Luxemburg, 10.02.2018 godine, grad Tetange, bio je mjesto kultrnog dogadjaja gdje je održana promocija knjige MUSINA JAMA autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Organizatori promocije knjige, kao i domaćini Kulturnog centra gdje se održavala promocija, nesebično su se potrudili da ukupna atmosfera bude na najvišem nivou u čemu su potpuno uspjeli.
Pripremio: Osman Destanović
Promotivni skup je otvorio gospodin Fajiz Softić, književnik i publicista iz Luxemburga, kom prilikom je pozdravio prisutne i izrazio zadovoljstvo što je u prilici biti jedan od promotera tako važne i sadržajne knjige kao što je Musina jama. Prije svog izlaganja najavio je promotere: književnicu Selvu Šabotić-Ramčilović, gospodju Almu Mucević Čivović, gospodina Remziju Hajderpašića, književnika iz Luxemburga i autora knjige Ćamila Ramdedovića.
U nastavku, gospodin Softić je izmedjuostalog napomenuo: ” Istina, mi smo ovu knjigu već promovisali ovdje u Luxemburgu, ali je važno da se opet promoviše, postavi jedna vrsta interakcije izmedju knjige, autora, promotera i publike. Iz tog razloga što su mnogi pročitali ovu knjigu i sada mogu progovoriti o tekstu. Knjiga Musina jama je vrlo interesantna knjiga. I sam sam htio pisati o tome, ali sam se obradovao kad sam saznao da je moj prijatelj Ćamil uradio mnogo toga.” U daljem nastupu gospodin Softić je iscrpno iznio glavne likove knjige o čemu je slikovito, znalački i kako to književnici rade svoje utiske prenio publici.
Po završetku izlaganja gospodina Softića riječ je dobila gospodja Selava Šabotić Ramčilović književnica iz Luxemburga. Gospodja Ramčilović je pozdravila prisutne i izrazila zadovoljstvo što ima priliku da iznese svoje impresije o knizi Musina jama, prvom književnom djelu gospodina Ćamila Ramdedovića. Na početku je čestitala gospodinu Ramdedoviću na priči koju je iz višedecenijske legende pretočio u autentično prozno-epsko djelo prezentovano autentičnim jezikom Bošnjaka i nastavila:
“Bošnjaci u Bihoru, tačnije u Sandzaku, imaju svoju historiju, svoju kulturu, svoju tradiciju koja je kroz vijekove i ratove bila degradirana egzodusom i ljudskim dramama. Na sreću, u našem bošnjačkom biću je utemeljena i kultura zajedništva i humanizma što se jasno vidi kroz priču Musina jama” – nadahnuto je naglasila gopodja Ramčilović radi čega je nagradjena aplauzom prisutnih.
Remzija Hajderpašić, književnik iz Luxemburga, na početku svog izlaganja rekao da je priča o Musinoj jami istinit dogadjaj, bar su to njegovi lični utisci, koji zahvaljujući pripovjedaču gospodinu Ćamilu Ramdedoviću ima konture epskog dogadjaja, i to snažno da se i sam autor morao podobro namučiti kako bi čitaoce ubijedio da se ne radi o mitu nego o stvarnom dogadjaju. “Ne baš davno vrijeme od nas ljudi su nosili čalmu, kako su nestale čalme tako je nestala je i riječ kod ljudi. To je ona riječ koja se ne gazi i koja ima snagu zakletve. To tvrde ljudi u Rožaje govoreći: ‘Od kako su nestali ljudi sa čalmama više čovjeku nemoš vjerovat ni na riječ, a bogomi nekima ni na zakletvu’.”
Gospodin Hajderpašić je poslije interesantnog izlaganja završio porukom da se treba napisati posebna knjiga u kojoj bi bili opisani običaji u Bihoru i Sandzaku jer se oni razlikuju od sela do sela, navodeći konkretne primjere kod uzimanja i prstenovanja nevjeste.
