AVIO LINIJA SA LUKSEMBURGOM OD 18. DECEMBRA, POVRATNA KARTA 149 EURA

Avio linija na relaciji Luksemburg – Crna Gora – Luksemburg biće otvorena u periodu od 18. decembra 2020. do 29. marta 2021. godine.

Avioni luksemburške nacionalne avio-kompanije Lukser letjeće svakog ponedjeljka i petka na relaciji Luksemburg – Podgorica – Luksemburg.

Putnike će prevoziti avion Q400 koji raspolaže sa 76 mjesta. Cijena povratne karte biće 149 eura, sa svim uračunatim taksama. Karte će biti u prodaji od ponedjeljka 14. septembra.

“Među brojnim turističkim destinacijama, koje pokriva ova kompanija, Crna Gora je prepoznata kao jedna od značajnih destinacija, u kojoj je turizam jedna od glavnih privrednih djelatnosti. Budući da su izabrali zimski period za pokretanje prve avio linije i prvog direktnog vazdušnog povezivanja Luksemburga sa Crnom Gorom, jasno je da crnogorske planine i njihova neizmjerna prirodna ljepota nude najbolje uslove za zimski turizam”, saopšteno je iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.

Dodaju da kompanija Lukser planira da organizuje posebne sezonske letove u ljetnjem periodu, kada će biti organizovani letovi na relaciji Luksemburg – Tivat – Luksemburg.

“Ovo finaliziranje projekta otvaranja avio linije Luksemburg – Crna Gora – Luksemburg je dokaz da je Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luskemburgu ozbiljno i posvećeno pristupio ovoj inicijativi i u cilju bolje povezanosti sa maticom i omogućavanja bržeg dolaska našeg iseljenika u Crnu Goru, uložio velike napore i bez ikakavih rezervi i interesa završio svoj zadatak kako mu dolikuje. Ova linije je naišla na brojne negativne komentare i njeno otvaranje su pojedini zloupotrijebili okarakterisavši je kao političku i predizbornu ideju. Uprkos brojnim napadima i negodovanjima, želimo da ukažemo da je otvaranje linije krajnje patriotski čin, čije odlaganje je nastupilo usljed pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta zaraženih Covid-om 19 u Crnoj Gori”, poručuju u ovom centru.

EMIRA I MUSTAFA: SLOGA I RAZUMIJEVANJE TAJNA ZA USPJEŠAN BRAK

0

Emira i Mustafa Cikotić iz petnjičkog sela Trpezi, uskoro slave 63 godine braka. Na put su izveli i obrazovali sedmoro djece. Sloga i razumijevanje su, kažu, tajna za uspješan brak.

 

IZVOR: RTCG

(VIDEO) U MZ VRŠEVO/AZANE SVEČANO: PUTEVI KOJI ŽIVOT ZNAČE – LAKŠE DO MIRAJ BRDA, DŽAMIJE I CRKVE…

Povodom asfaltiranja puta, juče je u Azanama priređena prigodna svečanost gdje su prisustvovali i predstavnici lokalne uprave. Podsjećamo da je u MZ Vrševo-Azane ugrađeno viši od 2,5km asfalta, i to u Vrševu, na potezu od džamije do Mahale i u pravcu prema Zverotićima u ukupnoj dužuni od 1,25 km. Takođe, u nastavku ovog puta određene dužine u dva kraka od oko 250 m su finansirali i građani.

U Azanama, od raskrsnice prema Ivezićima pa do na Miraj brda dužine 1.1km. Urađena je i raskrsnica prema Ivezićima. Urađen je i potez od Zabrnjice prema Zverotićima do škole u dužini od 260 m. Takođe su urađeni i prilazni putevi prema vjerskim objektima, džamiji i crkvi.

Izjave mještana kao i predsjednika opštine, Samira Agovića, možete poslušati na linku.

 

POČELO POJEDINAČNO PRVENSTVO CG U ŠAHU: BOJE PETNJICE BRANI DENIS ŠABOTIĆ

0

Juče je u Podgorici počelo 72. Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u šahu za muškarce. Već drugu godinu za redom, čast i boje Petnjice, brani član ŠK Bihor, Denis Šabotić koji je učešće zaslužio igrama i rezultatima ostvarenim na kvalifikacionim turnirima.

Ako uzmemo u obzir da je Šabotić trenutno kotiran na 34 poziciji, svaka pozicija do 33 mjesta može se smatrati uspjehom. Turnir traje do 17.septembra a titulu brani velemajstor i višestruki prvak Nikola Đukić koje će glavna konkurencija biti, osim favorite iz sjenke, u velemajstoru Dragiši Blagojeviću, internacionalnom majstoru Blažu Kaleziću kao i mladom asu Luki Draškoviću.

