PETNJIČKI KRAJ JE BOGOM DAN ZA RAZVOJ MALINARSTVA

Opština Petnjica je potpisala sporazum sa nacionalnim “Udruženjem malinarstva Crne Gore”, dokument koji će svima dati smjernice ka razvoju poljoprivrede, odnosno sektor malinarstva na području petnjičke opštine.

Predsjednik Samir Agović, koji je u ime opštine stavio potpis na ovaj važan dokument, istakao je da je „petnjički kraj bogom dan za razvoj malinarstva a u prilog tome govore svi pokazatelji i analize koje su sproveli stručnjaci sagledavajući uslove na ovom području”.

“Ovo je prilika i da istaknem da smo u saradnji sa opštinom Tutin kroz projekte prekogranične saradnje, aplicirali prema fondovima EU kako bi ovdje sagradili distributivni centar koji bi bio ogromna logistika upravo za ovakve poslove kao što je malinarstvo. Stvorile su se dobre pretpostavke i sve se počinje polako poklapat i moram da iskoristim priliku da pozovem naše sugrađane da se priključe ovom projektu. Lokalna uprava daće sve od sebe da ova saradnja bude intezivna i sve ćemo uradit kako bi pomogli građanima. Imamo šansu, dajte da tu šansu iskoristimo, a pomoć imamo od Nacionalnog udruženja malinara CG, a pomoći će nam i Ministarstvo poljoprivrede“, rekao je Agović.

Sporazumom je predviđeno to da Udruženje malinara bude partner Opštini Petnjica kako bi što više građana bilo uključeno u proizvodnji maline. Takođe, sporazumom je predviđena i edukacija svih koji žele da se bavi ovom djelatnošću, organizovaće se stručna predavanja, kao i studijske posjete zemljama koje su prepoznatljive po ovoj djelatnošću.

Radmila Bajagić, projekt menadžer Udruženja malinara Crne Gore je istakla da je osnovna početna edukacija, upravo zbog toga što su ljudi navikli da rade na neki tradicionalni način. “Naš čovjek teško prihvata nove tehnologije i nove tehnološke procese, koristeći iskustva društva i prijatelja i uvijek se opredijele i urade nešto što je pogrešno. Uvijek hodaju pogrešnom stranom ulice. Da se to ne bi dešavalo, za to postoji Udruženje malinara koje će kroz edukativni program koji smo osmisli, a sastoji se od radionica koje su edukativnog karaktera kao teorijski i praktični dio koji se odnosi na rad na terenu kod ljudi koji su već prepozanti kao uspješni malinari. Kada se sve to sagleda, onda je rezultat rada uspješan, nije uzaludan i prihod je zagarantovan. To bude plata od 300-400 eura sa nekih 20 do 30 ari parcele na kojoj se uzgaja malina. Poenta je da sa malim ulogom, brzo se vrate sredstva“, izjavila je Radmila Bajagić za portal Radija Petnjica.

Radoš Lale Đurišć, PR menadžer nacionalnog “Udruženja malinara Crne Gore”, istakao je da je sa svojim timom mapirao teren na teritoriji Crne Gore i da su došli do zaključka da je Bihor izvranredno područje za uzgoj maline.

„ Mi smo već prošle godine konkurisali kod Zavoda za zapošljavanje sa ovim projektom, bez znanja lokalne samouprave, jer smo znali da je to dobro i željeli smo da iznenadimo građane Petnjice i da već tada budemo prisutni sa ovakvim projektom. Međutim, zbog kresanja budžeta, nijesmo bili u mogućnosti, tako da ove godine smo tu i krećemo u realizaciju projekta. Molim sve zainteresovane građane, koji imaju želju da se bave malinarstvom, da se jave u lokalnu samoupravu kako bi napravili spisak a mi smo uzeli u obavezu da opet dođemo  i da na širem skupu prezentujemo benefite koje donosi malina, kao i o sortama malina“, izjavio je Radoš Lale Đurišić za portal Radija Petnjica.

Početni korak za nekog ko želi da se bavi malinarstvom jeste parcela od najmanje 30 ari, ako bi išao u subnevnciju kod Ministarstva poljoprivrede. Postoji mogućnost da se napravi dogovor sa lokalnom upravom da se ide i na 20 ari a sa dvije hiljade sadnog materijala.  Kod Ministarstva poljoprivrede ako se daje sadni materijal, poljoprivrednik je u obavezi da kupi sadni materijal, a Ministarstvo poljoprivrede subvencira 50%. Drugi korak ide u zajedničkoj organizaciji sa Udruženjem malinara a odnosi se na uzimanje uzorka zemljišta, zbog različite kisjelosti zemljišta i taj uzorak se nosi na Biotehnički institut u Podgorici. Ovdje postoji mogućnost da troškove ispitivanja na insitutu plati lokalna samouprava. Organizovanje radionica je sledeća faza gdje bi ljudi bili upoznati kako da se izvrši priprema i zasađivanje sadnica. Svaki poljoprivrednik koji prođe radionicu, po njenom završetku, dobija sertifikat i imaće prednost prilikom raspodjele sadnica malina. Kada je sorta malina u pitanju, to zavisi od nadmorske visine i za koje je tržište malina namijenjena. Prema proračunima, na parceli od 30 ari, četvoročlano domaćinstvo je u stanju da obezbijedi mjesečno oko 450 eura, naravno, sa kalitetnim radom u malinjaku.