Prema istraživanju B. Agovića, Džamija Hadrovića u Pogorici sagrađena početkom XVIII vijeka. Tako je zapisano u vakufskom defteru Arhive u Istanbulu, koja se može naći pod nazivom “Beyler camii” i “Alay Beyli”, dakle po tutuli a ne po vlastitom imenu osnivača.
Kako je saznao istraživač, održavali su je Hadrovići pa je po njima i dobila ime. A druga mugoćnost govori da je jedan od osnivača džamije bio Hadrović, te iz toga razloga nosi ime Hadrovića, ali što do sada nije potvrđeno.
Agović je u svojoj knjizi “Džamije u CG” zapisao, da je “od 1878. godine kada je u Berlinu Osmansko carstvo potpisalo međunarodni sporazum o miru, tj. kapitulaciju, nastupilo je vrijeme „pobjednika“ a time i nemilosrdna osveta Turcima u svim zemljama Evrope. Najdirektniji oblik osvete pored ostalog ogledao se u rušenju muslimanskih bogomolja, džamija. U razdoblju od pedesetak godina porušene su hiljade džamija na prostoru Evrope. Samo u Crnoj Gori su u isto vrijeme porušene 84 džamije. Takva je sudbina zadesila i džamiju Hadrovića u podgoričkom naselju Drač.
Džamija Hadrovića je srušena 1956. godine”.
Nedavno je formiran Odbor za obnovu Vakufa i Džamije Hadrovića na čijem čelu je dr. Šemsudin Hadrović, što je bio povod da obavimo kratak razgovor i saznamo više o planovima obnove pomenute džamije ali i vakufa koji je jednim dijelom bezpravno uzurpiran.
Bošnjaci.Net: Gospodine Hadroviću, izvjesno vrijeme na socijalnim mrežama kruže slike o Hadrovića džamiji u Podgorici, koje danas nema. Poznato nam je da bratsvo Hadrovića iz Bihora, odkud Hadrovića džamija u glavnom gradu CG, gdje se tačno nalazila i šta govore podaci, ko su vakifi i kada je sagrađena?
Dr. HADROVIĆ: Prema B. Agoviću, (“Džamije u Crnoj Gori”, Almanah, Podgorica, 2001. godine), ne zna se ko je sagradio ovu džamiju. U vakufskom defteru Arhive u Istanbulu, ova se džamija naziva Beyler Camii, ili Alay Beyli, dakle prema tituli a ne prema vlastitom imenu osnivača. Džamija je najvjerovatnije sagrađna sredinom XVIII stoljeća. Džamiju su kroz svo vrijeme održavali Hadrovići pa se zbog toga i zove Hadrovića džamija.
Očito su Hadrovići imali dobar “razlog” da brinu o njoj, što može upućivati na pretpostavku da su oni i osnivači.
Što se tiče samih Hadrovića, dosadašnja saznanja potvrđuju da njih ima u ništa manjem broju nego u Bihoru i u BiH (Olovo, selo Hadre, Mostaru, Kaknju, selo Albanija), u Zagrebu su veoma brojni Hadrovići, kao katolici, Mađarskoj, itd.
Bošnjaci.Net: U užem dijelu grada Podgorice postojale su četiri džamije Osmanagića, Mehmed hanova – Fatihova, Dračka i Hajdarpašića. Šta je bio uzrok da je nema?
Dr. HADROVIĆ: Jasno je da je tendencija komunističke vlasti bila zatiranje religija. Nažalost, to nije moglo zaobići ni islamske bogomlje, džamije. U tadašnjoj opštini Titograd srušeno je devet džamija, među njima i ove koje pominjete.
Bošnjaci.Net: Šta Mešihat IZ u CG radi da zaštiti vakufsko zemljište na kojem je bila Hadrovića džamija, kao i po pitanju obnove?
Dr. HADROVIĆ: Mešihat IZ u Crnoj Gori je zapravo jedini vodio računa o vakufu i zemljištu džamije Hadrovića u Podgorici. U tom smislu je do sada urađeno sve što je bilo potrebno (i moguće) da se stvore uslovi za legalnu obnovu ovog objekta. Prema riječima prvih ljudi IZ u CG, aktuelne vlasti su u svemu tome bile veoma kooperativne i spremne da pruže potrebnu pomoć. U toku dosadašnjih aktivnosti na ovoj lokaciji nadležne institucije su obezbijedlile sve što je bilo potrebno kako bi se pristpilo zemljištu, organizovao neometano rasčišćavanje i arheološko iskopavanje.
