije su Plavsko jezero, Biogradska gora, Durmitor. Ipak najviše je bilo nih koji su lijepo vrijeme za prvomajske praznike iskoristili za poslove na svojim imanjima, jer kako kažu, “za njih nikad nema odmora“.
ALDIJANA JAVOROVAC
Radnici firme “Fineko“ iz Bijelog Polja prvomajske praznike proveli su radno sanrajući Koraćki potok pored zgrade Opštine Petnjica.
Većim dijelom su poslovi odrađeni, ostao je još manji dio postavljanja cijevi i izlijevanja šahti za vodu, a praznik rada obilježili su velikim poslom jer im je cilj da ispune zacrtani plan završetka ovoga posla.
Zemlju, koja se stvorila kao višak prilikom iskopavanja potoka, prebacuju u Paljuh na imanje vlasnika koje je oštećeno u poplavama protekle dvije godine.
ALDIJANA NOVALIĆ
Od stvari koje su nekada ukrašavele kuću skoro svakog Bihorca, ostale su samo one koje se čuvaju da se ne zaborave i one koje bi mogle biti zanimljiva stvar u muzeju.
Sabaheta Novalić, predsjednica udruženja “Vrijedne ruke” sačuvala je stare, tradicionalne rukotvorine pa se u njenoj kući može naći bar po jedna od rukotvorina iz starih vremena, počev od heklanica na zidovima pa do ćilima i vunenih tepiha.
Sve što danas posjeduje naučila je još u djetinjstvu, a danas se već ozbiljno bavi tim poslom u pogonu na Kutnjem brdu, na granici između Lagatora i Trpezi. Ona posjeduje jedan od najstarijih razboja na području Bihora.
“Od drugog razreda osnovne škole počela sam da tkem, pletem i vezem i tada sam uspjela da sakupim prvi novac koji sam iskoristila da kupim neophodna sredstva za školovanje. Rasla sam u višečlanoj porodici i svaki “dinar” je bio važan, a svako je pokušao da doprinese koliko može. I tako dan po dan, čarape po čarape, ćilim po ćilim pa do današnjeg pogona u kojem proizvodim sve te tradicionalne rukotvorine”, priča Sabaheta za portal Radija Petnjica.
U pogonu ima četiri razboja, a jedan od njih je star oko 100 godina, jer pamti još priču kako je njena majka učila da tke na takvom razboju. To je ručni razboj za serdžade, dekice u pole, krpare i za izradu raznih materijala od vune. A ono što nemamo u Crnoj Gori, poručuje iz Makedonije.
Vunu koju koristi za izradu najviše nabavlja od proizvođača sa područja Bihora i dodaje farbu po želji i po narudžbini.
“Ćilimi koje sam prouzvela samostalno i sa Udruženjem stigli su u daleke zemlje Evrope. Ne bih znala tačno koji je to broj, ali pokazuje rezultet da i danas imam puno posla, tražnja je velika. Trenutno u narudžbini imam preko 20 tepiha od vune i ćilima koje planiramo da završimo do kraja maja sa svojim udruženjem. Trenutno radimo “heksagone” po narudži”. U odnosu na rad i trud koji ulažemo ćilimi imaju neprocjenjivu vrijednost jer svaki konac koji je upotrijebljen morao je da prođe kroz ruke neke od nas”, priča Sabaheta.
Pored posla koji svakodnevno obavlja često se pobrine i za turiste koji dolaze i obavezno nešto kupe, a smatra da je razlog posjete turista dobra promocija na mnogim sajmovima na kojima je učestvovala, odakle ima mnoga priznanja i nagrade.
“Turiste dočekam sa ručkom domaće hrane koju saam pripremim i oni se uvijek oduševe, a zahvaljujući tome stekla sam mnoga prijateljstva”, kaže Sabaheta.
Pored tradicionalnih rukotvorina često voli i da sprema tradicionalnu hranu, pa je i za to dobijala nagrade.
“Od mnogobrojnih nagrada koje sam dobila najdraža mi je nagrada od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore za Svjetski dan hrane jer sam se plasirala u top 20 proizvođača hrane” , kaže na kraju Sabaheta Novalić.
ALDIJANA NOVALIĆ
Danas je u centru Petnjice sprovedena akcija humanitarne pomoći pod sloganom “Maša smo mi, Maša je naša” u organizaciji NVO “Liberalni poredak”.
“Zahvalan sam svima koji su podržali našu akciju i dali doprinos za lijčenje Maše” kazao je Lion Hodžić predsjednik NVO “Liberalni poredak”.
ALDIJANA NOVALIĆ
Juče je u Petnjici, tačnije na mjestu „Bećkove Luke“ sprovedena prvomajska akcija čišćenja korita rijeke Popče u znak sjećanja na Bećira Durakovića.
Ovu akciju sprovela je grupa nevladinih organizacija iz Bihora, NVO „Mreža“ iz Petnjice, NVO „Ekološko društvo Popča“, NVO „Udruženje stočara Bihor“ i NVO „Udruženje vrijedne ruke“ u organizaciji Haćima Durakovića. Akciju je podržalo 17 članova pomenutih nevladinih organizacija.
