PETNJICA: UDRUŽENJE LICA SA INVALIDITETOM DOBILO DONACIJU IZ LUKSEMBURGA

1

Bošnjački islamski kulturni centar Eš Alzete iz Luksemburga donirao 730 eura Udruženju lica sa invaliditetom iz Petnjice.  BIKC iz Luksemburga se nada da će ova skromna donacija pomoći u rešavanju tekućih potreba NVO u Petnjici. Predsjednik udruženja lica sa invaliditetom, Denis Ramdedović je izrazio zahvalnost i istakao da je novac došao u pravo vrijeme.

„Iz lokalne uprave su obećali kancelariju za potrebe našeg udruženja i naših članova, pa će ova sredstva biti iskorišćena kako bi u njoj stvorili uslove za rad i opremanje za naše potrebe. Nadam se ća ce nam nešto novca ostati koji bi iskoristili kako bi članovima našeg udruženja obezbijedili potrebnu medikamentnu terapiju. Hvala udruženju iz Luksembruga i hvala svim ljudima koji imaju razumijevanja za naše potrebe”, istakao je Ramdedović.

D.B.

SAVJETI ZA BIHORSKE POLJOPRIVREDNIKE

0

Početak aprila za većinu domaćinstava u Bihoru znači pripremanje svojih obradivih površina(vrtova) za proljećnju sjetvu poljoprivrednih kultura.
O pravilnom sađenju na zatvorenim I otvorenim površinama razgovarali smo sa dipl. ing. poljoprivrede I samostalnim savjetnikom u službi za poljoprivredu u Opštini Petnjica Irfanom Agovićem.

Agović kaže da domaćinstva u Bihoru pretežno svoje zasade formiraju na manjim površinama, ali I da postoje domaćinstva kojima je sadnja poljoprivrednih kultura porodični biznis.
Što se tiče sadnje na zatvorenom Agović kaže da je ona počela još početkom marta, te da je ovaj način sadnje sve više zastupljen.

‘’Što se tiče sadnje na otvorenom, stari su mudro još davno rekli da ne treba saditi ništa na vrtu dok se otopi snijeg sa vrha Bjelasice. Ono što me zabrinjava je to što su poljoprivredni proizvođači već počeli sa sadnjom a znamo da su jutarnje temperature još niske.
Kada je u pitanju obrada zemljišta najbolje je uraditi jesenje duboko izoravanje zemlje. Time se se postiže da se paraziti I insekti koji su ostali nakon ubiranja plodova izbace iz zemlje jer u njoj mogu opstati do proljeća. Kada se izbace oni ostaju na površinu a snijeg I niske temperature će dovesti do njihovog izumiranja.

U proljeće treba izvršiti djubrenje, najbolje je ovčije đubrivo. Nakon toga treba opet izorati I frezati površinu i ona je spremna za sadnju.
Najzastuljenije kulture koje se sade u Bihoru su: krompir, kupus, luk. Problem u sadnji predstavljaju I hemijska sredstva koja domaćini bez konsultacija koriste prilikom uzgoja, tu treba voditi računa da se koriste što manje količine. Folije takođe treba koristiti jer sprečavaju rast trave, i zadržavaju vlagu. Kvalitet hrane u Bihoru je dobar, ali treba voditi računa da ipak proizvodi ostanu organski’’, kazao je Agović.
U prilogu uz savjete dipl. ing. poljoprivrede Irfana Agovića vam prikazujemo I tabelu sa poljoprivrednim kulturama gdje je navedeno kada koju poljoprivrednu kulturu treba saditi.

DINO RAČIĆ

KARAVAN UNICEFA U PETNJICI, PRENOS NA RADIJU PETNJICA

0

Danas će se u Petnjici 13.30 sati u okviru kampanje UNICEF-a i Vlade Crne Gore održati manifestacija „Zaustavimo nasilje“
Tim povodom će građani Petnjice imati priliku da sa stručnjacima iz Udruženja psihologa, kao i predsjednikom opštine  Samirom Agovićem, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom i i koordinatorkom SOS Roditeljske linije i NVO „Roditelji“ Lepom Žunjić, razgovaraju o odnosima u porodici i dobrim praksama roditeljstva.
U ulozi prijatelja kampanje na javnim razgovorima učestvovaće i  Samir Rastoder, glavni i odgovorni urednik Radija Petnjica. Direktan prenos ovog događaja možete pratiti na talasima Radija Petnjica.