Bošnjaci.Net: Kako smo saznali, nedavno ste posjetili vakufsko zemljište i ostatake džamije. Recite nam šta ste zatekli na mjestu nekadašnje džamije i koji su planovi vašeg bratstva?
Dr. HADROVIĆ: Da, 19. maja o.g., je uži dio Odbora posjetio Podgoricu i skupa sa reisom Rifatom ef. Fejzićem i glavnim imamom Džemom ef. Redžematovićem, obišli su vakuf džamije Hadrovića, tj. lokaciju na kojoj se nalazila džamija.
Srećom, na toj površini nema objekata, osim jedne privatne, bespravno izgrađene porodične kuće. Nakon angažovanja gl. imama Redžematovića, koji je ranije organizovao čišćenje i odvoz materijala i smeća sa lokacije, nakon čega je tim arheologa, Arheološkog instituta iz Podgorice, izvršio detaljna iskopavaja i konzerviranje temelja džamije, sama lokacija izgleda prilično uredno. Od nekih 970 m2, 620 m2 je katastarski “čisto” i na njemu se nalaze ostaci džamije, što je veoma važno, da možemo što prije započeti planirano. Ostatak od 14=m2 + 140 m2 je bespravno uzurpirano, i predmet je sudskog postupka, a na oko 110m2 je opština ranijih godina izgradila saobraćajnicu. Sami vakuf džamije je mnogo bogatiji i nalazi se na drugim lokacijama u Podgorici, što nas obavezuje da i to vratimo tamo gdje pripada. Naravno, obnovadžamije je prioritet, i u vezi sa tim je TIKA najavila da će preuzeti neke obaveze. Bratstvo Hadrovića će nastojati da u saradnji sa IZ u CG doniranim sredstvima kompletira obnovu džamije i pratećih objekata.
Bošnjaci.Net: Ko je sve u Odboru za obnovu ove gradske džamije koja nosi naziv bratstva Hadrovića?
Dr. HADROVIĆ: Kada je Odbor za “Obnovu vakufa džamije Hadrovića u Podgorici” u pitanju, vodilo se računa da se u njemu nađu oni koji su svojim dosadašnjih radom i aktivnostima pokazali spremnost da rade na opštim dobrima, korisnim za sve građane u sredinama u kojima žive. Tako se došlo unutar Odbora do zaključka da je potrebno formirati 16 Pododbora, kojima su “pokriveni” svi veći gradovi i države u kojima žive Hadrovići. Uz Allahovu pomoć, uz pomoć Mešihata IZ u Crne Gore, uz razumijevanje gradskih i državnih vlasti u CG, te razumijevanju i pomoći prije svega bratsvenika Hadrovića, i drugih ljudi dobre volje, obnova “Vakufa džamije Hadrovića u Podgorci “ će uskoro započeti.
Bošnjaci.Net: Pomenuli ste gradske vlasti, kakvi su prema zahtjevima Odbora za obnovu Hadrovića džamije, konkretno mislimo na obezbjeđivanje dokumentacije i novog ambijenta grada?
Dr. HADROVIĆ: Gradske vlasti posebno a i resorna ministrastva su do sada bila više nego dobro raspoložena i spremna da pomognu oko rješavanja nekih administrativno – protokolarnih radnji, koje prate realizaciju ovog projekta.
Bošnjaci.Net: Kakva je uloga IZ u Podgorici, ali i Mešihata IZ u cijelom projektu?
Dr. HADROVIĆ: Uloga IZ u Podgorici kao i Mešihata je od ključnog značaja u ovom projektu. Zahvaljujući upornosti i istrajnosti glavnog imama Džema Redžematovića, kao i reisa IZ u CG ef. Fejzića, projekat obnove vakufa džamije Hadrovića u Podgorici je više nego izvjestan.
PREUZETO SA BOŠNJACI.NET
