JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SARADNJI CG SA ISELJENICIMA

1
70

U subotu 02. Decembra 2017. godine – u prostorijama Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu, Njemačka, održana je Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o saradnji CG sa iseljenicima.

Pripremio:Osman Destanović

Uvidom u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o saradnji CG sa iseljenicima koji je Uprava prethodno dostavila svim iseljeničkim organizacijama, konstatovano je koje su zakonske odredbe predloženim Nacrtom najviše pretrpjele izmjene i dopune, shodno njihovoj dosadašnjoj primjeni u praksi. Predstavnici dijaspore iznijeli su svoje prijedloge na određene dijelove dostavljenog Nacrta, koji će dalje biti proslijeđeni Radnoj grupi na razmatranje.

Pored predstavnika organizacija iz udruženja dijaspore u Njemačkoj, Javnoj raspravi su prisustvovali direktor Uprave za dijasporu i potpredsjednik Radne grupe mr Predrag Mitrović, II sekretar Milica Radojičić, konzul Dejan Vuković i generalni konzul CG u Frankfurtu Branislav Karadzić koji je ujedno bio moderator ovog skupa.

Višesatna Javna rasprava protekla je u konstruktivnoj atmosferi, razmjeni mišljenja i veoma aktivnom nastupu učesnika. Izdvajamo nekoliko interesantnih diskusija.
Gospodin Mijaz Ramdedović, predstavnik udruženja Evropa za Opštinu Petnjica iz Hannovera, prvi je dobio riječ i imao vrlo zapaženu diskusiju na koju su se nadovezali i ostali učesnici rasprave.

Ko smo to mi? Kako nam je ime? Dijaspora ili iseljenici?

Sta znaci naziv Dijaspora? Trazeci znacenje na wikipediji i drugoj literaturi dosli sam do sledece definicije
Dijaspora znaci u rasijanje,rasulost,rasejanost odnosi se na jevreje i grke koji su rasejani po drugim zemljama, u bratstvima: clanovi koji stanuju odvojeno. Naziv za bilo koji dio biljke koji se prirodnim putem odvaja od nje i dalje sam razmnozava.

Iseljenik ili Iseljeništvo je proces odseljavanja stanovništva s nekog prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim faktorima, ili – češće – jačim privlačnim faktorima nekog drugog prostora, u koji se stanovništvo seli.