KAMPANJA „ZAUSTAVIMO NASILJE“ U ROŽAJU I PETNJICI

0

U okviru kampanje UNICEF-a i Vlade Crne Gore „Zaustavimo nasilje“, uz podršku EU i Telenor fondacije, u četvrtak 13. aprila, biće otvorena izložba “Muzej porodičnih sjećanja” i organizovani javni razgovori na temu odnosa roditelja i djece na dvije lokacije: u Centru za kulturu u Rožajama u 10.30 sati i u Centru za kulturu u Petnjici u 13.30 sati.
Tim povodom će građani Rožaja i Petnjice imati priliku da sa stručnjacima iz Udruženja psihologa, kao i gradonačelnicima ovih opština – Ejupom Nurkovićem i Samirom Agovićem, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom i i koordinatorkom SOS Roditeljske linije i NVO „Roditelji“ Lepom Žunjić, razgovaraju o odnosima u porodici i dobrim praksama roditeljstva.
U ulozi prijatelja kampanje na javnim razgovorima učestvovaće i Jasmin Jaško Nokić, predsjednik Udruženja paraplegičara u Rožajama, kao i Samir Rastoder, glavni i odgovorni urednik Radija Petnjica.
U skladu sa porukom većine građana Crne Gore (77%) koji smatraju da roditeljima treba pružiti pomoć u vaspitavanju djece bez nasilja, ovi događaji imaju za cilj da se, kroz razgovor sa građanima, prepoznaju servisi podrške koji su roditeljima potrebni na lokalnom nivou i na čijem uspostavljanju opštine mogu raditi zajedno sa civilnim i privatnim sektorom, stručnjacima i roditeljima.
„Iz naučnih saznanja i međunarodnih iskustava znamo da obrazovanje o dobrim praksama roditeljstva, prenatalne i postnatalne kućne posjete preko patronažne službe i predškolsko obrazovanje mogu da spriječe i ublaže uticaj nasilja i nepovoljnih iskustava u djetinjstvu“, ističe Perks.
U Rožaju će, tom prilikom, biti otvoren Muzej porodičnih sjećanja, koji će svi zainteresovani građani moći da posjete i nakon javnog razgovora.
Radi se o jedinstvenoj izložbenoj postavci nastaloj od porodičnih sjećanja. Lični predmeti pričaju priče o različitim porodičnim iskustvima djece, roditelja, baki i đedova, podsjećajući na važnost porodice u životu svake osobe, bila ona dijete ili odrasli čovjek. Neki predmeti govore o sreći, a neki o bolu i povredama iz djetinjstva.
Svi zainteresovani građani mogu ovom Muzeju pokloniti neku svoju priču i lični predmet i tako se pridružiti razgovoru o porodici, djetinjstvu i roditeljstvu, te otvaranju razgovora o bolnim iskustvima iz djetinjstva. Muzej će, u okviru kampanje, dijeliti porodična sjećanja sa građanima širom Crne Gore u želji da svaka porodica bude mjesto s više podrške, ljubavi i poštovanja za svakog njenog člana.
„Moguće je drastično smanjiti i prekinuti među-generacijski ciklus nepovoljnih iskustava u djetinjstvu. To je najvažnija poruka ove kampanje“, poručuje Perks.
Kampanja „Zaustavimo nasilje“ zasniva se na nacionalno reprezentativnom istraživanju UNICEF-a iz decembra 2016. koje pokazuje da je generalno visoka tolerancija društva prema nasilju. Između ostalog, većina građana (77%) smatra da roditelji ne treba da dozvole djetetu da preispituje njihove odluke. Cilj kampanje je podizanje svijesti da nenasilno vaspitavanje djeteta ni približno ne znači podsticanje popustljivog roditeljstva.
Kroz lokalne događaje, kampanja „Zaustavimo nasilje“ poziva cijelo društvo, a posebno stručnjake, da se ujedine s roditeljima u potrazi za rješenjima koja će omogućiti i roditeljima i djeci da rastu zajedno.