(VIDEO) MUZIČAR ZORAN DRAGOVIĆ U PETNJICI: ZA RADIO PETNJICA O SVOM ŽIVOTNOM PUTU

0

Zoran Dragović, poznati crnogorski pjevač, koji je svoju slavu stekao hitovima kao štu su – Doći ću i Odlazim, bio je gost Radija Petnjica. Pošto je rođen u Beranama a zahvaljujući fotografskom pamćenju, otkrio nam je kako je kao dječak dolazio u Petnjicu i da se dobro sjeća Rama kako ga vodi za ruku i šetaju.

Odluka da se bavi muzikom i ko ga je lansirao kao u puno drugih detalja, možete poslušati na YouTube linku radija.

(VIDEO) PETNJIČKA PUBLIKA UŽIVALA U HUMORU KOTORSKOG TEATRA 303

0

U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, juče je u sali Centra za kulturu, održana predstava u izvođenju kotorskog pozorišnog društva „Teatar 303“. Petnjička publika je uživala u skečevima članova ovog poznatog pozorišta iz Kotora čija tradicija smijeha i satire traje više od 40 godina. Na samom početku, direktor teatra iz Kotora je uručio prigodni poklon direktoru Centra za Kulturu, Sinanu Tiganju u znak zahvalnosti za poziv da gostuju prvi put.

Gostujući u studiju Radio Petnjia, direktor Dragan Buzdovan i članovi Milica Kašćelan i Ivona Vukašinović, istakli su da je njihov program poznat po tome što oni njeguju humor i satiru a da im je čast i zadovoljstvo što gostuju prvi put jer, iz razno raznih razloga, do sada nijesu imali priliku.

„Naš teatar je bio prvak EX-YU u humoru i dobirnici jednog minu busa sa 17 mjesta što je stvarno velika nagrada. Od značajnih nagrada izvodio bih još nagradu grada Kotora. Puno gostujemo po Crnoj Gori. Preko 1 500 nastupa. Hrvatska, BiH, a igrali smo i u Londonu gdje smo igrali svoju predstavu – Sve će to narod platiti. Teatar njeguje priče i događaje koje muče običnog čovjeka, a kad imamo publiku mi imamo i budućnost. Naš program je satira, komediju, a osim toga radimo i bajke za djecu, muzičke festivAla kao glas Boke. Većinski smo opredijeljeni za rad komedija. Sve sami radimo. Pišemo tekstove, režiramo sami  i sami stvaramo, jer se čovjek najbolje osjeća kada igra ono svoje. Puno izvodimo predstavu Hotel promaja gdje je igraju 12 glumaca ali ova korona je sve to zaustavila trenutno. Sada nastupamo sa blokovima humora i sa monodramom – Crnogorac u tranziciji“, istakao je Dragan Buzdovan, direktor Teatra 303, gostujući u studiju Radio Petnjica.

I pored toga štu su, kako i same kažu, relaitvno novi članovi, jer su se učlanile prije dvije godine, Ivona i Milica su saglasne da iskustvo i druženje je neprocjenjivo. „Uživamo u ovom što radimo. Da ne uživamo, ne bismo bile tu. Imamo priliku da naučimo dosta stvari“, istakle su u glas, Ivona i Milica.

Segmente atmosfere iz Centra za kulturu možete pogledati na linku.

FAIZ SOFTIĆ – OSVRT NA KNJIGU POEZIJE MUSTAFE BALJE “OTOK OD ŽIVOG SREBRA”: ZABAVLJANJE RIJEKA U TOKU

Naslov ovog osvrta na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Baljea, poznatog bošnjačkog publiciste i pjesnika sa Kosova „Otok od živog srebra“ je i stih a i lajtmotiv ovog rukopisa koji nam svojim tonalitetima pokazuje Mustafu Baljea u punom sjaju, sazrelog i modernog pjesnika koji ne leti da pronađe pjesmu – njega pjesma, naprosto nalazi i opsijeda sve dok je iz svog pera ne istoči na hartiju.

To je Mustafa Balje, bošnjački pjesnik sa Kosova!

Ako bi htjeli u najkraćem saopštiti šta je to poezija – najprecizniji odgovor bi mogao biti:
Poezija je jezik! A jezik, ako je jezik – poezija!

A da je poezija jezik uvjerava nas Mustafa Balje svojom poemom razbijenom u poetske cjeline koje se vežu istančanim svilenim nitima i tvore jednu poetsku odu, odu pjesniku i pjesništvu sa jasno izraženom strukturom, uz razgranatu metaforiku i simbole koji su putokazi u poeziji i životu.

Još u prvom dijelu poeme, označene početnim brojem 1, Balje upozorava da se nalazimo u destruktivnom sistemu vrijednosti i vremenu koje opasno prijeti da se uruši samo u sebe:

„Iluzionista mi je poklonio trik

koji sam samo jednom izveo bez prisustva roditelja.

