ODRŽANO VEČE ŠERBA RASTODERA U PETNJICI

U okviru III Bihorskog kulturnog ljeta u Centru za kulturu Petnjica održano je autorsko veče akademika prof. dr Šerba Rastodera.

Gosti na autorskoj večeri bili su akademik prof. dr Miomir Dašić, prof. dr Azem Kožar,prof. dr Izet Šabotić, mr Novak Adžić, mr Esko Muratović, dok je moderator večeri bio mr Sait Šabotić.

‘’Profesor Rastoder je redovni profesor na Univerzitetu Crna Gora, a gostujući je profesor na nekoliko evropskih i vanevropskih fakulteta. Dobitnik je nekoliko veoma značajnih nagrada, medju kojima i nagrade 13. jul. Autor je 25 posebnih izdanja, koautor više naučnih monografija, autor više od 150 naučnih priloga, članaka i rasprava i preko 130 prikaza, kao i nekoliko udžbenika za srednju školu. Član je redakcija mnogih naučnih časopisa i član tri akademije nauka. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Almanah, a član je i ekspertskog tima UN’’, kazao je u uvodnom izlaganju mr Sait Šabotić.

Prof. dr Miomir Dašić govorio je o svom poznanstvu i dugogodišnjoj saradnji sa profesorom Rastoderom.

‘’On danas spada u istoričare koji su obogatili istoriografiju Crne Gore, i istoriju uopšte’’, kazao je Dašić.

Prof dr. Azem Kožar govorio je o istorijskoj metodologiji u radovima istoričara akademika Šerba Rastodera.
‘’Kao istoričaru koji je dao ogroman doprinos izučavanju našeg užeg i šireg zavičaja, Crne Gore, Sandžaka, BiH i šire iskazujem mu duboku zahvalnost na tome’’, kazao je Kožar.

Prof. dr Izet Šabotić u svom izlaganju govorio je o doprinosu akademika na razvoju bosansko-hercegovačke istoriografije. ‘’Akademik Šerbo Rastoder punih 35 godina neumorno stvara i daje nemjerljiv doprinos razvoju istoriografije, otvarajući neka od najvažnijih pitanja nacionalne i regionalne istorije. On je na tom polju dao veliki doprinos i mnogo mu hvala na tome’’, kazao je Šabotić.

Istoričar Novak Adžić je govorio na istoriografski opus akademika Rastodera, a posebno se osvrnuo na Rastoderovo djelo ‘’Kad su vakat kaljali insani’’, koje je nastalo povodom zločina koji ima elemente genocida  a desio se u Šahovićima 1924. godine.

‘’Ta studija je dala objašnjenje kako se sve zbilo, kakve su namjere stajale iza toga sa genocidnim obilježjima i ko su bili dželati’’, kazao je Adžić.

Mr Esko Muratović osvrnuo se na humanistički diskurs istorijske nauke profesora Šerba Rastodera.

DINO RAČIĆ