https://www.unicef.org/montenegro/campaigns_30519.html

PETNJICA: GRADI SE GASULHANA U MZ JOHOVICE

1

Ovih dana odbor MZ Johovice otpočinje aktivnosti za izgradnju vjerskog objekta, gasulhane sa mesdžidom i pratećim sadržajem. Objekat će prema riječima predsjednika Odbora, Nadžipa Koraća, biti izgrađen od donacija građana.

„Pozivam sve ljude dobre volje, a posebno našu dijasporu, da pomognu kako bi se što prije završio ovaj objekat. Moram da iskoristim priliku i da se zahvalim projektnom birou iz Rožaja „ACOS“ koji nam je donirao idejno rešenje pomenutog objekta. Radi transparentnosti, sve donacije kao i svi troškovi, biće objavljivani redovno na FB stranici koja će biti otvorena samo za to“, istakao je Nadžip Korać.
Broj žiro računa na kojem se može uplatiti za izgradnju ovog vjerskog objekta je:
505801541005188745 Atlas banka
Kontak telefon:
069/737 – 017 Nadžip Korać, predsjednik Odbora za izgradnju
069/244 – 375 Jasmin Korać, blagajnik

Denis Božović

FOTO PRIČA: ZAVIRITE U UNUTRAŠNJOST NOVE ZGRADE OPŠTINE PETNJICA

0

UNION POBIJEDIO, AGOVIĆ MEĐU NAJBOLJIMA

0

U dvadesetom kolu prvog divisiona fudbaleri Uniona 05 pobijedili su, u gostima četvrtoplasiranu ekipu Junglistera sa 2:1!!!
Već u prvih desetak minuta meča bilo je jasno da je Union došao po nova tri boda. Union je igrao nadahnuto, stvarao je puno šansi i bilo je samo pitanje kada će postići gol. U 25. minutu, iz jedne brze akcije koju je započeo Agović , Claudio Aires je zakucao loptu u protivničku mrezu za 1:0.

Dok su domaćini razmišljali o prvom primljenom golu Jonni Coreia je predriblao praktično čitavu odbranu domaćina i u 27. minutu Union uvećava svoju prednost na 2:0. Do poluvremena u 43. minutu, sudija poklanja penal domaćinu i na odmor se odlazi sa rezultatatom 2:1 za Union.

U drugom poluvremenu Union dominira i propušta da uveća prednost iz jednog promašenog penala. Sudija je produžio meč za sedam minuta, a tom produžetku izmislio je još jedan penal za domaćina. Na sreću Uniona udarac sa bijele tačke završava zaustavila je stativa golmana Šabanovića.

Predjednik Uniona Mita Ličina, je nakon meča rekao da su mladi igrači izgarali i uložili maksimum energije na čemu im je zahvalan.
“Igrli smo mnogo bolje od Junglistera. Igrači su ispoštovali maksimalno ono što su dogovorili u svlačionici sa trenerom. Naš trener je danas taktički nadmudrio kolegu iz Junglistera. Zahvalio bih se i našoj vernoj publici koja je i danas došla da nas podrži u velikom broju”, rekao je Ličina.

UREĐENJE CENTRA PETNJICE

1

Radnici Komunalnog preduzeća intezivno rade na sređivanju potoka koji prolazi pored nove administrativne zgrade opštine. Osim sklanjanja otpada iz potoka koji prolazi centrom Petnjice, radnici Komunalnog preduzeća će raditi i na ozelenjavanju površina oko nove zgrade koja bi uskoro trebala da se stavi u funkciju.