Haćim Duraković svake godine organizuje akcije u znak sjećanja na njegovog rano preminulog sina Bećira Durakovića, a akcije podrazumijevaju čišćenje rijeke Popče, poribljavanje, kao i pošumljavanje prostora.
Na mjestu „Bećkove Luke“ zasađeno je 56 sadnica posvećeno Bećku, a najavljenu se i druge akcije. Ove godine će pošumljavati mjesto poznato kao „Torovi“.
ALDIJANA NOVALIĆ
Safet Korać, iz sela Johovice, bavi se sa uzgojom koza, a broj grla koje ima čine ga jednim od najozbiljnijih stočara u Crnoj Gori. U svom stadu ima, kako kaže, toliko da ih skoro ne može izbrojati. Ipak, nakon kratkog razmišljanja kaže da ima oko 220 koza i oko 180 jaradi. Isključivo se bavi proizvodnjom sira jer organizovanog otkupa jaradi nema.
„Ovo je zahtjevan posao. Radimo samo žena i ja jer su djeca su mala“, kaže Safet za portal radija i ističe da može od ovog posla da se živi.
Problem mu pravi što su koze još nedovoljno iskorišćene, a pomoć od ministarstva poljoprivrede nema.
„Još uvijek sam oko nule, što se tiče ekonomske računice. Predao sam zahtjeve za premije, ali još niko nije izlazio da me obiđe. Sam se finansiram, bez ičije pomoći. Jedino od koga imam podršku to je od opštine. Pošto ovaj kraj nema vode u toku ljeta, predsjednik opštine pošalje cistijerne sa vodom. Pisali smo da se priključimo za vodovod Murovsko vrelo. Čitav Bihor zna da smo mi jedina kuća koja je ugrožena kada je riječ o vodi. Do 15.juna je ima, a od tada ni kapi“, kaže ovaj stočar iz Biora koji, kako tvrdi, ima najmanje dvjesta priznanica iz Berana o kupovini vode, a svaka cistijerna je 70 eura. U proteklih šest godina, vodu je kupovao od beranske službe za koju ima samo riječi hvale.
„Desilo se da, ako kupim tri cistijerne, opština Berane me časti jednu. Obično su mi trasnportovali vodu kada nema požara. Sa prošlim rukovodstvom sam imao dobru saradnju, a sada ćemo da vidimo“, kaže Safet.
Od kada je Petnjica povratila status opštine, prema njegovim riječima, pažnju i posvećenost predstavnika lokalne uprave nikada nije izostala.
„Dobro Samira Agovića, Meše Adrovića i ljudi koji vode lokalnu upravu ne mogu da zaboravim. U bilo koje doba da sam se obratio za pomoć, koliko god bilo to u njihovoj moći, oni su pritekli u pomoć. Evo, u ovoj godini se nadam da će mi izaći u susret i da će voda doći do Koraćkog krša. Nadam se da će ministarstvo poljoprivrede takođe izaći u susret i da će mi pomoć da štalu osposobim“, ističe Safet Korać.
Ovaj tridesetosmogodišnjak kaže da mladi neće da rade u Bihoru.
„Imam tri brata u inostrastvu i znam kako oni tamo rade da bi zaradili. Nije tamo život lak. Kada bi ovdje radili koliko tamo, ne bi morali da napustaju Bihor a imali bi istu zaradu, a na svojoj zemlji su“, kaže Safet.
Hranu za svoje stado obezbjeđuje tako što uzima livade pod zakup, plaća kosidbu, plastidbu i baliranje, pa njemu što ostane. Bez potrebne mehanizacije koja bi mu olakšala posao, njegova supruga ručno muze, siri i sir plasiraju na domaće tržište. Niđe ne izdiže sa kozama je je lokacija Koraćkog krša idealna za kozarstvo. Trenutno ga muči dug od šest i po hiljada eura koje je dužan, za 130 koza jednoj babi na Cetinje. Novac, prema dogovoru mora da joj obezbijedi do Mitrovdana.
DENIS BOŽOVIĆ
Pod sloganom “Maša smo mi, Maša je naša”, NVO “Liberalni poredak” iz Petnjice i NVO Omladinski klub opštine Berana organizuju humanitarnu pomoć za Mašu u opštini Petnjica i opštini Berana. Humanitarna akcija je zasnovana na ideji da će u srijedu, 02.05.2018. od 11h biti štand sa fotografom i volonterima u pomenutim opštinama. Građani će moći da pomognu na način što će se fotografisati, a zauzvart će uplatiti novac za pomoć Maši. Od 13h do 14h volonteri će da obiđu sve ugostiteljske objekte, kafiće i sve što bude radilo.
“Pozivamo sve građane da pokažu sebi da smo humani i da Maša jeste neko naš. Pozivamo sve građane da porže akciju, dođu da se zabavimo i pomognemo jednom malom biću da i ona nekom sjutra pomogne”, saopštili su članovi ove dvije NVO organizacije i takođe pozvali mlade ljude da se priključe i da budu dio akcije kao volonteri a svi koji to žele da se jave na broj telefona 068 826 744.
DENIS BOŽOVIĆ
