BD FOND I OVE GODINE STIPENDIRA 11 STUDENATA I TRI UČENIKA

0

Bošnjački donatorski fond ( BDF ) i ove školske godine stipendira 11 studenata i tri učenika. Kako je saopštio predsjednik BD Fonda, Iljaz Rasroder, upravni odbor BD fonda razmotrio je 15 novih zahtjeva za 2018/19. školsku godinu, koje je, prilikom  nedavne posjete Luksemburgu, uredno predao koordinator programa u Petnjici Enver Eljo Rastoder.

 

“Svi članovi rukovodstva BD Fonda pokazali su volju i čvrstu opredileljenost ka ostvarivanju plemenitih  ciljeva udruženja a to znači da se prvenstveno obezbijedi podrška što većem broju uspješnih studenata i đacima  bez roditelja. Za ovakvo opredjeljenje imamo pohvale članstva i prijatelja koje nam potvrđuju da smo na pravom putu, da imamo najbolji program kao razlog zbog kojeg je naše  udruženje u konstantnom usponu” , stav  je članova BDF.

“Mislim da sve aktivnosti  ovog  udruženje zaslužuju veliki respekt, a  ovim prilikom   želimo se  zahvaliti svim donatorima koji su se pridružili u finansiranju stipendija.  Iz priložene  dokumentacije,  primijetili smo da imamo talentovanu i uspješnu  omladinu,  bili bi srećni kada bi uspjeli svima pomoći. No naše mogućnosti su ipak ograničene  pa molimo one  koji nijesu dobili pozitivan odgovor da nas shvate i razumiju. Vjerujemo da  spisak  nije konačan jer nastojimo da stvorimo  mogućnost da pomognemo  još nekom studentu ili učeniku”, istakao je predsjednik BD Fonda, Iljaz Rasroder.

BD Fond ( Lukseburg ) se zahvalio  svom agilnom koordinatoru za ovaj program,  Enveru Rastoderu, koji stručno i predano brine da studenti ispune proceduru i ostvare našu podršku.

„Sve što je u interesu mladih ljudi i napretka u našem zavičaju, mene kao čovjeka i Koordinatora BD Fonda, u ovom slučaju ispunajava nadom i  elanom da zajednički otvaramo šanse za budućnost.  A budućnost je u rukama školovane djece, pa Vam  kao koordinator, prenosim  najsrdačniju  zahvalnost    studenata kojima vaša nesebična podrška otvara mogućnost  da ostvare svoj san. Posebnu zahvalnost, zaslužuju svi humani ljudi, koji  za dobročinstvo očekuju  samo uspjeh i diplome, odnosno radost  i ponos na licima stipendiranih đaka i studenata. Čast mi je što sam dio te priče, i što sam prilikom posjete BD Fondu  osjetio, izuzetnu  srdačnost, gostoprimstvo i ozbiljnost u razmišljanjima,  kako i na koji način da ostvarite konkretne pomoći zavičaju i svima onima kojim je to zaista i neophodno . Posvećenost  zavičaju, rukovodstva i članova udruženja u Luksemburgu, može biti dobar primjer svima nama u Petnjici da još ozbiljnije radimo u interesu perspektiva za razvoj i opstanak na ovom prostoru“, istakao je Enver Eljo Rastoder, koordinator BD fonda za Petnjicu.

DENIS BOŽOVIĆ

PETNJICA: SJUTRA BEZ VODE OD DEVET DO 14 ČASOVA

0

Komunalno preduzeće opštine Petnjica, obavještava građana da će, usled radova na vodoizvorištu „Popča“,  (čišćenje bazena i kompletnog vodovodnog sistema), korisnici biti bez vode u periodu od 09 – 14 časova u petak, 23.novembra. 

D.B.

ARHEOLOZI PREUZELI PREDMETE IZ PETNJICE: ZBIRKA SE VRAĆA U BIHOR NAKON KONZERVATORSKOG TRETMANA

0

Arheolog i samostalni istraživač i muzejski savjetnik Polimskog muzeja, Predrag Peđa Lutovac i Milija Pantović, diplomirani konzervator Polimskog muzeja iz Berana, danas su boravili u Centru za kulturu gdje se nalazi muzejska jedinica i gdje su izloženi eksponati koje je ova ustanova u toku ljeta pribavila sa teritorije opštine Petnjica.