“Cilj nam je da pošaljemo poruku da je Petnjica urbano mjesto. U saradnji sa Direkcijom javnih radova radićemo na uređenju i modernizaciji glavnih saobraćajnica. Sve je ovo zahtijevalo vrijeme i napore, od izrade projektne dokumentacije, procedure oko tendera, do finalizacije, ali se sada nadam da će u ovoj godini, sve ovo što uradimo u Petnjici, biti vidljivo i biti dobro za sve naše građane”, izjavio je za portal radija, Samir Agović predsjednik opštine.

Tehnički direktor Komunalnog preduzeća, Rifat Agović je pozvao sve građane da ne bacaju otpad tamo gdje ne treba.

“I ovim putem apelujem na sve građane da smeće i otpad ne bacaju kao do sada u potok, već da isti odlažu u kontejnere koji se nalaze pored”, kaže direktor Komunalnohg preduzeća. Prema njegovim riječima, opština je uradila projekat za regulacija potoka duž čitavog poteza kroz Petnjicu i da taj posao košta oko 150 hiljada eura i da je trenutna sanacija privremeno rešenje.

D.B.

KLIZIŠTE IZNAD NOVOG PUTA PETNJICA-PODVADE

1

Na trasi puta Petnjica-Podvade, nakon obilnih padavina, pojavila se erozija i to u dijelu škarpe iznad stadiona u Gusarama. Zemljište se pokrenulo na mjestu iznad puta koje je obloženo zaštitnom mrežom.

Takođe, na mjestima gdje su ranije bile spontane deponije, a koje je očistila komanija Bemax, pojavile su se opet naslage smeća i drugog otpada.

D.B.

UPUTSTVO ZA UPOTREBU ZA SVE NACIONALISTE: GENETSKA MAPA KOJA JE UNIJELA POMETNJU NA BALKANU

3

Ponekad istina zuri pravo u lice. Upravo to dešava se pri svakoj proveri porekla, ključne reči, koja često i prečesto asocira na provokativno pitanje: “Šta je starije: kokoška ili jaje?”

Međutim, ovo mišljenje nije posvećeno poreklu života. Nema motiva ni da se priča i prepričava poreklo vrsta iako je u istoimenom delu Čarls Darvin naglasio da “čovek, sa svojim plemenitim osobinama, još u svom telesnom okviru nosi neizbrisiv pečat svog nižeg porekla”.

Dakle, tema nije uzrok nego metoda i posledice onoga što predstavljaju nasledne tzv. haplogrupe, najznačajnija karika u tumačenju davnašnjeg porekla svih, pa i balkanskih naroda.

Istina za 100 dolara
Biološki mit zapisan je u genima. U naslednoj materiji, za koju planetarno slavni Met Ridli, u svetskom bestseleru Genom, prevedenom na 50 jezika, smatra da predstavlja “jednu vrstu autobiografije ljudske vrste”.

Večnu zagonetku, koja podjednako intrigira koliko i iritira, bez obzira na to što početkom trećeg milenijuma širom planete postoji nova, surovo precizna naučna metoda za utvrđivanje ličnog praporekla.

Uslovi su, većinski, pristupačni. Sve što je potrebno jest da se ode na sajt nekoliko kompanija, koje se bave ovim poslom, uplatite 100 dolara i pošaljete uzorak brisa pljuvačke u epruveti. Nakon nekoliko nedelja dobićete e-mailom jedan poveći dokument, koji sadrži podatke o vašim genima.

Sasvim dovoljno da suočavanje sa svojim najdaljim rodoslovom može da počne, uz konkretno i generacijama dugo priželjkivano objašnjenje iz kojeg dela Evrope, Azije ili Afrike potiče određen procenat vaših gena i kuda su se tokom migratornih epoha kretali vaši preci.

Interesovanje je nadmašilo sve pretpostavke. Razvila se genetička geografija, specijalna veza istorije i praistorije, kako funkcionalno, tako i mapiranjem. Dosad je više od milion ljudi iz raznih država uradilo ove testove i danas se stekao dovoljan uzorak, na osnovu kojeg je napravljena “genetska mapa Evrope”, koja je uključila i genetsku mapu Balkana. Prvi put dobijena je realna, naučno dokazana slika o tome ko su i odakle su došli Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Makedonci ili Albanci.