„Mišljenja smo da je naziv „dijaspora“ prihvatljiviji onom dijelu gradjana koji su državljani Crne Gore tj. posjeduju licna dokument, pasoš ili ličnu kartu te doživljavaju Crnu Goru kao svoju domovinu, državu svog korijena, porijekla i državu u koju žele investirati, graditi je i pomagati, i na kraju se u nju vratiti .
Naziv „iseljenik“ je je možda prihvatljiviji za one gradjane porijeklom iz Crne Gore koji su se odrekli državljanstva Crne Gore pa su u tom smislu trajno orijentisani da žive u neku drugu zemlju, zemlju koja ih je prihvatila i u kojoj su stekli status državljanstva.
Gradjanima koji imaju državljanstvo Crne Gore nametati naziv „iseljenik“ konačno znaci moralno oduzimanje državljanstva, č ime se skoro explicitno šalje poruka da ih se Crna Gora odrice za sva vremena. Vjerujemo da Crna Gora ovim zakonomž eli postici sasvim suprotno, da podstice vracanje naših gradjana a ne da ih tjera iz Crne Gore.
Shodno rečenom, predlažemo radnoj grupi, nadležnoj za izradu i dopunu Zakona o saradnji sa iseljenicima da prije svega kroz izmjene ovog Zakona, kao i u svim drugim aktimau vezi sa ovim zakonom, naziv „iseljenik“ zamijeni, ili, u najmanju ruku dopuni sa nazivom „dijaspora“.
Gospodin Ramdedovic je u daljem nadasve emotivnom obracanju prisutnima apelovao da svako od sebe da svoj doprinos kako bi svi u ovom vremenu,koje nazalost brzo prolazi, mogli odraditi nesto korisno sa svoju domovinu, imajuci u vidu da je svaki pojedinac vrlo vazan te da imamo vrlo uspjesnu dijasporu koja je voljna i spremna za ulaganje samo se treba pronaci modus zajednickog rada. U ovom kontekstu veliku i vaznu ulogu igra Uprava za dijasporu te je apelovao da se kroz ovaj zakon jos vise i jace izrazi i regulise ekonomsi i privredni znacaj ovog zakona za saradnju Crne Gore sa dijasporom.
„Mi iz dijaspore koji ovo radimo, radimo kao patriote da bi odradili nesto korisno za nas, nasu djecu i nasu domovinu. Vi iz Crne Gore koji nam sada dajete ime, posto nasa udruzenja nijesu ili nijesu mogli da budu tamo na mjestu odlucivanja upozoravamo da nijesmo djeca/novorodjencad vec da i mi zelimo da se pitamo i odlucimo o nasem imenu i nasem statusu kroz ovaj zakon. Mi se zahvaljujemo i pozdravljamo ovakav vid komunikacije sa dijasporom gde ste Vi iz upraveza dijasporu pokrenuli ove javne rasprave i zato vam hvala i to je dobra poruka.
Zato apelujemo da budemo pametni i mudri kako Vi tako i mi a u nadi da ce nadlezni predstavnici, radna grupa sve do najveceg nivoa odlucivanja uvidjeti vaznost dijaspore za nasu domovinu „Dijete kad se odvoji od majke tek onda vidi sta je majka i koliko ona znaci u tom smisli nemojte od nas sirocad praviti“.

Ne smatramo sebe iseljenicima već dijasporom

Beka Seljimanjin, predsjednik Plavskogusinjsog Merhamta iz Olpi.

„ Vidite naši gastarbajteri, odnosno gradjani na privremenom radu u inostranatvu, ta generacija ljudi koji su dolje rođeni ovdje radili i zaradili svoju mirovinu vracaju se u svoj zavičaj kao penzioneri neki stalno, a drugi provedu i po 9 mjeseci godišnje u zavicaju. Meni je poznato više od 20 takvih slučajeva . I mi razmišljamo isto tako i zato ne smatramo sebe iseljenicima. Mi živimo danas ovdje sjutra možemo da se vratim u svoj rodni kraj šta smo onda doseljenici? Mi u CG posjedujemo svoju imovinu izmiravamo naše porezke obaveze možda i savjesnije nego neki stalni stanovnici. Dajemo svoj maksimalan doprinos u društveno političkim životu ne samo 2006.god. Ovaj naziv iseljenik može da nas uvodi u drugu kategoriju gradjana CG, kao takvi mi nećemo imati pravo glasa u svojoj državi, vjerovatno ćemo plaćati i veće porezke obaveze, tretirat će nas u svojoj zemlji kao strance. I ko zna još kakve negativne posledice. Ovaj naziv je za nas diskriminatorski i mi ćemo ovaj naziv ukoliko se on usvoji protiv naše volje ignorisati. Mi smo spremni i na kompromise da se nadje adekvatan naziv. U suprotnom mi ostajemo Dijaspora.

Naziv iseljenik neprihvatljiv.

Sokoli Dacic, dopredsjednik SCANJ-a iz Frankfurta.