Sabio sam cijelu biblioteku od dvanaest kvadrata u pravouganik veličine šibice.“

Zašto se ovdje priziva „Iluzionista“, trik, pravougaonik i šibica? Apsolutno je vidljiv životni pejsaš u kojemu obituje pjesnik i oni sa kojima se on svakodnevno dodiruje; intezivno trenje među ljudima u suludom vremenu u kojem se, vrlo često, može opstati jedino pomoću trika; zahvaljući triku lirski subjekat cijelu svoju biblioteku sabija u pravougaonik veličine šibice. Fosfor koji dalje odzvanja kroz retke ovih stihova je simbolička i opominjuća tvar gdje samo s jednim kresivom možemo izazvati kataklizmu čovječanstava. I tu je pjesnički nerv da osjeti, opomene i, ako je ikako moguće, zaustavi.

Izokrenutost i izopačenost svijeta pjesniku Mustafi Baljeu služi kao oranica u kojoj on, zahvaljujući svom vještom i bogatom phjesničkom jeziku, traži nadu u crnu zemlju zatrvenu.
Poput svetionika koji pokazuje pravac, Balje se istura kao mitska pjesnička figura koja opominje, ali i gaji nadu, nadu da ćemo ostati i opstati.

„Ako je sve od ništavila nastalo,

možda nam se pruži prilika

za još jedan krug oko svijeta.

Samo kako,

kada smo svicima

oteli fenjere!?“

Otimanje svicima fenjere zapravo upozorava da smo svojevoljno, a kako drugačije, zapali u tamu ništavila, te se poziva metafora kao ogledalo da se u ponoj bitnoći raspozna pjenikov naum.
Ovo je slojevita poezija iznikla iz budnog sanjarenja pjesnika koji je razumio da je tu, Bogom dan, da svjedoči i upozorava.
Mustafa Balje je do srži originalan pjesnik i teško je naći neko pjesničko ime na koje bi mogli da oslonimo njegov pjesnički izraz. U njegovoj porziji imamo preplitanje realnog i irealnog, maštanja, snova, stvarnosti… da bi se sve to na koncu zbilo u onaj pravougaonik veličine šibice; predstavlja to esenciju pjesnikovog kazivanja.
Valja se ovdje prisjetiti stihova kojima je Baudelaire izrazio skučenost svijeta:
„Svijet, jednoličan i malen, danas, jučer, sutra, uvijek…“

Pomno čitajući Stihove pjesama Mustafe Baljea, često se damo u ramišljanje: da li je ovaj svijet stvoren za čovjeka ili za uhode, ili opet za nekoga kome su čula otupjela do te mjere da ga ne dotiču one zemaljske, ili ti one nebeske munje.

Balje nam ono nevidljivo često pretvara u vidljivo, i to je izrazita snaga njegovog lirskog naboja.

Pjesme nisu lišene ironije, sarkazma, konverzacijskog tona u smislu prirodnog i neprirodnog, opuštenosti… I sva ta polifonija pjevanja učvršćuju konstrukciju pjesme i čine je prijemčivoj za one ljubitelje dobrog stiha sa izoštrenim sluhom i punim pjesničkim senzibilitetom.
Modernost Baljeovog stiha potvrđuje i naredno pjevanje, mada vječite rasprave pro et contra (za i protiv) modernizma nisu, niti mogu biti ikada do kraja izbalansirane.
„Nit’ partenon, nit’ ušće.

Zarobljenog uma,

nad nepomičnim truplima

očekujem rađanje sunca.

Čujem otkucaj

toplog srca i smrznutih kostiju

iz kojih niču cvijetovi zla.“

A da živimo u svijetu zločestih, u svijetu gdje je obilje onih kojima ništa nije sveto, govore i ovi stihovi:

„Kopanje po meni je

još jedan u nizu jalovih poslova.

Bezuspješno traže mog dvojnika,

dok zabavljam rijeke u toku…“

Kako znalački i nervom istinskog pjesnika izvajan stih: „Dok zabavljam rijeke u toku“. Eto kako se borimo protivu ništavila; podignute glave otisnuti se stvarno ili kroz svoje meditativno stanje do rijeka kojima se pjeva i na čijim obalama možemo do mile volje uživati u pjesmi njihovih brzaka. Ova pjesnička interakcija: rijeke – pjesnik – pjesma – voda i nevidljivi fluidi koji odvode iz skučenosti i svijeta ogoljenog do same kosti i zatrovanog pizmom, napajamo svoje bilo i rastemo kroz pjesničke preobrazbe do mjesta koje nam je predodređeno u kosmosu.

Bojeći se prenagljenih i prenaglašenih interpretativnih impulsa, ostavljam publici i pozivam široku čitalačku javnost da se, čitajući i one stihove koji ovdje nisu navedeni, i sami uvjere u punokrvnost pjesničkog izraza Mustafe Balje.