Ova mapa počela je da se širi brzinom svetlosti. Naročito je popularna po nacionalističkim internetskim forumima, na kojima ne prestaje da proizvodi lavinu zapaljivih komentara kod onih koji ne znaju da nacija nije biološki, odnosno genetski nego kulturološki fenomen.

Prepucavanja su očekivana s obzirom na to da su dosadašnji rezultati o poreklu balkanskih naroda bili zasnovani na istorijskim spisima i sad je suvišno da svaki balkanski narod citira nekog svog istoričara, koji, navodno, ima dokaz kako je taj narod najstariji, a svi drugi nastali su od njih.

Međutim, i bez njih većina ljudi zna porodične generalije, o mestu rođenja roditelja i njihovih najbližih prethodnika. Ali, kad se postavi pitanje kojim je kontinentom hodao vaš prapredak, samo se pomalo posramljeno slegnu ramena iako su sve informacije dostupne na sajtu Eupedije, najveće nezavisne organizacije posvećene prikupljanju i analizi genetike i poreklu naroda Evrope.

Balkanska ‘čorba od povrća’
Balkanska mešavina nasleđa nije ništa neobično, mada Karl Vouz u rekordno citiranoj knjizi Proceedings of the National Academy of Science of the USA uporno ubeđuje da “život ima fizičku, a ne istoriju rodoslova”. To, ipak, nije uteha Balkancima jer, sa stanovišta genetike, ne postoje tipično srpski, hrvatski, bošnjački, makedonski ili albanski geni. Taj linearni jezik napisan je u pravoj liniji.

Ili, pojednostavljeno, kulinarskim rečnikom rečeno, svi smo mi nekakva “čorba od povrća”, koje je iseckano i promešano. Naravno, povrće su haplogrupe. Razlika je što kod nekog bećar-paprikaša ima malo više šargarepe, a kod drugog malo više celera. Ali, nijedan narod ne može da tvrdi za sebe da je striktno “čorba od šargarepe” jer u sebi sadrži previše drugih sastojaka, pa još i svakojakih mirođija. A svakojaki začini i dodaci neizbežni su kamen spoticanja.

Tako bar u jedan glas tvrde Bojana Panić i Ana Banjac Čanak, doktorke iz DNK-centra za genetiku u Beogradu. Nakon svakodnevnih analiza Y-hromozoma, pomoću kojih sastavljaju porodična stabla, ali pomažu i policiji, za list 24 sata naglasile su: “Vrlo je teško biti precizan i reći odakle potiču, na primer, Srbi, pošto svaki balkanski narod predstavlja mešavinu različitih naroda.”

Međutim, što reče M. Kotler u Bulletin of the History of Medicine, nema većeg slepila od onog kad nešto ne želimo da vidimo. Valjda je zato balkanska mrtva trka o poreklu naroda odlučena tek u genetskom fotofinišu.

Prema molekularno-biološkim nalazima, genetska mapa obelodanjena širom Evrope baca potpuno novo svetlo na vekovnu raspravu i donosi nekoliko zanimljivih, nepobitnih činjenica. Što se tiče balkanskih naroda, glavna je vest da neke veće međusobne razlike ne postoje. Srbi i Makedonci gotovo su potpuno identični (96 odsto), a Bošnjaci i Srbi takođe. Hrvati imaju malo više procenata gena iz zapadne Evrope, ali u poređenju s ostalim haplogrupama ni kod njih nema nekih bitnih razlika.

Albanci su izuzetak. Haplogrupe E2 i E3 najrasprostranjenije su u severnoj Africi, tačnije, u Maroku i Alžiru. U Evropi se pojavljuju tek u poslednjih 2000 godina, kao najzastupljenija haplogrupa kod kosovskih Albanaca. Te haplogrupe ima u manjem procentu i kod Srba s juga Srbije i Kosova.

Uvod u pometnju
Nespremni za hladan tuš, balkanski nacionalisti su u pometnji. Najblaže rečeno, zbunjeni su.