“Nikad necu prihvatiti naziv iseljenik. Iseljenik je za mene, onaj koji se odselio iz svoje matične države. Posto sam ja prvi koji je pokrenuo pitanje za naziv “Iseljenik” a to se desilo 08.09.2017, kada su se na poziv SCANJ-a gostovali Vladika Mihailo i glavni Muftija islamske zajednice Bosnjaka u Njemacku Efendija Pašo Fetić. Tu sam dobio podršku od svija, da taj termin za nas nije pravilan. Danas u Konzulatu, Upravi za dijasporu sam skrenuo pažnju, da država i tekako treba da vodi računa i obrati paznju za svakoga njenog državljanina, jer toliko smo mali i to ne bi smeli da se i dalje rasipa. A vi me možete tako nazvati ili to nametnuti ali ja i mi to ne prihvatamo. Radna grupa za izmjene i dopune zakona treba to da shvati?

Mi smo Crnogorska dijaspora

Šaban Crnovrsanin, predstavnik udruženja Montehees iz Frankfurta.

“Ja sam mislio da ćemo se pojedinačno izjašnjavati po tačkama izmjenama i dopunama zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima, lično se slažem sa 80% ovoga što su ovi ljudi govorili. Imam prijedlog i mislim da je naziv iseljenik neprihvatljiv te da smo mi Crnogorska dijaspora. Moje dijete ili naša djeca drže veliku Crnogorsku zastavu u sobi i sada ja treba sa mu kažem da je on iseljenik. To je neprihvatljivo”.
U daljem izlaganju gospodin Crnovršanin je vrlo iscrpno i detaljno dao konkretne prijedloge izmjena i dopuna zakona o saradnji Crne Gore sa crnogorskom dijasporom. Ovdje se izdvaja, između ostalih, jedan vrlo interesantan prijedlog: član 11, unapređivanje privrednog partnerstva, gde bi se od Uprave za dijasporu zahtijevalo ili očekivalo da u saradnji sa opštinama prikuplja sve interesantne projekte kao takve na jednom mjestu i plasira ih prema dijaspori sa ciljem lobiranja za njihovo izvršavanje, ostvarivanje i konkretne investicije.

Koristiti pravilnu terminologiju

Osman Destanović, Predsjednik UDBK-Njemačka iz Gütersloha.

” Prijedlozi izmjena koje smo pripremili za ovu priliku sadržani su u dokumentu koji je gospodin Miloš Bukilić proslijedio Upravi za dijasporu, tako da sad ne bih oduzimao vrijeme po tom pitanju sobzirom da su predhodnici u svojim diskusijama rekli srž. Predlažem da se tokom izrade zakona koristi pravilna terminologija. Dakle, meni lično je svejedno koji će se naziv koristiti DIJASPORA ili ISELJENICI, smatram da je u pitanju ugra riječi. Što bi naš narod rekao:’ Nije šija nego vrat’. Naziv: CRNOGORSKA dijaspora ili CRNOGORSKI iseljenici, kako god bilo, nije adekvatan. Po mom mišljenju Logičnije i pravilnije bilo bi: DIJASPORA CRNE GORE ili ISELJENIŠTVO CRNE GORE. Ne iz razloga što neko ima nešto protiv pridjeva “crnogorski”, već što takav izraz ukazuje na samo jednu etničku zajednicu. Izraz DIJASPORA CRNE GORE ili ISELJENIŠTVO CRNE GORE jasno ukazuje na državnu pripadnost svih koji otuda dolaze. Tako imamo nazive: Vojska Crne Gore, a ne Crnogorska vojska, dalje: Generalni Konzulat Crne Gore, Uprava za dijasporu Crne Gore … i td.. Sve druge institucije nose takav naziv. Po ovom prijedlogu akcenat se stavlja na državu Crnu Goru, a ne na etničku zajednicu.

