U PETNJICI POČEO XI FESTIVAL PRIČE: LILE OBASJALE ZAVIČAJNE STAZE

0
111

Život između dva jezika teško je iskustvo za svakog čovjeka, ali je za pisca dobro jer učenjem novog jezika sebi otvara vrata još jedne kulture, rekao je specijalni gost XI Festival priče u Petnjici Refik Ličina.

O njegovom stvaralaštvu govorili su Dragana Tripković, Vasko Raičević, Rebeka Čilović i Selma Rastoder, na Festivalu pod sloganom “Umjetnost je sumnjiva. Književni portret pisca, u sali Opštine, na svoj način upotpunile su i slike akadamske umjetnice Adele Nurković Kulenovć

U petnjičkoj Divan bašči promovisana je knjiga priča Razmeđa Bihora koja sadrži ostvarenja 32 autora iz Crne Gore i regiona. O zbirci su govorili Jasmina Halilović Murić i Safet Hadrović Vrbički.

Na početku svečanog programa odata je pošta žrtvama genocida u Srebrenici, a potom je uslijedio kulturno-zabavni program u kome su učestvovali hor Ilham i etno-grupa Teferidž sa solistima iz Rožaja i Novog Pazara. Svi oni su došli da podrže Festival Zavičajne staze, kao i pisci koji su govorili poeziju Nadıja Rebronja i Hamdija Kalač. Tradicionalno, svečano otvaranje Festivala pratilo je paljenje lila- julskih vatri koje najavljuju ljeto.

Festival iz godine u godinu okuplja vrijedne stvaraoce iz države i regiona i podstiče talentovane da stasavaju na izvorištu narodne tradicije. U okviru Festivala organizuju se brojne kulturne manifestacije od značaja za razvoj i očuvanje kulture i tradicije petnjičkog kraja, ali i cijele Crne Gore.

Refik Ličina: U tuđini jezik ti postaje jedina domovina

Festival priče otvoren je promocijom književnog opusa pisca i prevodioca Refika Ličine u prepunoj Sali Opštine. O Refikovoj knjizi Dalge govorili su pjesnikinja i dramaturškinja Dragana Tripković u ime izdavača knjige- Otvoreni kulturni forum sa Cetinja i dramaturg i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Vasko RaičevićRebeka Čilović i Selma Rastoder, ističući ne samo književnu vrijednost, već i značaj tog djela kao svjedočanstva o jeziku i istorijskom momentu jednog regiona, kao i društveno-kulturološkim promjenama kroz koje je taj kraj prošao.

Dragana Tripković je navela da je pisanje Refika Ličine veoma važno zato što čitaocima donosi jezik Bihora i cjelokupnog regiona Sandžaka.

“Mi nemamo mnogo autora koji njeguju jezik sa kojim su odrasli i to je specifično za naše podneblje. OKF se trudi da bude na prvom mjestu za valorizaciju takvog jezik, bilo kroz izdavaštvo ili recepciju autora koji se bave tom vrstom književnosti”, kazala je Tripković.

Na autentičan i bogat jezik u pisanju Refika Ličine pažnju je skrenuo i Vasko Raičević. On je istakao da upotreba toponima i arhaičnih izraza stvara sliku o duhu prostora i vremena, ali i društvenim promjenama koje su se dešavale.

“Pored ostalih vrijednosti, knjiga je interesantna sa vizuelnog, odnosno slikovitog aspekta. Tu su i atraktivne scene koje podsjećaju na magijski realizam Latinoameričkih pisaca. Ipak, za razliku od njih, kod Refika je to predstavljeno kao određena fantazmagorija, kao neki otuđavajući nivo u kojoj se čudimo onome što je realnost kod nas. Tu dolazimo do zaključka da zapravo naša realnost kada se napiše izgleda kao da je fantastiča književnost u pitanju”, objasnio je Raičević. 

Komentarišući pitanje pjesnikinje Rebeke Čilović položaju stranca i “životu između dva jezika”, Refik Ličina je odgovorio da je to  teško iskustvo za čovjeka, ali da je sa jezičke strane dobro jer učenjem novog jezika pisac sebi otvara vrata još jedne kulture. 

„Ja sam sa tri godine otišao iz Radmanaca (petnjičko selo) i tada nijesam mogao ponijeti nijednu sliku. Međutim, ja sam jezik učio od svoje majke i njega sam mogao ponijeti sa sobom“,rekao je je Ličina komentarišući odnos prema zavičaju i značaj jezika. 

On je posebno istakao značaj arhaizama u pisanju i njihovoj moći da autentično dočaraju slike prošlih vremena. “Arhaizmi i kovanice imaju jednu veliku snagu- da te razore ili podignu kao pisca”, kazao je Ličina, tvrdeći da on svoj jezik zove maternjim i trudi se da ga gaji i čuva jer to vidi kao svoj zadatak. “Jezik je jako bitan. Ko ima jezik ima i moć“, poručio je Refik.

Refik Ličina porijeklom je iz Petnjice, odrastao je i učio u Novom Pazaru, a od 1994. živi i stvara u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Djela su mu objavljivana i na švedskom jeziku, a preveo je i veliki broj značajnih švedskih pisaca, posebno pjesnika, na naš jezik.