Tačka na istraživanja nije stavljena, ali promocijom najnovijih otkrića genetika je ponudila konkretne dokaze koji brišu sve sumnje o poreklu Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Srba, Hrvata i Makedonaca. Konačno je dokazano da su narodne legende čisto praznoverje.

Tako su Srbima u biološkom bratstvu najbliži Hrvati, Bošnjaci, Mađari, Rumuni, Bugari, zatim u širem krugu Česi, Slovaci, Poljaci, Austrijanci, Grci, Italijani, Nemci, a vrlo udaljeni u evropskim okvirima Rusi i, recimo, Moldovljani.

To znači da je Srbima genetski bliži gotovo svaki Poljak od bezmalo svakog Rusa iako je suprotno za većinu Srba neostvarena privlačna, ali pusta želja. Paradoksalna srpska žudnja za preuzimanjem pastirskog stila života zvuči gotovo kao Lamarkova jeres, prema kojoj bi kovač čije su ruke u toku života postale jake trebao imati decu s jakim rukama, što je primer da volja bezuspešno, čak ni pritiscima ne uspeva da promeni genetski otisak.

Međutim, očigledno je da ideološka bliskost s pojedinim političkim projektima kod pojedinaca nadjačava genetsku bliskost. I tu nema ničega spornog, osim što ti pojedinci kojima je ideološko bratstvo važnije od genetskog nekako baš vole da izmišljaju i potenciraju genetsko bratstvo kojeg nema da bi zamaskirali navodnu ideološku pristrasnost i lakše prodali svoju priču zasnovanu na neistini.

Slično zvuči izjava “braća Hrvati”, koja se neretko čuje u Srbiji u pozitivnom, ali i u ironičnom kontekstu. Ali, ova izjava je potvrđena kao pravilo kad je reč o genetskom kodu dvaju naroda, što je jedan od rezimea šestogodišnjeg istraživanja DNK-profila nastradalih (žrtava) žitelja Balkana, koje je sproveo Institut za sudsku medicinu u Skoplju i po ko zna koji put dokazao genetsku sličnost balkanskih naroda.

“Analiza dobijenih podataka pokazala je da stanovnici Makedonije imaju najsličniji DNK-profil sa Bugarima i Srbima, Hrvati sa Bošnjacima i Srbima”, ponovio je dr Zlatko Jakovski s ovog Instituta, čiji se rezultati upotrebljavaju za sve krivične istrage o žrtvama s ovih prostora.

Srušen mit o velikoj seobi Slavena
Naravno, kao i uvek dosad, nauka je najbolji lek protiv dogmatizma, laži i manipulacija svake vrste. Treba, ipak, znati da genske mape nisu tako jasne kao lingvističke, ali su suptilnije. Na takav zaključak upućuju saznanja ženevskog Igenea, dopunjena domaćim istraživanjima.

Ona su srušila višedecenijski mit o velikoj seobi Slovena u balkansku pustoš jer je slovenski gen malo izražen kod svih današnjih naroda na Balkanu, uključujući skromni procenat potomaka kod Srba (30 odsto), Hrvata (20 odsto) i Bošnjaka (15 odsto). Kad se sve sabere i oduzme, sugeriše prof. dr Omer Ibrahimagić, “Bosanci i Hercegovci su, u najvećoj mjeri, nasljednici Ilira (40 odsto), Germana (20 odsto) i Kelta (15 odsto), pa tek onda Slavena (10 odsto)”.

Znači, ključ razumevanja istorije Bosne i Hercegovine nije u slovenskoj već u ilirskoj eri, u genetski mešanim krvno-srodničkim haplogrupama, vrlo sličnim za Hrvate i Bošnjake. Prema haplogrupama, Turcima su dva puta bliži Albanci od Srba i Makedonaca, a najdalji Bošnjaci.

I to nije sve. Nijedan narod nema jedinstvenu haplogrupu. Svi smo mi pomalo “oni”. Zato se na svim biološko-medicinskim studijama uči jedna anatomija, fiziologija, patologija, fizikalna medicina i rehabilitacija.

Mada ni haplogrupe nemaju konačna izdanja.

AL DŽAZIRA