Gradjani Crne Gore u dijaspori

Miloš Bukilić, predstavnik udruženja Montewuppertal iz Wuppertala

Do jučerasnje javne rasprave nijesam pridavao potrebnu paznju značenju pojmova “dijaspora” i “iseljenistvo”. Slusajuci jucerasnju argumentaciju odlucio sam da se time pozabavim. Mi smo gradjani Crne Gore koju zive i rade van granica svoje drzave. Nijesmo se iselili. Nijesmo je zaboravili. Ne trudimo se da prekinemo sve veze sa njom. I dalje imamo crnogorsko drzavljanstvo. I dalje je dozivljavamo kao svoju drzavu. Ucimo nasu djecu crnogorskom jeziku, tradiciji, obicajima. Ucimo ih da vole i postuju svoju drzavu, rodjake i prijatelje koji u njoj zive. Zato nijesmo “iseljenici” već gradjani Crne Gore u dijaspori ili rasijanju. Time ne smanjujemo nasu brojnost vec je umnozavamo u razlicitim drzavama i na razlicitim kontinentima. I primarno nadlezna institucija u nasoj drzavi se zove “Uprava za dijasporu”, ne “Uprava za iseljenistvo”. Zato se javlja dodatna sumnja sto se krije iza razlicitih pojmova koji, na prvi pogled, znace isto a bitno i sustinski se razlikuju. Nakon svega, ostaje mi da podrzim udruzenja koja su juce otvorila raspravu na ovu temu i zahvalim se na pravom sagledavanju bitnih cinjenica.

Maćehinsko ponašanje države

Rifat Stanković, predsjednik SCANJ-a iz Frankfurta

”Nasilno ispisivanje iz državljanstva nije dobra poruka. Zašto se nama ne omogući da zadržimo pasoš? Država se ponaša kao maćeha… Maćeha koja nije to dijete rodila! Ali mene je majka Crna Gora iznjedrila, ali me se stime odrekla. Treba naći Modus koji treba da zadovolji i nas koji imamo nasljedstva i koji dalje ulažemo u našu domovinu i slično. Odrediti mjesto ‘Ekonomskom pasošu’.

Zastupati stavove većine

Nenad Popović, predsjendik Savjeta za dijasporu Crne Gore

Gospodin Nenad Popović je rekao da on ne vidi neku veliku razliku u ovim nazivima te da je za njega sve jedno kakav će naziv biti, a s'obzirom da je on predsjednik Savjeta za dijasporu Crne Gore i član je radne grupe, maksimalno će se založiti da naš stav prenese u radnu grupu i ostale članove informiše o našim nastojanjima. Ostali članovi diskusije su tražili ne samo da informiše nego da se maksimalno založi i to prenese ovako kako smo to mi ovdje predstavili i on treba to tamo da prezentira. Gospodin Popović se složio sa ovim konstatacijama i napomenuo bez obzira šta on lično misli da će zastupati mišljenje i stavove većine dijaspore iskazane na ovoj Javnoj raspravi.

Diskusije dinamične, prijedlozi korisni

Predrag MItroivć, Direktor Uprave za dijasporu Crne Gore

Gospodin Mitrović bio verlo aktivan dajući odgovore na sva pojedinačna pitanja prisutnih, te pojašnjavao nejasne stavke iz prijedloga zakona koje su prestavljale nejasnoću. Rezimirajuću tok Javne rasprave izrazio je svoje zadovoljstvo radi ispoljenog interesovanja i mnogobrojnih prijedloga iznešenih tokom rasprave. Posebno je istakao da je stekao utisak o terminima ISELJENIŠTVO vs. DIJASPORA u korist termina DIJASPORA što su doprinijeli argumenti koje su diskutanti iznosili vrlo razgovijetno. Rekao je da će radnoj grupi prenijeti svoje utiske i stav, ali da ne može prejudicirati ishod sobzirom na brojnost člsnova radne grupe i prijedloga dijaspore iz drugih država i kontinenata.

Na kraju debate nije izostavio zahvaliti se prisutnim članovima skupa koji su došli iz udaljenih krajeva Njemačke od po vieše stotina kilometara. Po završetku Javne rasprave Generalni konzul gospodoin Karadzić je sa svojim saradnicima priredio zakusku kako to nalažu dobri običaji odličnog domaćina.

1 COMMENT

LEAVE A REPLY