O autoru
Mustafa Balje je rođen 1967. godine u Restelici kod Dragaša. Osnovnu školu je završio u Kočanima (Makedonija), srednju i Višu Pedagošku školu u Prizrenu, dok je u Prištini studirao sociologiju. U novinarstvu je skoro 30 godina. Bio je član uredništva revije “Selam” te urednik u nedjeljniku “Kosovski avaz” i zamjenik glavnog urednika u magazinu “Alem”.
Član je Udruženja pisaca Kosova i kosovskog PEN-a. Novinar je u javnom servisu RTK-a od formiranja Redakcije na bosanskome jeziku. Računajući Orfejevo ogledalo, objavio je pet knjiga poezije, Leptiri po pločnicima (2009), Gošća (2013), Noćno putovanje (2015) i Ademov mjesec (2017). Sa Sadikom Idrizijem Aljabakom, koautor je Antologije poezije Gore, dok priprema i svoj roman-prvijenac “Slijepe godine”.
Priprema i novi pjesnički rukopis “Otok od živog srebra”. Za svoj pjesnički rad je krajem 2015. godine osvojio jednu od prvih nagrada Udruženja pisaca Kosova. Iste godine je dobio i općinsko priznanje grada Prizrena, za književnog stvaraoca godine. Njegove su pjesme, među ostalim, objavljene i u Antologiji bošnjačkih pjesnika Kosova i Sandžaka “Bijel behar” Alije Džogovića, zatim u antologijama: “Od zavičaja do tuđine” Ragipa Sijarića, “Graditelji mostova” – zbornik lirike i proze Nove poetike iz Zemuna, “Kapija istoka i zapada” – Udruženja za kulturu – Novo Sarajevo i u Antologiji savremene bošnjačke pripovjetke, Kulturnog centra Bošnjaka u Republici Makedoniji. Radove mu je objavio i prestižni časopis “Sarajevske sveske”, podgorički “Almanah”…
Da njegovo pjesništvo ima i regionalni značaj, govori činjenica da su mu pjesme u prijevodu na albanskom objavljene u tiranskoj “Poeteci“ (2007), prištinskom časopisu “Metafora” i turskom časopisu “Imza”, Udruženja pisaca Turaka (čija izdvačka kuća je 2017., objavila i prepjev njegove knjige Leptiri po pločnicima na turskom jeziku), Godinu prije mu je ovo udruženje uručilo priznanje za pjesnika godine. Zastupljen je svojim radovima i u Zbirci poezije “Mostovi prijateljstva” (Udruženje Divan iz Skoplja). Učesnik je na mnogim književnim susretima i festivalima međunarodnog karaktera, a za kratku priču o Srebrenici, jula 2005. godine, dobio je priznanje magazina Bosnjaci.net. Njegovi poetski radovi su i u školskim udžbenicima u nastavi na bosanskome jeziku na Kosovu, Srbiji i u Makedoniji. Učesnik je na mnogim pjesničkim susretima u regiji i šire. Živi u Prizrenu.

PONOVLJENI IZBORI U PETNJICI, NEZVANIČNO: DPS UBJEDLJIVO POBIJEDIO NA GLASAČKOM MJESTU 7 U AZANAMA I VRŠEVU

0

Odlučno za Crnu Goru ubjedljivo je pobijedila na ponovljenim izborima na glasačkom mjestu 7 u Azanama i Vrševu, saznaje Radio Petnjica nezvanično. Ova lista osvojila je 102 glasa, Za budućnost Crne Gore 21 glas, za koaliciju Mir je naša nacija glasalo je 11 birača, za Bošnjačku stranku 6, Crno na bijelo 5 i Socijaldemokrate 5 glasova

Dva listića su bila nevažeča.

Na biračkom mjestu smještenoj u školi u Azanama glasalo je 152 građanina od upisanih 427 ili 35,59 odsto.

 

ZAVRŠENO GLASANJE NA BIRAČKOM MJESTU 7: GLASALO 35,5 ODSTO GRAĐANA

0

Glasanje na biračkom mjestu 7 u Azanama/Vrševu završeno je u 20 časova.

Nezvanično, glasalo je 152 glasača od 427 upisanih, što je 35,59 odsto

(VIDEO) PETNJICA: POČELO ASFALTIRANJE PLATOA ISPRED ZDRAVSTVENE STANICE

0

Sinoć su radnici preduzeća “Asfalt beton gradnja” počeli asfaltiranje ulice i platoa ispred Zdravstvene stanice u Petnjici.

Kako su rekli radnici ove firme posao će biti brzo završen.

“Prvi sloj smo nanijeli, ostajke još jedan”, rekao je jedan od radnika.