 

Arheolozi u Petnjici

“Dio prikupljenih predmeta se nalazi u dosta lošem stanju, a sa obzirom na to da Polimski muzej ima licencu da može da sprovodi konzervatorske mjere, danas preuzimamo predmete radi tretiranja i dovođenja u neko solidno stanje. Pod tim radovima, podrazumijeva se otvaranje konzervatorskih kartona za svaki predmet gdje će biti opisan postupak izvedenih radnji na muzejskom predmetu, a karton sadrži foto prilog. Nakon toga predmeti se vraćaju zbirci u Petnjici zajedno sa konzvervatorskim kartonima gdje će biti nastavljeno njihovo praćenje i eventualno rekonzervacije ako bude potrebno”, istakao je Milija Pantović.

“Polimski muzej je imao uspješnu kampanja na teritoriji opštine Petnjica. Obrađen je lokalitet Torine i pećina grad u Radmanskoj klisuri. Na Torinama je istražena površina od oko 70 m2 i, naravno, otrkiveno je nekoliko stambenih jedinica sa bogatim arheološkim nalazima. Pored cijelih sudova, neđeno je nekoliko koštanih alatki, predmeta iz doba bronze. Svi eksponati su vezani za buduće konzervatorske tretmane i stoga smo danas u Petnjici. U Radmanskoj klisuri, pored arheoloških istraživanja, na ostacima nekadašnjeg bedemskog zida, sprovede su konzervatorske mjere koje su obuhvatile fiksiranje otrkivenih zidnih partija, postavljanje olovne spojnice i nadziđivanje zaštitne kape koja će štititi dalje propadanje ovog bedemskog zida. Imalo smo sreću i da otkrijemo prvobitni ulaz u ovo neobično utvrđenje, a u narednoj godini planiramo nadziđivanje bedemskog zida do visine oko četiri metra. Pored ovog, za narednu godinu smo planirali arheološka istraživanja i sprovođenje konzervatorskih mjera na antičkom utvrđenju koje se nalazi u selu Tucanje”, istakao je Predrag Peđa Lutovac, arheolog iz Berana za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

SJUTRA PROMOCIJA KNJIGE “KLJUČ” MIRSADA HADROVIĆA

1

Sjutra će se u Centru za kulturu u Petnjici održati promocija knjige “Ključ” Mirsada Hadrovića, sa početkom u 13:00, a autor je najavio da će na kraju promocije prisutnima pokloniti knjigu.

 

Na promociji knjige će govoriti Braho Adrović kao recenzent, profesor Rifat Ramčilović i pomenuti autor Mirsad Hadrović.

Hadrović je rođen 1974. godine u Vrbici, opština Petnjica. Svoje stručne i literarne radove je objavljivao u više časopisa, a 2013. godine je objavio knjigu „Vakufi u Beranama“.

„Ključ“ je knjiga koja prožima priču o štetnom uticaju alkohola, jednog od naučestalijih i najpogubnijih poroka današnjice, na porodičnu harmoniju i zdravo sazrijevanje njenih članova. Kroz vješto osmišljene likove i situacije, ova storija nas upućuje na zdrave obrasce ponašanja u izbjegavanju onoga što neminovno vodi u razbijanje i uništavanje najsvetije ljudske zajednice, porodice.

ALDIJANA NOVALIĆ

PETNJICA: VELIKO INTERESOVANJE ZA FILM “JUŽNI VETAR”

0

Juče je u Centriu za kulturu u dva termina prikazan film “Južni vetar”, koji je režirao Miloš Avramović.

Direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj kazao je da je posjećenost filma bila odična, odnosno da je prodatno više od 150 ulaznica.

Film je rađen prema scenariju Petra Mihajlovića i govori o organizovanom kriminalu, dilovanju droge, krađi automobila…

“Južni vetar” oslikava drugu stranu momaka sa beogradskog asfalta, kao i život jedne generacije koja nije lično iskusila devedesete godine 20. vijeka, ali su se tragovi tih paklenih godina i te kako osjetili u njihovim životima.

Za samo mjesec dana od premijere, ovaj film vidjelo je više od pola miliona gledalaca.

Film “Južni vetar” do sada je prikazan na četiri festivala, na kojima je osvojio ukupno osam nagrada: četiri u Nišu i po dvije u Leskovcu i Mladenovcu.

A.N.

IZET RASTODER ŠESTI NAJVEĆI TRGOVAC BANANAMA NA SVIJETU I 40. PO BOGATSTVU U SLOVENIJI

3

Izet Rastoder, šesti najveći trgovac bananama na svijetu, u Sloveniji nazvan i “kraljem banana” ove godine pojavio se na popisu najbogatijih Slovenaca, na 40. mjestu, uprkos udarcu kojeg je dobio prije dvije godine zbog krize u Agrokoru.

 

Iz popisa potraživanja prema Ivici Todoriću jasno je da je Rastoder ostao bez više od pet miliona eura, što ga uvrštava među najveće pojedinačne gubitnike u poslovanju s Agrokorom, piše slovenački list Finance.

Kompanija Rastoder koja je 95% u vlasništvu Izeta, dok 5% ima njegova supruga Hajrija Rastoder, ostvaruje 85% svih prihoda prodajom banana vlastite robne marke.

Rastoder je rođen u Sandžaku, odnosono u Crnoj Gori, a ulaže novac i u Bosnu i Hercegovinu, gdje je svojevremno najavio saradnju s malim farmerima, podsjeća BiznisInfo.

Nedavno je njegova kompanija počela ubrzano ulagati u zaustavljene nekretninske projekte, koji im nisu još donijeli prihode.

Sada Rastoder ulazi u potpuno novi posao – preradu otpada. Prema pisanju mariborskog lista Večer, prošlog ljeta Rastoder je dao najbolju ponudu za kupovinu prerađivača otpada Gorenje Surovina iz Maribora. Riječ je o jednom od najvećih slovenskih prađivača otpada s više od 50 godina tradicije.

Rast zbog skupljih banana

Gorenje je sredinom prošle decenije kupilo tu firmu, ali je već neko vrijeme pokušava prodati jer je to nestrateška djelatnost za proizvođača kućanskih uređaja iz Velenja kojeg su nedavno preuzeli Kinezi.

Prošle godine Surovina je ostvarila solidan prihod od 72 miliona eura i dobit od 2,5 miliona eura, zapošljavajući 320 osoba. Ako Rastoder uspije kupiti Surovine, grupa njegovih firmi brzo će doseći 250 milijuna eura prihoda.

S druge strane, Rastoder je 2017. značajno povećao prihode, koji se u osnovnoj djelatnosti vraćaju prijašnjim brojevima, navode Finance, prenosi Poslovni dnevnik.

Iznosili su 135 miliona eura, uz dobit iz poslovanja od 10 miliona, što je 67 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U bilansu grupe navedeni su prihodi bili nešto niži, 125 miliona eura, dok je neto dobit iznosila 8,1 miliona eura.

“S obzirom na sve veću potražnju i smanjenje opskrbe, banane su skuplje”, objasnio je Rastoder brzi rast za Finance krajem prošle godine.

Rastoder kupuje banane u Južnoj Americi, većinom u Ekvadoru i Kostarici te ih prodaje u Sjevernoj Africi, Iraku, Iranu, Turskoj, Rumuniji, Bugarskoj, zemljama bivše Jugoslaviji i u svim državama EU.

Poslovi s nekretninama

Godine 2014. Rastodera su počela zanimati ulaganja u nekretnine. Kupio je građevinsku jamu u Bavarskem dvoru u Ljubljani koju je kasnije prodao Miroslavu Miškoviću za gradnju hotela Intercontinental. Lani je od države je kupio Villu Tamara na Bledu sa sedam stanova, te kasnije građevinsku jamu na Celovškoj cesti gdje hoće da gradi 300 stanova. Od jordanskeg državnog fonda Mawared kupio je hotel Bellevue u parku Tivoli.

Investirao u BiH

Kako su mediji ranije pisali, ovaj biznismen je 2015. godine u naselju Halilovići u opštini Novi Grad Sarajevo otvorio veliki distributivni centar pod okriljem kompanije MMDI Group i tom prilikom je rekao da se u BiH isplati ulagati.

S izgradnjom distributivnog centra, “kralj banana” planira snabdijevati BiH sa svojim brendom “Derby” banana, ali cilj mu je i da sakupi poljoprivredne proizvođače iz BiH i da njihove proizvode prodaje u našoj zemlji, regionu i Evropskoj uniji.

Najavio je da će mu fokus u budućnosti biti otkup proizvoda od malih farmera u BiH.

– BiH ima neiskorišten veliki kapacitet u poljoprivredi. Poljoprivreda u BiH nedovoljno je iskorištena, a ljudi moraju shvatiti da je zapravo ključ razvoja zemlje – kazao je tada Rastoder.

PREUZETO: PORTAL “ASKOS”

NABAVLJENA HLORNA PUMPA: DO KRAJA NEDJELJE VODA ISPRAVNA ZA PIĆE

0

Komunalno preduzeće iz Petnjice, intezivno radi kako bi voda za piće za uže gradsko jezgro, bila za upotrebu. Prema informacijama sa kojim raspolaže portal radija, ovih dana je kupljena nova hlorna pumpa čije će postavljanje već danas započet.

 

Nakon toga, slijedi ispiranje vodovodnih cijevi i čiščenje bazena. Kako su saopštili iz komunalnog, očekuje se da do kraja ove sedmice voda sa vodoizvorišta Popča zadovolji sve parametre upotrebljive za piće.

DENIS BOŽOVIĆ

VIDEO: ČLANOVI SPP OBILJEŽILI DAN SANDŽAKA I POSJETILI SPOMENIK ŠEHIDIMA I STRADALIM ANTIFAŠISTIMA

0

PETNJICA: PREDSTAVLJEN PROJEKAT “ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA JE MOJA ODLUKA”

0

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore u saradnji sa lokalnim upravama predstavilo je danas u Petnjici projekat “Odvojeno sakupljanje otpada je moja odluka”. Predavanju su prisustvovale Branka Milošević, službenica Ministarstva održivog razvoja i turizma, Mirjana Vučilić profesorica biologije u Baru i Rita Barjaktarović, magistar bioloških nauka.

 

Cilj predavanja je da se građanima ukaže na način odlaganja otpada, značaju reciklranja kako bi se uticalo na životnu sredinu.

Na početku predavanja Branka Milošević je naglasila da je saradnja ovog sektora sa Opštinom Petnjica odlična, jer su već preko nekih projekata sarađivali.

“Sarađivali smo u planiranju projekata, a ono što sada slijedi je implementacija. Poznato je da je opština Petnjica imala oko 525 tona odloženog komunalnog otpada u opštini Rožaje, a sama činjenica da bi se bar samo trećina toga mogla reciklirati predstavlja puno za sredinu i za sve nas, jer ideja o odvajanju sakupljenog otpada i kompresiranje pokretač zaštite okoline. Opština Petnjica nema još usvojenu Odluku o sakupljanju otpada, a njom će se riješiti pitanje odvajanja suve i mokre frakcije otpada”, kazala je Miločević za portal Radija Petnjica.

Rita Barjatarović je kazala da je upravljanje otpadom važna tema, kako za sve opštine pojedinačno tako i za državu Crnu Goru.

“Gotovo sve opštine su izradile Nacrt o načinu odlaganja otpada, pa se očekuje da i opština Petnjica to uradi. A prilikom izrade akata i nacrta koji doprinose primjeni strategije o pravilnom odvajanju otpada potrebno je poštovati pet principa, počev od principa održivog razvoja, principa predostrožnosti, principa zagađivača plaća, princip blizine i hijerarhije upravljanja otpadom. EU teži da otpad reciklira, jer u tome leže pozitivne strane očuvanja sredine, stvaranje manje količine otpada”, kazala je Bajraktarović.

Na predavanju je naglašeno da je u Crnoj Gori planirano da se izgradi 14 reciklažnih dvorišta, od kojih će jedno biti pozicionirano u Petnjici.

Profesorica biologije, dobitnica “Oktoih” nahrade, govorila je o “Kompresiranju otpada” kao važnom poduhvatu za domaćinstva i sve institucije koje isti proizvode.

ALDIJANA NOVALIĆ

SAVIN BOR: NASTAVNIK OŠAMARIO UČENIKA?

4

U OŠ “Savin Bor” u istoimenom selu u Petnjici nastavnik Refik Škrijelj udario je đaka A. M. (14), koji boluje od tumora, jer je, navodno, polomio bravu, pišu Novosti.

Slučaj je dospio do Ministarstva prosvjete, ali i policije, gdje je dječak poslije incidenta u prisustvu oca Huzeira Mehovića podnio prijavu protiv nastavnika.

Otac kaže da je još u šoku poslije, kako ističe, nečovječnog postupka nastavnika, jer je dobro znao da je riječ o djetetu, za koga svaki jači dodir u predjelu glave može biti fatalan.

“Nažalost, dijete ima tumor u glavi. Liječen je u Beogradu, a koliko je udarac bio snažan vidi se i po snimku napravljenom nekoliko sati od šamaranja, na kom se uočava crvenilo na licu”, priča za Novosti otac mališana. “Mogu da shvatim sve, ali odsustvo kajanja kod takvog pedagoga je nešto što me je užasnulo. Zamislite, kada je došao na pomirenje u našu kuću sa ocem Mujom, koji je izuzetno častan čovjek, nije želio da se izvini. Pitao sam ga kako ga nije bilo stid da udari bolesno dijete. Njegov odgovor je bio da nije znao za to, a moj sin je nedavno, mjesec dana bio na bolničkom liječenju u Podgorici. Eto, on mu je predavač, a “nije znao”. Nadležni neka kažu šta imaju, obavijestio sam ih o svemu”.

Direktor OŠ “Savin Bor” Aljko Rastoder kazao je da poslije prijave roditelja, protiv nastavnika poveden disciplinski postupak u skladu sa kolektivnim ugovorom.

“Postupak je u toku”, kazao nam je Rastoder, koji je na pitanje da li Škrijelj i dalje predaje učenicima odgovorio sa – naravno.