Po završetku gospodina Hajderpašića, moderator Faiz Softić je prije najave sledećeg promotera uzeo malo vremena i zadržao se na motivu zlatnog nakita koji se pominje u knjizi. Zlatni nakit su pronašle žene i kružio je od porodice do porodice. U kojoj porodici se našao tu bi se radjala djeca i to pretežno mušaka, što se može protumačiti i kao Božiji dar, istakao je gospodin Softić
Najavom promoterke Alma Mucević Čivović koja je pročitala esej književnika Ferida Muhića ujedno recezenta knjige Musina Jama, napomenuo je da od profesora Muhića nije lako dobiti esej jer Muhićev književni opus ima veoma visoke standarde, što jasno govori o kvalitetu knjige koja se promoviše.
Gospodja Alma Mucević Čivović pročita je esej u kome se na samom početku piše: ” Prva knjiga Ćamila Ramdedovića Musina jama je najorginalnija knjiga koju sam imao prilike preporučiti pažnji čitalaca. Naime, ona je ne samo napisana nego, očito i ispjevana”. U dalje dijelu recenzije slikovito se opisuju književni motivi sadržani u tekstu knjige što je kulminiralo zaključkom da je pred čitaocima po mnogo čemu jedinstvena knjiga koja se izdavaču svesrdno preporučuje za štampanje, a najširoj publici za proširenje znanja, vidika i uživanje u čitanju.
Na kraju prvog dijela publici se obratio autor knjige Ćamil Ramdedović:” Poštovani dame i gospodo, prijatelji i rodbino čast mi je i zadovljstvo što vas vidim u ovolikom broju i želim da vas sve pozdavim i poselamim. Posebno mi je drago što je promocija knjige po drugi put u Luxemburgu što me ispunjava velikim zadovoljstvom. Knjiga koja je pred vama je rezultat dugogodišnjeg istraživanja i zapisivanja. Musina jama je najčuvenija legenda na prostoru Bihora. Moja želja je bila da se ta čuvena legenda spasi od zaborava. Bio bih veoma srećan kad bi naša djeca imala u rukama knjigu o drugim brojnim legendama iz Bihora. Ovom prilikom želim da se srdačno zahvalim izdavačkoj kući “Almanah”, uredniku knjige gospodinu Faizu Softiću, kao i ostalim sagovornicima koji promovišu ovu knjigu. Posebno želim da se zahvalim mojoj brojnoj porodici koja me je snažno podržala u radu na ovoj knjizi”, buile su završne riječi gospodina Ramdedovića.
U drugom dijelu kulturne večeri, gospodin Softić je podsjetio na običaj da se autor knjige ponešto pita vezano za sadržaji i postavio pitanje: “Je li se tvoj život promijenio od kako je izašla knjiga Musina jama”? Autor je potvrdio da se njegov život promijenio u pozitivnom smislu i da je radi toga veoma radostan i ponosan.
Poslije uvodnog pitanja gospodina Softića uspostavljena je komunikacija sa prisutnima i autor je odgovarao na brojna pitanja prisutnih tokom čega se razvila i interesantna diskusija.
Promociji knjige u Luxemburgu prisustvovao je veliki broj posjetilaca, među kojima su bili predstavnici bošnjačkih udruženja, kulturnog i javnog života Bošnjaka nastanjenih Luxemburgu, te prestavnici udruženja iz Njemačke. Promociji je bio prisutan i gospodin Edhem Djanović, pjesnik iz Pariza, po najavi pozdravljen velikim aplauzom prisutnih.
Knjiga je izašla iz štampe početkom 2015 godine u izdanju “Almanaha” iz Podgorice. Do sada je promovisana u Crnoj Gori, Sandzaku (Novi Pazar), i Luxsemburgu, a planirana je promocija i u Njemačkoj.
Sasvim na kraju organizator je pripremio prigodnu zakusku gdje je nastavljeno druženje sa aurtorom knjige, promoterima i književnicima do kasno u noć.