Organizator Festivala uručio je Refiku Bihorski kazivar- posebno priznanje za doprinos razvoju kulture u petnjičkom kraju.

Razmeđa Bihora: Bihor kao utopija

U drugom dijelu programa svečanog otvaranja Festivala, u petnjičkoj Divan bašči promovisanja je knjiga “Razmeđa Bihora” ali i priređen kulturno-zabavni program.

“Razmeđa Bihora” je knjiga je zbirka priča sa prošlogodišnjeg Festivala priče koja sadrži 32 odabrane priče autora iz Crne Gore i regiona i otkriva horizonte sjećanja i svijesti u kojima se ogleda istinski treptaj čovjekovog bića u traženju ličnog  puta i životnog izbora.

Svoje izlaganje o zbirci, književnik Safet Hadrović Vrbički započeo je citatom Ćamila Sijarića- “U Bihoru, ako kamen prevrneš, eto priče”, ističući značaj Festivala za očuvanje identiteta i cjelokupan razvoj bihorskog kraja.

“Sasvim slobodno se može reći da Bihor više nije neki tamo tamni vilajet sklonut iza brda, kako su mnogi o njemu mislili i tom svojom mišlju htjeli da nas uvjere da je tako, a nije niti može biti. O našem Bihoru pišu čak i oni koji nikada nijesu hodili našim drumovima, niti su pili našu vodu, niti su udisali našu havu (vazduh), ali su znali da je iz ovog našeg Bihora ponikao njegov veliki sin, naš Ćamil, da Ćamilov duh lebdi nad Bihorom.”, kazao je Adrović. 

On naglašava da su priče koje su se našle u knjizi Razmeđa Bihora interesantne zbog tema koje obrađuju, specifičnosti jezika kojim su pisane, kao i psihologije stanovnika podneblja koju oslikavaju.

I profesorica Jasmina Halilović Murić, podsjetila je na duh Bihora iz Ćamilovog pisanja. “Zbornik se sastoji  od tridesetak priča u kojima možemo uočiti prije svega prošlost, kulturu i tradiciju Bihora i ljudi u njemu. Prva asocijacija meni na Bihor,  jeste Ćamil Sijarić i njegovo kapitalno djelo ,,Bihorci.“ Ono što je meni privuklo posebnu pažnju jeste način pripovijedanja,  taj specifični način pripovijedanja mogu slobodno reći ,,ćamilovski,, podrazumijeva  sintezu magijskog realizma koji se vješto stapa sa neoromantizmom i motivima foklora i narodnog pripovijedanja koji oslikava svirepu sudbinu čovjeka i težak život   u Bihoru , ali  i likove (junake) koji svoju sudbinu nose na dostojanstven način. Tako da autori ove Zbirke mogu stati rame uz rame sa poznatim svjetskim autorima

Ona naglašava da se Bihor kao neiscrpan motiv koji je inspirisao i inspirisaće mnoge autore, pojavljuje kao utopija. “Mjesto odakle omladina odlazi  u inostranstvo, ali ni sva ta raskoš velegrada i novci ne zasite ih, nego se vraćaju u Bihor po eliksir mladosti i komad zavičaja”.

Zavičajne staze kao svetionik za poštovaoce umjetnosti Crne Gore i regiona 

Otvaranju Festivala prisustvovali su pjesnici Nadija Rebronja i Hamdija Kalač, koji su istakli značaj Festivala za kulturu i umjetost čitavog regiona.

Prvo veče Festivala uljepšali su hor ILHAM i etno-grupa TEFERIDž sa solistima: Irmom i Ildom Nurkovć, Mirsadom Tarhanišem, Zikretom Murićem i Adisom Murićem. Nastup grupe muzičara iz Rožaja i Novog Pazara na čelu sa Bećom Kujevićem poklon je i podrška Festivalu.

Početak regionalno poznate manifestacije, i jedanaestu godinu postojanja, obilježile su “Bihorske lile”, tradicionalni plamen julskih vatri koje najavljuju ljeto.

Manifestaciju su svojim prisustvom podržali Aldemar Ibrahimović, Edin Smailović, Mirza Luboder, Anela Čindrak, Hamdo Kočan i mnogi drugi.

Organizatori podsjećaju da je na ovogodišnji konkurs Festivala “Zavičajne staze – za priču inspirisanu Bihorom”, prispjelo 37 rukopisa.

Žiri u sastavu: Zuvdija Hodžić, Sofija Kalezić i Elvedin Nezirović, ocjenjuje priče pod šifrom i uskoro će saopštiti koje priče zaslužuju nagrade i pohvaleDodjela nagrada i veče posvećeno laureatima planirano je 9. avgusta u Petnjici.

Pored toga, u okviru Festivala, 20. jula će biti organizovana tribina o Jezičkoj tradiciji Bošnjaka, 3. avgusta gost Festivala će biti Andreja Nikolaidisa, dok je 5. avgust rezervisan za tradicionalni Susret kod Ćamilove česme kada će gosti govoriti o stvaralaštvu i književnom nasljedstvu Ćamila Sijarića.

DENIS BOŽOVIĆ

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY